Ads by Google Ads by Google

Fa’amanino i Senatoa mafua’aga na teena ai atunu’u suiga Fa’avae


Sui o le malo sa molimau i le pili a le Senate e fa’atulaga ai suiga o le Fa’avae. Le afioga i le Loia Sili ia Talauega Eleasalo Ale, ma le Fa’atonu o le Ofisa o loo iloiloina Tulaga Fa’avaomalo o le atunu’u, afioga Tapaau Dr. Daniel Aga i le taimi na molimau ai i luma o le Senate i le taeao ananafi. [ata AF]
ausage@samoanews.com

O le iloiloga o le Iugafono Soofaatasi a le Senate e fuafua ai suiga o le Fa’avae, ina ia tu’u atu ai le malosi i le Fono Faitulafono latou te fa’aleaoga ai le malosi o le Kovana e teena ai se tulafono na pasia a le Fono (veto override), na fa’amanino ai e molimau a le malo le mafu’aaga na teena ai e le atunu’u suiga o le Fa’avae i faiga palota ua mavae atu.

 

O le Loia Sili a le malo ia Talauega Eleasalo Ale ma le Faatonusili o le Ofisa e Iloiloina Tulaga Fa’a-va-o-malo a Amerika Samoa, afioga Tapaau Dr. Daniel Aga na molimau i luma o le Senate i le taeao ananafi e uiga i lenei tulafono.

 

O le Komiti o Tulafono a le Senate sa iloiloina lenei mataupu, i lalo o le ta’ita’iga a le afioga i le sui peresetene, Nuanuaolefeagaiga S. Nua.

 

Na faamanino e Talauega e fa’apea, o le aano moni o le iugafono soofaatasi a le Senate, e faia ai se suiga i le Fa’avae. Afai ae pasia e le Fono, ona tuuina atu loa lea i luma o le atunu’u mo lona palotaina.

 

Na faamanino e Tapaau e fa’apea, i le palota o le 2014 ina ua tuuina atu i le palota a le atunu’u le fesili mo le suiga o le Fa’avae, sa tuuina mai ai le faaiuga a le atunu’u, e 73% i latou sa palota e tete’e i suiga o le Fa’avae.

 

Sa ia fa’amanino atili fo’i e fa’apea, e leai ma se itumalo i totonu o le atunu’u na manumalo mai ai le fuafuaga e pasia suiga o le Fa’avae.

 

I le mae’a ai o le saunoaga a Tapaau, sa ia fa’atula’i ai loa se fesili fa’atupu manatu i luma o le Senate, i le tatau lea ona sailiili i le mafu’aaga ua ala ai ona to’atele le atunu’u na palota tete’e i suiga o le Fa’avae.

 

Na lagolagoina e Nua le finagalo o Tapaau, ma ia saunoa ai e fa’apea, e tatau ona manino le Fono pe aisea na teena ai e le atunu’u suiga o le Fa’avae.

 

Saunoa Tapaau e fa’apea, o sailiiliga ua mae’a ona faia ua manino ai, e tele naua popolega o le atunu’u ua mafua ai ona latou palota tete’e i le suiga o le Fa’avae.

 

O ni isi o lo o popole ina ne’i avea le sui o le Fa’avae ma auala e suia ai tulaga o le faigamalo a Amerika Samoa, ma i’u ina fa’aitiitia ai tulaga o tupe o lo o maua mai i le malo tele. Na fa’amanino atili e Tapaau e fa’apea, e tatau fo’i ona silafia e le atunu’u, e ese lava le Fa’avae, ese tulaga fa’a faigamalo (Political Status), i lona taofi, e mafai ona sui le Fa’avae ae tumau pea tulaga fa’a faigamalo a Amerika Samoa o lo o i ai.

 

I le tulaga o le mataupu i le faaleoaga lea e le Fono o le malosi o le Kovana e teena ai le pili (veto override), e talitonu ni isi o le atunu’u, afai ae pasia lea suiga, e ono avea lea ma itu e le fiafia mai ai le Failautusi o le Initeria ia Amerika Samoa, ma avea ma auala e afaina ai tupe fesoasoani mo Amerika Samoa.

 

O isi popolega, nei avea suiga o le Fa’avae e tuuina atu i luma o le Konekeresi, ma auala e a’afia atu ai loa ma isi measina a le atunu’u, ma i’u ina palota atu ai ma le Senate i le Fono Faitulafono.

 

O se tasi o mafua’aga na taua e Tapaau na maumau tutu ai taofi o le to’atele o tagata palota e teena suiga o le Fa’avae i le 2014, ona o se pili sa fa’aulu i luma o le Fono e sii ai totogi o Senatoa ma Faipule, ma manatu ai loa le atunu’u, ua naunau le Fono e fa’amuamua i latou ae fa’agalogalo le atunu’u.

 

Sa avea lea pili ma auala na le mautonu ai manatu o le to’atele o tagata, ma oso ai lagona le fiafia, ma to’atele ai loa i latou ua talitonu, ua tatau loa ona palota le Senate.

 

Saunoa atili Tapaau e fa’apea, e fa’a 4 ona ave suiga o le Fa’avae e palota i ai le atunuu ma teena uma. O le faiaina la o le Fono i le palotaina o suiga o le Fa’avae, ua atagia mai ai le faiaina o le Fono Faitulafono, poo le faigamalo lava fo’i lea.

 

O le fesili na fa’atula’i e Tapaau, e fa’apefea ona faia se galuega ina ia mafai ai ona manumalo le Fono e ala i le palotaina o suiga o le Fa’avae.

 

O se tasi o fautauga e pei ona taua e Tapaau, o le galulue fa’atasi lea o le faigamalo ma le Fono e fa’atulaga se Komisi e fa’amalamalama ai i le atunu’u aemaise tupulaga le taua o suiga o le Fa’avae.

 

Saunoa le afioga i le ali’i Senatoa ia Paepae Iosefa Faiai e fa’apea, afai ua fa’a 4 ona ave suiga o le Fa’avae ma teena mai e le atunu’u, i lona taofi, o le tali moni lava lena a le atunu’u ua atagia mai ai, e le o talitonuina e le atunu’u le Fono.

 

“O le fesili la mo tatou ua tula’i mai i le Fono i lenei vaitau, o tatou o ta’ita’i o itumalo, nu’u ma Ekalesia, o talitonuina oe e lou itumalo. O talitonu lou nu’u ia te oe. O fesili na e tatau ona lalafo i ai le tofa a le Fono,” o le saunoaga lea a Paepae.

 

Na toe faatepa e Paepae le fono sa faia i lona itumalo i le 2014 e talanoaina ai suiga o le Fa’avae, lea na malaga atu aui sui o le malo, na fa’aalia ai lagona le fiafia o ni isi o tagata fa’asaga i le Fono. I lona talitonuga, ua tatau ona toe silasila toto’a le Fono i lenei mataupu. Ae taua tele le pili e fa’atulaga ai suiga i le Fa’avae.

 

Na lagolagoina e Tuiagamoa Tavai ma Faamausili Mau Jr le tatau lea ona lava le taimi e fa’amanino ai i le atunu’u suiga o le Fa’avae.

 

O le aso Faraile o le vaiaso nei lea ua toe fa’aauau le iloiloina o lenei mataupu, ma maua ai le avanoa o senatoa e fesiligia ai sui ma le atunu’u lautele.