Ads by Google Ads by Google

Fesiligia mafua’aga ua umi ai ona leaga CT scanner a le LBJ


[ata: SN]
ausage@samoanews.com

E to’atele le atunu’u ua latou fesiligia le mafua’aga ua umi ai e le o toe ola le masini e siaki ai gasegase i le falema’i o le LBJ i Faga’alu (CT scaner).

 

O nei fesili ma atugaluga mai le to’atele o le atunu’u e aofia ai ma ni isi o ona Ta’ita’i, na fa’avae mai lea i ni isi o fa’alavelave na tutupu i le masina na te’a nei, ina ua auina atu ni isi o le atunu’u i le falema’i ina ua gasegase, ae fa’ailoa ane e Foma’i e le mafai ona siaki i latou, ona e le o ola le masini e iloa ai poo a ituaiga gasegase o lo o a’afia ai.

 

Ona o le tulaga fa’aletonu o le masin o le CT scanner a le Falema’i, na mafua ai loa ona auina atu fa’anatinati se Tina ise falema’i i Niu Sila i le amataga o le masina na te’a nei mo togafitiga.

 

I luma o le maota o sui i le vaiaso na te’a nei, na fesiligia ai e le afioga i le Tama’ita’i Faipule ia Vui Florence Saulo le mafua’aga o le fa’aletonu o le masini CT scanner a le falema’i. Na taua e le Tama’ita’i Faipule le fa’ateia o ia ina ua ia maua se ripoti e fa’atatau i se Tina talavou mai lona itumalo, lea na fa’anatinati atu i Niu Sila mo togafitiga, ina ua le mafai e Foma’i o le LBJ ona siaki poo le a le gasegase sa aafia ai o ia, ona e le o ola le masini.

 

Sa ia fa’afetaia le fesoasoani malosi a le afioga i le Kovana le tumau sa i ai i lea taimi, afioga Lemanu Peleti Mauga, faapea ai ma le Pulesili o le Ofisa o le Medicaid a le malo ia Sandra King Young, i fesootaiga vavave na faia ma le malo o Niu Sila, ma mafai ai loa ona malaga mai se va’alele fa’apitoa ma auina atu lea Tina i Niu Sila mo togafitiga.

 

Ua talosagaina e Vui le Komiti o le Soifua Maloloina a le maota o sui, mo se avanoa e fa’ataunu’uina ai se iloiloga ma le Pulega a le Falema’i o le LBJ, e faamanino le tulaga e pei ona atugalu i ai ni isi o aiga o le atunu’u.

 

Na lagolagoina e le afioga i le ali’i Faipule ia Vesi Talalelei Fautanu Jr, o ia fo’i lea o le Taitaifono o le Komiti le talosaga, ma ua fuafuaina nei se aso e fa’ataunu’u ai lea iloiloga ma sui o le Pulega a le Falema’i.

 

Ae na taua e se sui o le aiga o le Tina sa auina atu i Niu Sila mo togafitiga e fa’apea, na matua popole lo latou aiga ina ua fa’anatinati atu le Tina i le falema’i i le aso 11 Novema, ae sau le tali a le Foma’i e leai se gaioiga e mafai ona latou faia ona o lo o pe le masini.

 

Tuana’i e aso lua talu ona taofia le Tina i le potu tigaina o le ICU i Fagaalu, na taumafai se sui o le aiga e fesiligia le Pulesili o le Falema’i ia Faumuina Taufete’e Faumuina, e tusa ai o le tulaga o le masini, poo afea e toe ola ai, ae o le a fo’i se fuafuaga a le Falema’i ina ia toe fa’aleleia, peita’i na taua e le molimau le fa’ateia o ia ina ua atagia i le saunoaga a le afioga a Faumuina, lona le silafia o ni fa’amatalaga e fa’atatau i le masini, poo afea tonu e mafai ai ona toe fa’aleleia.

 

I le tuana’i ai o aso e 4, o Novema 15 lea, talu ona taofia le Tina i le falema’i i Faga’alu, ae maua loa ma le tala fiafia, ua talia e Niu Sila le talosaga mo se fesoasoani, ma ua aga’i mai le va’alele mo le pikiina atu o le Tina.

 

O le aso na sosoo talu ona taunu’u le Tina ma lona toalua i Niu Sila mo togafitiga, ae fa’ailoa mai ai e le to’alua o le Tina i luga o auala o fesootaiga, le Facebook, le agaga fa’afetai ina ua mafai ona taunu’u manuia le la malaga i Niu Sila, atoa ai ma le mae’a lea ona siaki e Foma’i si ona faletua, ma atagia mai ai le a’afia o lona faletua i le gasegase o le ‘stroke’, ona o se a’afiaga i lona faiai a o i ai o ia i Amerika Samoa.

 

E tutusa lelei le tulaga i le Tina na auina atu i Niu Sila, ma le tulaga sa fa’aalia e se Tama matua mai Pava’ia’i i le Samoa News, i lona afafine na fa’anatinati atu i le falema’i mo togafitiga ina ua tigaina lona gasegase, ae fa’ailoa ane ai e le Foma’i, e le mafai ona siaki lona afafine ona e le o ola le masini.

 

O le naunau tele o le aiga mai Pava’ia’i i se fesoasoani mo le afafine, na fa’anatinati atu ai loa o ia i Samoa ma maua ai le fesoasoani i le Falema’i i Motootua.

 

Na fa’aalia e Faumuina i luma o le Fonotaga a le Kapeneta i le masina na te’a nei e fa’apea, e na o le 2 vaiaso talu ona fa’aletonu le masini, ma ua fa’amoemoe o le vaiaso na te’a nei e tatau ona taunu’u mai ai le inisinia mai fafo atoa ai ma totoga fou mo le masini mo le fa’apipi’iina.

 

Ae na taua e se molimau mai le falema’i i Faga’alu e fa’apea, ua silia ma le masina talu ona le toe ola le masini.