Ads by Google Ads by Google

Fa’alauiloa le tele o galuega taulima o lo o gaosi i le atunu’u


Ni isi o Tama matutua o lo o fili le afa Samoa, i le taimi o le fa’aaliga o galuega taulima o lo o fa’agasolo i le nofoaga autu o le Fale Mataaga a le atunu’u i Fagatogo i le vaiaso lenei. [ata AF]

Se tasi o ali’i na te faatinoina galuega taulima i le taimi na fa’alauiloa ai ni isi o ana galuega e pei tootoo ma laupapa ua mae’a ona vane,i le fa’aaliga o galuega taulima o lo o fa’agasolo i le nofoaga autu o le Fale Mataaga a le atunu’u i Fagatogo i le vaiaso lenei. [ata AF]
ausage@samoanews.com

O le tatalaina ai o le Fa’aaliga o Galuega Taulima mo i latou o lo o i ai lea taleni i le atunu’u i le taeao ananafi, na molimauina ai le tele o galuega taulima o lo o gaosia i totonu o le atunu’u na mafai ona fa’alauiloa i le taeao ananafi.

 

O lenei Fa’aaliga o Galuega Taulima e pei ona saunoa i ai le Faatonusili o le Ofisa o Galuega Taulima ma Tusiata a le atunu’u “AS Council on Arts Culture and Humanities”, tofa Uta Dr. Laloulu Tagoilelagi, o se tasi lea o vaega mo le fa’amanatuina o le 31 tausaga talu ona fa’avae le Ofisa e fa’atauaina tu ma aganu’u i totonu o le malo tele o Amerika, lea fo’i o lo o maua mai ai le vaega tupe e fa’atupe ai le tele o fa’agaioiga o lo o fa’atinoina i setete ma teritori e aofia ai ma Amerika Samoa “National Endowment for the Arts” (NEA)”.

 

O le polokalame na tatalaina i le taeao ananafi ma le fa’amoemoe e fa’amutaina i le aso, o le aso fo’i lenei ua fa’amoemoe e afea ai Amerika Samoa e va’a meli e 2 mai atunu’u eseese o le lalolagi.

 

O ni isi o galuega taulima sa molimauina i le ulua’i aso o lenei fa’amoemoe e aofia ai le filiina o le ‘afa Samoa, vaneina o galuega taulima i laau e pei o tanoa, tootoo ma isi, gaosiina o le elei e fa’aaoga i ai lanu eseese, lalagaina o galuga taulima e fa’aaoga i ai le laufala e pei o pulou, ili, ato ma fala, aemaise ai o isi galuega taulima e pei o le gaosia lea o sei mo teuga a tama’ita’i.

 

Na taua e le Tama matua ia Apelu Toomalatai, o se tasi sa galue i le filiina o le ‘afa Samoa e fa’apea, o se tasi lenei o galuega patino lava a Samoa ua amata ona mou malie ese atu, peita’i o le taua o lenei galuega, e mafai ai ona toe faatepa tupulaga i le auala na maua mai ai ‘afa sa fa’aaoga e fau ai fale a tagata Samoa i aso ua mavae.

 

“E fou nei mai lava fao ma mae’a a papalagi, ae o le ‘afa Samoa lava sa fa’aaoga e Tuaa ua lagomau mai Tia Sa e nonoa fa’amau ai laau o fale Samoa i tausaga ua mavae, lea fo’i e tele isi galuega e mafai ona fa’aaoga i ai, ma ua ou manatu ai e aumaia lenei galuega e toe fa’aolaola lona aoga i lenei fa’amoemoe”, o le saunoaga lea a Toomalatai.

 

Na taua e le susuga Filisi Unasa, o se tasi o alii na te galueina galuega taulima o lo o vane mai i laau e pei o tanoa, tootoo ma isi lava galuega, o le taua o le fa’aaliga o galuega taulima ua fa’atinoina i lenei tausaga, ua mafai ai ona maua se avanoa e o mai fa’atasi ai i latou o lo o i ai lenei taleni, e feiloa’i ma fa’amasani ma isi sui o le atunu’u o lo o i ai lenei tomai.

 

Saunoa atili Unasa e fa’apea, o le avanoa taua fo’i lenei mo soo se tasi na te fia iloa le fa’atinoina o galuega taulima nei, e malaga mai ai e maimoa ma maitau auala e fa’atino ai galuega.

 

O lo o i ai le fa’anaunauga o le afioga i le Fa’atonusili ma le Ofisa, o le a talafeagai le latou fa’aaliga lenei ma le malaga mai o le to’atele o turisi tafafao mai fafo i le taeao nei, ma maua ai loa le avanoa latou te molimauina ai fa’aaliga eseese o lo o faia i le atunu’u.