Ads by Google Ads by Google

Ia manuia le fa’amanatuina o le 117 tausaga o le fu’a a Amerika Samoa


[ata: archive]
ausage@samoanews.com

A o sauni atu ai le atunu’u i le fa’amanatuina o le 117 tausaga o lana sisigafu’a i lenei tausaga, ua momoli mai e le afioga i le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga sana saunoaga e fa’amanuia atu ai i le atunu’u atoa, atoa ai ma le poloaiga e aloaia ai le aso 17 lenei o Aperila i lenei tausaga, o se aso e fa’ataunu’uina ai sauniga mamalu mo le fa’amanatuina o le sisina a’e o le fu’a a le Iunaite Setete i laufanua o Amerika Samoa.

 

I lana poloaiga fa’alaua’itele sa tu’uina mai i le vaiaso na te’a nei, o lo o taua ai le feagaiga na osia e Matai o Tutuila ma Manu’a i le aso 17 Aperila 1900 ma le aso 16 Iulai 1904, e avea ai tagatanu’u mai atumotu o Tutuila, Aunu’u ma Manu’a ma tagata e pulea ma tausia lelei e le malo tele o Amerika.

 

Talu mai ia tausaga e tele o lo o fa’aauau pea ona aloaia e itu e lua tuutuuga o ia feagaiga, ma ua molimauina fo’i e Amerika Samoa tulaga manuia e ala i le va feagai ai ma le malo tele o Amerika.

 

“I ni nai tausaga ua mavae atu ua tele ina inivesi le malo i le lumana’i o tupulaga, ma ua fa’atula’i mai ai le Ofisa o tupulaga ma tama’ita’i, o le fausiaina o le maota mo tupulaga talavou i Pago Pago, atoa ai ma le anoanoa’i o isi atina’e e tele ua faia mo le manuia o olaga o tupulaga talavou”, o se vaega lea o le poloaiga fa’alaua’itele a le ali’i kovana.

 

E pei ona autu ai polokalame o le fu’a o lenei tausaga i le fa’atauaina lea e le malo o tupulaga talavou, ua talitonuina ai e le malo le tatau lea ona atina’e lelei pea le lumana’i o tupulaga talavou, ina ia tua i ai le malo ma aiga i le lumana’i.

 

“Ou te valaau atu i le malo ma tagatanu’u uma o Amerika Samoa, ina ia auai ma le loto e tasi, aua o tatou o tagata o Tu ma Aganuu e tasi, a o tatou fa’asaga i le lumana’i fa’atasi ma le filemu ma le nofolelei i o tatou loto, o tatou mafaufau ma o tatou agaga, i le fa’amanatuina o le fu’a a le atunu’u i lenei tausaga”, o se vaega lea o le poloaiga fa’alaua’itele a le ali’i kovana.

 

O le aoauli ananafi i le maota o le Lee Auditorium i Utulei na fa’ataunu’uina ai se sauniga lotu e tatala aloaia ai polokalame o le fu’a i lenei tausaga, lea fo’i na auai ta’ita’i o le atunu’u.

 

Ae i le polokalame mo le sisi’ina o le fu’a i le malae taalo i Tafuna, o le itula e 6:00 i le taeao nei lea ua fa’atulaga e amata fa’amaopoopo ai au savali i le malae, ma amata ai loa ona gasolo atu le mamalu o le au valaaulia, e aofia ai ta’ita’i o le Tafatolu o le Faigamalo a Amerika Samoa, fa’apea ai ta’ita’i o le malo o Samoa, le Ao Mamalu o le malo o Samoa, afioga Tui Atua Tupua Tamasese Efi ma lana masiofo, ma le afioga i le ali’i Palemia, susuga Tuilaepa Lupesoliai Sa’ilele Malielegaoi ma le paia o le au malaga mai Samoa.

 

E leai ni valaaulia faapitoa mai sui o atumotu o le Pasefika e pei ona masani ai i tausaga ta’itasi, sei vagana ai valaaulia mai le malo Tuto’atasi o Samoa fa’apea ai ma le sui o le Ofisa o le Initeria, lea ua fai ai ma sui le afioga a Nikolao Pula.

 

O le Sui Failautusi o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa, le tofa i le Tootoo ia Malemo Tausaga lea ua filifilia e fai ma fofoga o le aso, ae o le sauniga lotu e tatala aloaia ai le sisigafu’a o le a taitaia lea e le susuga i le Faifetau Tiakono ia Malaki Aukusitino Timu, ma le Matagaluega o le Aiga Paia Puleaga Samoa Pago Pago i le Fatu O Aiga.

 

O le faitauina o le poloaiga fa’alaua’itele a le afioga i le ali’i kovana i le gagana fa’aperetania o le a saunia lea a Linda Sefo, o le peresetene o le NHS & SBG o le aoga maualuga a Iakina, ae o le gagana Samoa o le a faitauina e Fa’asaviliga Austin Asiata, o le Ofisa o le Loia Sili, o se sui o fanau aoga o loo i lalo o le polokalame o le Apprenticeship a le Kovana.

 

O le sisiina o le tagavai a le malo tele o Amerika, o le a sisiina lea e Liua Pulu, o le Vasega II mai le aoga maualuga a Samoa i le Polokalame o le SPED, ae o le fu’a a Amerika Samoa o le a a sisina lea e Vaoita Togafau o le Vasega II o le aoga maualuga a Samoana i le polokalame a le SPED, ae o le aufaipese mai le aoga maualuga a Leone o le a latou lagiina vi’i o fu’a e lua.

 

E pei ona molimauina i le suiga o le polokalame o le fu’a mo lenei tausaga, o le mae’a ai o le saunoaga fa’apitoa mai le afioga i le ali’i kovana ia Lolo, ona sosoo ai loa lea ma le malelega fa’apitoa mai le afioga Tui Atua Tupua Tamasese Efi, ona fa’atoa sosoo ai loa lea ma le solo o savaliga fa’aaloalo.

 

O le fa’asologa o fa’afiafiaga e muamua le fa’afiafiaga a tupulaga talavou mai le Ekalesia EFKAS, sosoo ai le Ekalesia Katoliko, sosoo ai le Ekalesia Metotisi, ae taualuga e le au valaaulia mai Sapuanoa i Samoa, ma fa’ai’u ai loa i le tufatufaina o fa’ailoga atoa ai ma le toe tuuina i lalo o tagavai, ma le tatalo fa’ai’u e saunia e le susuga i le Faifeau Tiakono ia Malaki A. Timu.