Ads by Google Ads by Google

LOLO: AS, aua nei galo au tu ma lau aganu’u

Ni isi o vaaiga i le fa’amanatuina o le 116 tausaga talu ona sisi le tagavai o Amerika i lau fanua o Amerika Samoa, lea sa fa’atautaia i le taeao ananafi i le malae o le Veterans Stadium i Tafuna. [ata AF]

Na ogatotonu le saunoaga a le afioga i le ali’i kovana i le fa’amanatuina o le 116 tausaga talu ona avea Amerika Samoa ma vaega o le aiga o le Iunaite Setete, i lona toe fa’amanatu lea i tagata uma o Amerika Samoa le taua o le fa’aolaola pea o ana tu ma ana aganu’u.

“Ua manatu le faigamalo e fa’ataua i le sisigafu’a o lenei tausaga au tu ma lau aganu’u, o measina ia sa faamanuia mai ai le Atua i o ta tuaa ua lagomau mai Tiasa, e tatau fo’i ona tatou fa’atauaina pea i aso uma tatou te ola ai”, o le saunoaga lea a Lolo Matalasi Moliga i lana saunoaga autu.

O le ta tonu o le itula e 8:00 i le taeao ananafi na amata aloaia ai loa sauniga o le sisigafu’a a Amerika Samoa mo lenei tausaga, lea sa fa’ataunuuina uma i le malae o le Veterans Stadium i Tafuna, lea fo’i sa fa’atumuulia uma i le mamalu o le atunu’u faapea ai valaaulia, sa lolofi atu latou te molimauina le aso fiafia o Amerika Samoa i lenei tausaga.

O le saunoaga lotu na taitaia lea e le susuga i le ali’i Faifeau ia Pr. Uili Solofa, o le Peresetene o le Ekalesia Aso Fitu i Amerika Samoa, ma viiga o le Atua na lagiina lava e le aufaipese a le Ekalesia Aso Fitu mai Iliili.

Na faataua e le susuga Pr. Solofa le mafua’aga e fa’atele ai ta’u le upu tagata i le Tusi Paia, ona o le tagata, o le paleali’i o galuega a le Atua i le foafoaga, e tatau fo’i la ona iloa e le tagata le taua o ia i le finagalo o le Atua.

I le saunoaga faapitoa na saunoa i ai le afioga i le ali’i kovana, sa ia taua ai e fa’apea, o tu ma agaifanua a Samoa, e pele ma faapelepele i ai tagata Samoa uma.

“O le taua o tu ma aganu’u a Samoa, ua mafai ai ona iloa i taua i le lalolagi, o measina sa tapena mai e o tatou tuaa, lea ua tatou sapi ma oa oa ai manuia e tele, lea fo’i ua sauni o tatou fanau ma tupulaga talavou e fai ma o latou pale i le lumana’i”, o le saunoaga lea a le ali’i ovana.

Na fa’afetaia e le ali’i kovana malo valaaulia uma ua mafai ona auai mai i le fa’amanatuina o le aso fiafia o Amerika Samoa, aemaise lava i le Ao o le malo o Samoa, afioga Tui Atua Tupua Tamasese Efi ma lona masiofo, fa’apea ai le Palemia, susuga Tuilaepa Sa’ilele Malielegaoi.

“E ui ina eseese ta faiga malo, ae tasi lava lo ta fa’avae, e fa’avae o ta malo i le Atua, e tasi fo’i lo ta aganu’u ma agaifanua, o measina o lo o tatou sapi ai i le tele o aso o le soifuaga”, o se vaega lea o le saunoaga a le ali’i kovnaa.

Sa ia toe fa’amanatuina fo’i saunoaga ua masani ai ta’ita’i o Samoa e lua, o Samoa o le uso, e tasi o la tuaa, o Samoa fo’i o le aiga e tasi.

“Samoa, e ui i le eseese o ta auala e fa’atino ai auaunaga i o ta tagata, ae tasi lo ta faalupega, o paia e afua mai le tai samasama o le Tui Manu’a seia paia Falealupe i le mea e goto ai le la, e tasi i taua, e tasi lo ta gagana, tu ma aganu’u”, o le isi lea saunoaga a le ali’i kovana.

O le mae’a ai o sauniga o le fu’a i le taeao ananafi, na fa’agasolo ai loa fa’afiafiaga mo le maimoa fa’afofoga a le atunu’u, ma taualuga ai loa sauniga o le fu’a ina ua mae’a fa’afiafiaga i le afiafi ananafi.

O le faafiafiaga a le Aoga Maualuga a Malisi Faasao lea ua sauni e fai ma sui o Amerika Samoa i le Faaaliga lona 12 o Tu ma Aganuu a le Pasefika i Guam i le masina fou na muamua lava i fa’afiafiaga, sosoo ai loa le faafiafiaga mai Manu’a, sosoo ai Nu’uuli, o Manono mai Samoa, ae taualuga e le au fa’afiafia mai le afioga i Leone.