Ads by Google Ads by Google

Fe’au mai Pese o le Sisigafu’a 2017 - “Tupulaga mo a Taeao”


O se vaaiga i tama o le au siva mai Sapunaoa i Samoa fa’afiafia i le sisigafu’a o lenei tausaga i le aso Gafua. [ata: Leua Aiono Frost]

Ua mae’a sao o Ekalesia tetele e tolu sa tofia mo le tapenaga o Pese ma Siva o le Sisigafu’a 2017 peita’i, sa fa’alologo le mamalu lautele, i se fe’au taua mai pese uma e fa, e aofia ai ma le Pese ma le Siva e tasi ma fe’ausi mai ma le Manusamoa mai Samoa.

 

Fe’au mo tupulaga ma matua na tapena e le aufailotu, e tasi lava le taula - ia sa’o le va’ai faalogo ma le usita’i i le Atua, e le o mamao le Atua e tulivae i ai i fa’afitauli, ae a mutuai oe e le Agaga ina ua suia lau tausiga  fa’atonuga ma le a’oa’oina o lau fanau, ia e faia!

 

Na amata i le sao o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa (EFKAS) na talatala le amataga o le tulaueleele o le Talalelei e pei ona valoia ai e le tama’ita’i logologoa o Nafanua, “Tali i lagi se manuia o lou malo!” Taliagofie ai le to’ai taunuu o le Talalelei i le tausaga e 1830, ma o’o i le galuega fa’aliliu o le Tusi Paia, ua fa’aaogaina nei e Ekalesia uma i le gagana o le so’otaga a le Atua ma tagata Samoa moni.

 

O pesega ma siva na tapena e le EFKAS sa afua mai i le fa’ato’a to’ai taunu’u o le Talalelei i Samoa atoa se’ia o’o  mai ina fa’atuina le a’ai i Kanana Fou o le nu’u sa moemiti i ai Tutuila ma Manu’a e taunu’u.

 

Na tapena mea uma mo ali’i faife’au, peita’i e ao ina i ai faletua, ona tapena ai lea ma a’oga mo tama’ita’i ina ia saunia mo le galuega fesoasoani i faife’au mo le tausiga o le Ekalesia i nu’u ma afio’aga o le atu Samoa, ma isi malo o le atuvasa na tautua ai fa’amisionare faife’au Samoa.

 

O le toe lu’i mai fo’i lea i le mamalu lautele o le tupulaga talavou, ina ia le motusia le gafa o le Aiga Sa Levi i nei vaitau, ona o le tele o le poto lautele, ma ua tele ai agava’a i nisi matata eseese o le olaga i nei ona po, ae tu’ua ai le galuega a le Atua ua le lava ona misionare e momoli le Upu i nu’u ese.

 

Fa’afitauli uma o lo’o lutia ai le folauga a tupulaga talavou, ina ua ma’alili le soifua fa’atuatua ma le olaga usita’i ma le fa’alogo o le fanau, aua ua sasi fo’i matua i lana tofi, “ia mua’i a’oa’o le tama e tusa ma ona ala, e le toe te’a ese ai.” O pese uma na faia ai le siva ma le sao o le EFKAS, sa toe fa’alogo ai i pese a le LMS mai le amataga, “Le Ekalesia ua gasolo i Malua i le Fono.”

 

I le sao fo’i o le Ekalesia Katoliko, sa fa’apena fo’i, ona latou fa’ailoa maia, “Ia manatua talavou i lona Atua, o le puna o manuia uma lava, ma e iloga lava fo’i le lala o lo’o mautu i le vine, e fua maia fua lelei.”

 

Fe’au fo’i sa tapena mai e le Ekalesia Metotisi, ua fa’apea lava ona fa’ailoa mai le fanau talavou, le lumana’i o aiga, auu ma Ekalesia ae tainane fo’i le malo, e ao ina mua’i saili le Malo o le Atua ma le amiotonu i mea uma, fa’amaoni i galuega ma tiute, ae silisili, ia teuteu lau Ipu, ia ta’uleleia. Afai fo’i ae ta’uleagaina, ia salamo ma toe tomaat le upega fagota, toe fuata’ina le olaga, aua o lo’o fa’atali mai lava Ieova, e fa’amagaloina agasala uma lava.

 

Pe’ita’i mo le malo ma lona Taiulu i le taimi nei, sa ia fa’ailoa mai ai se fe’au, “O lo’o to’atele i latou o lo’o faia tala o le afioga le Kovana ma lana faigamalo, ae le mafai ona ia ta’ua maia, ae vala’au atu se’i talatalanoa, ona fa’ato’a momoli mai ai le lisi, ae tatau ona totogi.”

 

Pese na tapena e Sapunaoa, oka se taumafaiga ina ia seki ma le lelei ona aumai. O i tatou iinei, ua tele Kolea e amio fa’aletonu, a’o Samoa e tele Saina ua mae’a ona a’oa’oina lelei, ma ua le toe amid pa’a’a. E fa’atonutonu lelei, ina ia o’o ane i vaitau o fanau o talavou e ta’ita’ia ai i latou, ua matua nofo lelei lava.

 

Na latou talatala le tala’aga o Amerika Samoa e afua mai i tala atu o le vaeluaina o Samoa ae pulea e malo tetele ina ua mavae le taua lona lua o le lalolagi. “E ui i nei pulega eseese ae tasi lo ta fala, e tasi fo’i lo ta aluga aua e tasi lava lo ta tofi mai le Atua, i la ta gagana.”

 

Ua talosagaina mai ia ave se avea’i mo Kalama [Trump], “Ina ia sau e asiasi mai, a faigata ona avatu lea i Samoa sei talanoa i ai e fai sona suafa Matai e tautua ai, pe ta fo’i sana malofie e fa’amau fa’ailoga ai.” O le fa’ai’uga lava o lenei pese, “Sa toe manatua ai Faleomavaega Eni Hunkin i lana tautua tele i ona tagata, atoa ma Samoa fa’apea le atuvasa, ao ia lava o le tama o lenei eleele.”

 

O le mavaega i Sapunaoa na fa’auma ai lenei sao matagofie o alo talavou o Sapunaoa, o le malosi lava lea o le Manusamoa na masi’i mai Samoa, e faia se sao mo tupulaga talavou.

 

“O manu ta te mavae ai, o manu fo’i ta te toe feiloa’i ai. O manu na o Manu nei!”