Ads by Google Ads by Google

Felanulanua’i lagona o le atunu’u e fa’atatau i le fu’a o lenei tausaga


Se vaaiga i fanau laiti sa fai lo latou sao i le taimi o le solo o savali fa’aaloalo o le fu’a a le atunu’u, lea na fa’amanatuina i le aso Gafua na te’a nei. [ata AF]

Ni isi o matua sa auai i solo o savali o le fu’a i le aso Gafua na te’a nei ma si’i a latou fanau. [ata AF]
ausage@samoanews.com

E felanulanua’i lagona fa’aalia o le mamalu lautele o le atunu’u i le tulaga sa i ai le fa’amanatuina o le atoaga o le 117 tausaga o le fu’a a Amerika Samoa i lenei tausaga.

 

I le fa’aauau ai pea o le polokalame a le afioga i le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga ma lana faigamalo, o le tufa fua lea o pepa taumafa e ta’i $5 mo le atunu’u atoa sa autova’a atu e maimoa ma auai i sauniga o le fu’a sa faia i le malae taalo i Tafuna, na taua ai e le to’atele o matua lagona fiafia ma le fa’afetaia o le faigamalo, ina ua a’e se tofa e fesoasoani i le atunu’u i lea auaunaga taua.

 

Na taua e le to’atele o matua sa mafai ona fesiligia e le Samoa News i le aso o le fu’a e fa’apea, o le polokalame o pepa taumafa mo tagata e aga’i atu e maimoa i polokalame o fu’a, ua fa’a faigofie ai mo i latou le aga’i atu ma avatu e fanau e matamata ma fa’atau ai a latou meaai.

 

“O tausaga uma lava talu ona maua pepa taumafa maua fua mai le malo mo aiga ma fanau, ua faigofie ai lava ia maua ona ave uma la ma fanau e to’a 4 e matamata i polokalame o le fu’a, aua e le toe tau popole i se tupe e fa’atau ai mea’ai a le fanau, o lea ua i ai pepa taumafa ta’i $5 ua saunia e le malo, o le mafua’aga lea e momoli atu ai le agaga fa’afetai i le kovana ma le faigamalo ona o lenei polokalame taua”, o le saunoaga lea a le susuga ia Anetele’a Tufele o Vaitogi.

 

Na savavali le susuga a Tufele ma lona faletua i le savali a le kamupani i’a a le StarKist Samoa, ae o nai o la alo sa maua le avanoa e matamata atu ai i lalo o faleie sa tapena e le malo, e fa’atalitali atu ai le taimi e mae’a ai le solo o savali.

 

E le gata i le to’atele o matua sa latou fa’aalia le lagona lava lea e tasi, ae na oo lava fo’i i fanau aoga sa latou fa’aalia o latou lagona fiafia ina ua maua le avanoa e maua fua ai le ipu meaai e $5 mo le aso o le fu’a.

 

I tulaga o pisinisi ma fale’aiga, na fa’aalia e le susuga ia Viliamu Unasa, o se tasi o ali’i sa fa’atau lana fale’aiga o taumafa i totonu o le malae taalo le faigofie o le polokalame ua tele tausaga o fa’agasolo mai e le malo, o le tufa fua lea o pepa taumafa i le atunu’u mo a latou meaai.

 

“Talu lava ona amata mai le polokalame lenei a le ali’i kovana ia Lolo ma lana faigamalo, e le o misi lava la maua fale’aiga i totonu o le malae taalo, ae o le itu e sili atu ai le faigofie o lea suiga, e le tau alu ai se taimi e tau fai ni sui mo tagata fa’atau, ae na o le aumai lava o le pepa taumafa e $5 ma tuu i totonu o le pusa ae tu’u atu le ipu meaai ma le faguvai a le tagata fa’atau. O le isi fo’i tulaga lelei, o le to’atele o tagata ua le toe filifili poo fea le fale’aiga e tatau ona fa’atau ai, ae ua fa’atau soo se fale’aiga”, o le saunoaga lea a Unasa.

 

E to’alua isi tagata faipisinisi fale’aiga sa la fa’aalia o laua lagona le fiafia i le auala sa fa’atautaia ai e le Ofisa o loo Pulea le Malae Taalo i Tafuna, i le ave o le latou fa’amuamua i tagata faipisinisi latou te masani e maua ai avanoa e fa’atau ai a latou oloa i le taimi o le fu’a, ae misi ai avanoa mo i latou ua leva ona tu’u atu tusi talosaga.

 

Na taua e tagata faipisinisi ia e to’alua i le Samoa News e fa’apea, o le tali muamua sa tu’u atu ia tei laua e le Ofisa, e toe logo atu i laua i le nofoaga e fa’atutu ai a la faleie i totonu o le malae, peita’i i le vaiaso na sosoo ma le vaiaso o le fu’a na toe logo ai laua ua leai se avanoa ona ua tumu le lisi.

 

Ina ua fesiligia le afioga i le ali’i Fa’atonusili o le Ofisa ia Toleafoa Henry Tavake e tusa ai o lea fa’asea, na teena ai e le ali’i Fa’atonusili tu’uaiga e pei ona taua.

 

Saunoa Toleafoa e fa’apea, o tagata faipisinisi uma lava sa maua avanoa e fa’atau ai a latou fale’aiga i le aso o le fu’a, o i latou ia sa muamua tu’uina atu a latou talosaga, ae lei faia i se masani poo ni isi lava auala le filifiliga o i latou e tu’u atu i ai le avanoa.

 

E ese mai i tulaga o lagona fa’aalia o le atunu’u lautele e tusa ai o le fa’agasoloina o polokalame o le fu’a, o le taeao fo’i ananafi na fa’aleo ai e le afioga i le ali’i faipule ia Vailoata Eteuati Amituana’i sona lagona fa’anoanoa i luma o le maota o sui, i le tulaga sa i ai le fa’atulagaina o nofoa mo valaaulia fa’apea ai ta’ita’i o le atunu’u i luga o le vaega sa fa’amautu uma i ai ta’ita’i ma malo valaaulia.

 

Saunoa Vailoata e fa’apea, e taunu’u atu le to’atele o Faipule ua leai ma ni nofoa e alala ai, ona fa’asino solo lea e le aufaigaluega sa gafa ma le fa’asinoina o nofoa isi vaega o le fale e alala ai Faipule, ae i lona taofi, sa tatau ona aloaia fo’i nofoa mo sui o le Fono, o i latou fo’i o isi ta’ita’i o le atunu’u, ma e ui ua mae’a sauniga o le fu’a mo lenei tausaga, ae o le agaga o lana fautuaga, ia aoga mo isi sauniga o le fu’a i le lumana’i.