Ads by Google Ads by Google

Leai se vaega tulafono o soli e le ‘homeless man’ i Nu’uuli


Le ali’i palagi o loo nofo i le faleie i Nu’uuli ia William Reader. [ata Ausage Fausia]
ausage@samoanews.com

Ua mae’a ona faia sailiiliga a ni isi o Matagaluega a le malo faasaga i faasea mai le mamalu o le atunu’u ma ni isi o Faipule, fa’asaga i se ali’i palagi o lo o aumau i se faleie i Nu’uuli ma fa’amaonia ai, e leai se vaega o le tulafono o lo o soli e lea ali’i.

 

Na fa’amaonia mai e se sui Sinia o le Matagaluega o le Soifua Maloloina i le Samoa News fa’apea ai ma le Komesina i le Samoa News, le mae’a lea ona faia o ni sailiiliga fa’asaga i lenei ali’i ma fa’amaonia ai le tulaga lelei o lo o aumau ai i lea vaega o le atunu’u.

 

E ese mai i le masalomia o lenei ali’i i lona aumaia fa’asolitulafono o vaega o fualaau fa’asaina, atoa ai ma le masalomia o le avea o ia ma se tagata o lo o auina atu fa’alilolilo fa’amatalaga e fa’atatau ia Amerika Samoa i isi atunu’u o le lalolagi, ae sa i ai fo’i atugaluga e fa’atatau i lenei ali’i, i le le saogalemu o lona aumau ai i lea itu o le atunu’u ona o tulaga tau i le soifua maloloina.

 

Na toe asia e sui o le Ofisa o le Soifua Maloloina le nofoaga o lo o i ai lenei ali’i ma fa’amaonia ai, o lo o tulaga lelei tulaga uma o lona aumau ai i le atunu’u.

 

O le vaiaso na te’a nei na maua ai le avanoa o le Samoa News e fesiligia ai lea ali’i palagi, i le mafua’aga o lona i ai i Amerika Samoa, atoa ai ma atugaluga mai le to’atele o le atunu’u e aofia ai ni isi o Faipule i lona faia lea o ni gaioiga e le tusa ma le tulafono.

 

O le ali’i palagi ia William Reader, lea na te fa’aigoaina o ia o se tagata e leai se fale e nofo ai (homeless man), na ulufale mai i Amerika Samoa i le masina o Mati 2006, ona o lona popolega i lona saogalemu a o aumau ai i lona nu’u na fanau ai o Louisville, Kentucky i Amerika.

 

Na taua e Reader e fa’apea, a o i ai i Amerika i tausaga ua mavae, sa ia faitauina ai se tusi e fa’atatau i gaioiga a le vaega faaupu fa’alavelave o le “Al-Qaida Connections” sa tusia e se ali’i polofesa o Paul William lona igoa, o lo o taua ai le sauni o lea vaega fa’aupu fa’alavelave e fa’apapa ni pomu ua uma ona tatao i aai tetele a Amerika e 20 i le aso e tasi, pe afai e osofa’i e Amerika poo Isaraelu le atunu’u o Iran.

 

“Ina ua ou faitauina le tusi lea, sa lagona lo’u fefe ma lo’u popole i lo’u saogalemu, ma ou manatu ai loa, ua tatau ona ou sola ese i se isi nofoaga e faigata ona oo mai i ai tulaga o taua ma vevesi o loo tutupu i malo tetele o le lalolagi, ma ou filifilia ai loa le motu lenei o Amerika Samoa ou te sulu mai i ai mo lo’u saogalemu”, o le fa’amatalaga lea a Reader.

 

Ina ua fesiligia o ia pe i ai sona sootaga ma tagata o lo o aumaia fualaau fa’asaina i le atunu’u, poo lona faia o ni gaioiga e avatu ai i isi atunuu o le lalolagi fa’amatalaga e fa’atatau ia Amerika Samoa, na ata le susuga a Reader ma tali mai e faapea, “Ou te le faia na mea o fualaau faasaina, ou te le o fa’ailoaina atu fo’i i isi atunu’u i fafo ni fa’amatalaga e fa’atatau ia Amerika Samoa, o a’u lava ia ua na o se tagata e leai se fale e nofo ai, ae ou te nofo lava a’u i totonu o lo’u faleie ma ou taumafai ina ia ou maua le ituaiga soifuaga na soifua ai Iesu ao i ai i le vaomatua”, o le saunoaga lea a Reader.

 

Sa ia taua atili e fa’apea, “A o i ai Iesu i le vaomatua, sa anapogi o ia mo le 40 ao 40 po e aunoa ma se meaai poo se vai, e fa’apena fo’i le tulaga lea ua ou taumafai atu i ai, ia ou ola i le olaga sa soifua ai Iesu, ina ia mafai ai ona ou faia lona finagalo ma fa’atali le tala lelei a le Atua”.

 

Ina ua taunu’u mai Reader i le atunu’u, sa ia nofo ai i se aiga i Vaitogi mo le 3 masina, ona ia tuua lea o lea nofoaga ae aga’i atu ma nonofo ma se ali’i Aoao i se tasi o Ekalesia i Nu’uuli mo tausaga e 2, seia oo ina fa’atau lana ta’avale pikiapu ma fealua’i solo ai loa i le atunu’u e fa’amasani i le olaga o tagata Samoa.

 

Sa mafai ona maua ana uo ao ta’amilo i nu’u eseese o le atunu’u, ma fa’aauau ai lava ona nofo i tua o le pusa sa fau i le keli o lana ta’avale.

 

Ua tuana’i ni nai tausaga ona ia nofo ai loa lea i le nofoaga e pei ona aumau ai i le taimi nei seia oo mai lava i le taimi nei.

 

O ana galuega e fa’atino i aso taitasi o le alu lea i le Faletusi a le Kolisi Tuufaatasi e siaki ai lana imeli, ma lafo lana imeli i lona aiga i Amerika, i lona uso ma ona tuafafine ma o latou aiga o loo i le aai o Florida.

 

Sa ia fa’ailoa fo’i lona tausisia uma o tulafono a le atunu’u, e aofia ai ma tulafono a le soifua maloloina. E le o ia o se tagata e fiafia i aano o manu poo isi lava ituaiga meaai, se’i vagana ai lava ia tulaga o fualaau o loo ia fa’aaogaina ma le vai, o le mafua’aga fo’i lena na te le mana’omia tele ai le fa’aaogaina o se Faletaele (tulou) i le tele o taimi.

 

Ae afia na te mana’omia ona fa’aaoga o se faletaele, e masani ona ia fa’aaoga nofoaga i le Faletusi a le malo i Utulei poo le Kolisi Tuufaatasi.

 

O se tasi o gaioiga e fiafia ai lenei ali’i, o le toaga lea e faitau lana Tusi Paia i le aso atoa, o le auala lea e mafai ai ona fesootai mai le Atua ia te ia, ma fa’ailoa mai lona finagalo mo ia.

 

“O le mafuaaga tonu lena na ala ai ona ou sau i Amerika Samoa, ia ou faia le olaga sa faia e Iesu, ma ua ou filifili fo’i ou te le toe alu ese ma Amerika Samoa, ae o le a ou aumau ai lava seia oo i le aso ou te oti ai”.