Ads by Google Ads by Google

Falepuipui ali’i overstayer na faia uiga mataga teineititi 5 tausaga

Le ali’i o Mua’iga Siatiu, po'o Povi, e pei ona valaau ai o ia e tagata, ma manu’a o ona foliga ina ua fasi o ia e pagota, a o lea ua fa’asala i le toese i Tafuna mo le 5 tausaga, i i lona faia o uiga mataga i se teineititi e 5 tausaga le matua.  [ata AF]
ausage@samoanews.com

O le ali’i mai Samoa lea na ulufale mai i le pemita e 14 aso ma nofo fa’asolitulafono ai lava i le atunu’u talu mai le tausaga na te’a nei, ua fa’asala e le fa’amasinoga maualuga o ia e taofia i le falepuipui i Tafuna mo le umi e 5 tausaga, o se tasi lea o tuutuuga o lana fa’asalaga fa’anofovaavaaia e 15 tausaga, ina ua ta’usala o ia i le moliaga mamafa o lona faia lea o uiga fa’asotoma (sodomy) i se teineitiiti e 5 tausaga le matua.

 

O le ali’i o Mua’iga Siatiu poo “Povi” fo’i e pei ona valaau ai o ia e tagata, na ulua’i tu’uaia o ia e le malo i moliaga mamafa e 4, lea e aofia ai le moliaga o le tagofia o itutinosa o se teineititi (sexual abuse 1st degree), faia o uiga fa’asotoma (sodomy), faia o uiga mataga fa’afeusuaiga i se teineititi (deviate sexual assault) fa’apea ai ma le moliaga e sili atu ona mamafa lona fa’asalaga o le faia o uiga mataga i se teineititi e i lalo o le 12 tausaga le matua (child molesting), lea e mafai ona fa’asala ai o ia i le falepuipui mo le olaga atoa, poo le fa’a falepuipui i le umi e le itiiti ifo i le 10 tausaga ae le sili atu i el 30 tausaga, fa’apea ai ma le moliaga mama o le faia o gaioiga e lamatia ai le saogalemu o fanau laiti.

 

O le fa’alavelave e pei ona ta’usala ai Siatiu e le fa’amasinoga na alia’e mai i le aso 10 Tesema 2016, ina ua o le ua molia ma le uncle o le teineititi na a’afia e tafafao i le aiga o le teineititi i Auasi, ae tula’i mai ai loa le fa’alavelave ina ua tagofia e le ua molia le itutinosa o le teineititi i totonu o le fale o le aiga.

 

O le toe aga’i ese mai ai o le ua molia ma le uncle o le teineititi na a’afia mai Auasi, na fa’atoa iloa ai e le Tina le fa’alavelave sa tupu, ina ua fa’ailoa atu e lana tama ia te ia vaega o lona itutinosa o loo tiga, e mafua mai ina ua tago i ai le ua molia, ma logo ai loa e le Tina le Ofisa o Leoleo i le taimi lava lea ma fa’ailoa i ai le mataupu, lea na i’u ai loa ina taofia faapagota le ua molia.

 

E 2 aso talu ona taofia Siatiu i le toese ae tula’i mai ai loa le fa’alavelave lea na fasi ai o ia e ni isi ali’i pagota, ma manu’a tigaina ai ona foliga, ma poloaina ai loa e le fa’amasinoga fa’aitumalo le aveese mai o ia mai le falepuipui i Tafuna, ae taofia o ia i le potu taofia o loo i totonu o le Ofisa autu o Leoleo i Fagatogo e pei ona taofia ai pea o ia seia oo mai i le taimi nei, o iina fo’i lea ua tuli ai lana fa’asalaga fa’a falepuipui.

 

Na maua le avanoa o le ua molia e fa’aleo ai lana talosaga i le fa’amasinoga mo se isi avanoa mo ia, a o le i tu’uina atu lona fa’asalaga e ali’i fa’amasino.

 

Na muamua fa’atoese le ua molia i le teineititi na a’afia ma lona aiga ina ia fa’amagalo lana solitulafono, sosoo ai loa ma le fa’amasinoga aemaise ai tagatanu’u uma o Amerika Samoa, i lona soliina lea o le tulafono a le malo.

 

E le gata sa ia talosaga mo se avanoa e toe fa’afo’i ai o ia i lona aiga e tausi ona matua, ae sa ia talosaga fo’i ina ia fa’aauau pea le taofia o ia i le potu taofia a le ofisa autu o Leoleo i Fagatogo, ona e le saogalemu lona aumau ai i le toese i Tafuna, e mafua mai i le fa’alavelave lea na fa’ao’olima ai ni ali’i pagota ia te ia.

 

Na tutu fa’atasi loia a itu e lua e finau i le fa’amasinoga mo se fa’asalaga fa’anofovaavaaia mo Siatiu.

 

Na taua e le ali’i loia ia Douglas Fiaui e fa’apea, o Siatiu o se ali’i fa’atoa solitulafono, ua ia aoaoina se lesona taua mo lona olaga ma ua ia ta’utino fo’i ua ia lagona le salamo moni. Fai mai Fiaui, o le ulua’i taimi na la talanoa ai ma Siatiu ina ua fa’atoa taofia o ia e Leoleo, sa ia molimauina ai ni manu’a i ona foliga, e aofia ai ma ni filo sa su’i ai se manu’a tuga i lona mata taumatau, e mafua mai i le taimi na fasi ai o ia e ali’i pagota i le tausaga na te’a nei.

 

Na talosaga le loia a le malo ia Robert Morris mo se fa’asalaga fa’anofovaavaaia, e aofia ai le tuutuuga e poloaina ai le toe fa’afo’i atu o ia i Samoa mo le umi o lana nofovaavaaia.

 

O se tasi o itu sa fia malamalama i ai le fa’amasinoga, o le autu tonu na mafua ai ona ulufale mai Siatiu i le atunu’u i le pemita e 14 aso, ma le mafua’aga na ala ai ona ova aso na nofo ai iinei, ma i’u ina tula’i mai ai le fa’alavelave e pei ona a’afia ai o ia.

 

“O le fa’afitauli lenei o lo o fetaia’i pea ma le fa’amasinoga i ituaiga mataupu nei, o le fia malamalama i le mafua’aga e ala ai ona o mai tagata mai fafo i pemita tafafafo ma nonofo fa’asolitulafono ai lava iinei e le toe fo’i i o latou atunu’u”, o le saunoaga lea a le afioga i le fa’amasino sili ia Michael Kruse.

 

“Ua mafua ona a’afia le saogalemu o lenei teineititi laititi ona o le ua molia, ina ua ulufale mai i le atunu’u ma nofo fa’asolitulafono ai lava”.

 

“O lo o fa’aauau pea tulaga malepe i le Ofisa o Femalagaaiga a le atunu’u e oo mai i le taimi nei, ma ia e talu e fai i lou Pule ina ia foia tulaga fa’aletonu ia”, o le saunoaga lea a Kruse i le loia a le malo o Morris.

 

O ni isi o tuutuuga o le nofovaavaaia a Siatiu, a mae’a ona tuli lana fa’asalaga fa’a falepuipui e 5 tausaga, ona ia tuua lea o le atunu’u ae toe fo’i atu i Samoa mo le umi o lana nofovaavaaia e 15 tausaga.

 

Ua poloaina le lesitala o lona igoa i le lisi o tagata ua ta’usala i le faia o uiga mataga i fanau laiti, faia se suega i lona tino e siaki ai poo ia tauave le siama o le fa’ama’i o le HIV, ma ia tu’uina atu fo’i se kopi o le fa’aiuga a le fa’amasinoga mo lana mataupu i le Ofisa o Femalagaaiga.

 

“Ia iloa lelei e le malo, o lo o fa’aauau pea ona outou faia lenei tulaga o le aumai o tagata mai fafo ma nonofo fa’asolitulafono ai i le atunu’u, ma latou faia ai solitulafono eseese e a’afia ai le soifua saogalemu o tagatanu’u ma fanau a Amerika Samoa”, o le saunoaga fa’ai’u lea a Kruse.