Ads by Google Ads by Google

Fono:Taunu’u talosaga tagata faigaluga STP mo se fesoasoani


Ni isi o afioga i Faipule o le Maota o Sui i se tasi o a latou iloiloga i le masina nei. [ata AF]
ausage@samoanews.com

Na taua e ni isi o Senatoa ma Faipule o le Fono Faitulafono i le aso mulimuli o a latou galuega i le taeao nei, le taunu’u atu o talosaga mai ni isi o tagata o latou itumalo o lo o galulue i le kamupani tu’uapa o le Samoa Tuna Processor (STP), o le lala lea o le kamupani tele a le Tri-Marine, e talosagaina ai sa latou fesoasonai i le fa’afitauli lea ua tula’i mai, o le tapunia lea o le tautua a le kamupani i le fa’aiuga o le tausaga nei.

 

Saunoa le afioga i le ali’i Senatoa ia Gaea P. Failtusi e fa’apea, e to’atele ni isi o lona itumalo ua valaau atu i lona Ofisa fa’apea ai lona laoa, ma talosaga atu mo se auala e mafai ai ona fesoasoani atu le Fono Faitulafono fa’apea ai le malo, ina ia mafai ai ona toe liliu le fa’aiuga ua mae’a ona tu’uina mai e le pulega a le kamupani.

 

“E lagona le alofa i tagata o le itumalo, o le to’atele fo’i o i latou sa valaau mai, o ni isi o tatou uso mai le malo tuaoi o Samoa, ae o lo o galulue punoua’i i galuega a le kamupani, galuega o lo o maua ai tupe e tautua ai aiga, ekalesia fa’apea ai tupe maua a le malo, ae paga lea, e fetaui le taunu’u mai o le valaau ae ua tapunia galuega a le Fono, ae o le a vaavaai lava i se auala e mafai ai ona ofo atu se fesoasoani”, o le saunoaga lea a Gaea.

 

Saunoa atili Gaea e fa’apea, ina ua mae’a ona valaau atu tagata o lona itumalo ia te ia, sa ia tago loa i le telefoni ma vili le Ofisa a le afioga i le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga, ma maua ai loa lona to’a ina ua fa’ailoa ane e le Ofisa ia te ia, o lo o galulue le afioga i le ali’i kovana ma le kamupani e taumafai ni isi auala e foia ai le fa’afitauli mo nai o tatou tagata.

 

Saunoa le afioga i le ali’i Faipule ia Puletuimalo D. Koko e fa’apea, e le alofia tulaga fa’aletonu fa’apea e tutupu i le atunu’u, e le tatau fo’i ona tusitusilima po o ai na mafua ai, aua o suiga i fa’aiuga ma tulafono o lo o faia i totonu o le malo tele, lea fo’i o lo o a’afia atu ai ma Amerika Samoa e pei o tulafono i tulaga i faiga faiva, o le isi lea mafua’aga ua ala ai ona tutupu fa’afitauli ma a’afia ai kamupani tu’uapa, ae o lana tatalo, talosia ia maua se mapusaga mo tagata o le atunu’u.

 

“O le to’atele o tagata o lo o galulue i le kamupani i’a o le a tapunia, o nai o tatou aiga mai Samoa, e fa’apena fo’i i lo’u itumalo, o le to’atele o i latou o lo o galulue i le kamupani o aiga mai Upolu ma Savai’i, ae talosia ae maua vave se fofo o lenei fa’afitauli”, o le saunoaga lea a Puletuimalo i le Samoa News.

 

Ina ua fesiligia e le Samoa News le Peresetene o le Senate, le afioga i le Tama’ita’i o le Ao ia Gaoteote Palaie Tofau e uiga i lenei mataupu, sa ia taua ai le mae’a lea ona latou feso’ota’i ma le ali’i kovana, fa’apea ai le afioga i le Fofoga Fetalai ia Savali Talavou Ale, ma ua mae’a fo’i ona fa’ailoa atu e le ali’i kovana ni isi o la’asaga o le a taumafai le malo e uia, ina ia maua ai se toomaga mo tagata o le atunu’u o le a leai ni galuega.

 

“E le faigofie lenei mataupu, o lea o lo o talanoa i tatou i le ova i le to’a 1,000 tagata o le atunu’u o le a leai ni galuega, ma o ni isi o i latou nei o lo o aofia ai ulugali’i o lo o fa’alagolago tasi ia i latou tupe maua ma le tausiga o le aiga, fa’apea ai ma ni isi o aiga e na o le to’atasi le tagata faigaluega, a o lea ua a’afia galuega ona o le fa’afitauli e pei ona tula’i mai, ae o le upu moni, e le mafai ona tu’u lafoa’i e le malo tagatanu’u o Amerika Samoa, e galulue pea le malo e saili auala e mafai ai ona tali manaoga o tagata”, o le saunoaga lea a Gaoteote.

 

Sa ia taua atili fo’i e fa’apea, o ni isi o fuafuaga vaai mamao a le faigamalo e pei ona fa’ailoa atu e le ali’’i kovana i le latou talanoaga, e aofia ai ni isi o kamupani fou o lo o fuafua e tatalaina la latou tautua i le atunu’u i se taimi e le o toe mamao, ma atonu o isi ia auala e mafai ai ona maua avanoa faigaluega mo ni isi o le a leai ni galuega.

 

O le mae’a ai ona fa’alauiloa mai e le kamupani a le Tri-Marine, lea o lo o latou pulea le kamupani tu’uapa o le STP i Atu’u o le latou fa’aiuga e tusa ai o le fa’amuta aloaia lea o le latou tautua e ala i le tupu apa ina o i’a i le masina o Tesema o le tausaga nei, na tu’uina mai ai loa e le Ofisa o le ali’i kovana se pepa o fa’amatalalaga, e fa’ailoa mai ai le tulaga o le malo e uiga i lenei mataupu.

 

I lea pepa o fa’amatalaga o lo o taua ai e fa’apea, o le taeao o le aso Lulu o le vaiaso nei, Oketopa 13, 2016 na feiloa’i ai le afioga i le ali’i kovana ma le susuga ia Joe Hamby, o ia lea o le Pule o le Tri-Marine mo le fa’ailoaina mai o le latou fa’aiuga ua faia, o le tapunia lea o le latou tautua mo le vaega e tu’uapa ai i’a i lona lala i Atu’u.

 

E ui o se tala fa’anoanoa le tapunia ai o lea tautua a le kamupani a le STP, peita’i o se tala fiafia mo ni isi o tagata faigaluega, o le a fa’aauau pea ona i ai isi tautua a le kamupani e pei ona i ai i le taimi nei.

 

O le fa’aiuga a le Tri-Marine e tapunia lana tautua, sa amata fuafua mai i se taimi ua mavae, ona o suiga lava ua i ai le maketi mo faiga faiva, atoa ai ma le faigata lea ona maua mai tulaga masani o i’a sa mafai ona fa’atinoina ai la latou tautua i le teritori.

 

“E ui i le tulaga pagatia ma le fa’anoanoa e pei ona a’afia ai le to’atele o tagata faigaluega, atoa ai ma le a’afia ai o le itu tau i le tamaoaiga o le atunu’u, soifuaga o tagata ta’ito’atasi, pisinisi ma aiga o lo o fa’alagolago a latou tupe maua i le tautua a le kamupani, ae o le agaga faafetai ina ua mafai e le kamupani ona latou tula’i mai ma fa’ailoa mai lenei fa’aiuga ua latou faia”, o se saunoaga lea a le ali’i kovana e pei ona taua i le pepa o fa’amatalaga.

 

Na fa’ailoa aloaia fo’i e Lolo i le susuga ia Hamby le finau malosi pea o le malo o Amerika Samoa e fa’atino tulaga uma, e mafai ai ona fesoasoani i le tautua a le STP o lo o fa’aauau pea ona i ai i le atunu’u, e aofia ai tulaga o lafoga totogi e pei ona i ai taumafaiga ina ia fa’aagafua, ona o le naunau ina ia lelei ma manuia le tautua a le kamupani.

 

Na taua e Hamby i le kovana le mae’a lea ona fa’alauiloa e le pulega a le STP lenei fa’aiuga i ana tagata faigaluega uma lava, atoa ai ma le taumafaiga e fa’atau atu le tautua a le kamupani i se isi kamupani, ina ia mafai ai ona fa’aauau pea lenei tautua i totonu o le atu nu’u.