Ads by Google Ads by Google

Fa’ailoa Gafatasi fa’afitauli o loo tula’i mai tulafono tau Femalagaaiga


Le afioga i le ali’i Faipule ia Gafatasi Afalava [ata AF]
ausage@samoanews.com

Na fa’aalia e le afioga i le ali’i Faipule ia Gafatasi Afalava i luma o le maota o sui i le vaiaso na te’a nei, le tatau lea ona toe faia se suiga i le vaega o tulafono tau Femalagaaiga, lea e mafai ai ona aumai e pisinisi tagata mai fafo e galulue i totonu o Amerika Samoa, ona ua fa’aaoga le tatau e pisinisi le vaega lea o le tulafono e aumai ai tagata o aiga e galulue ma nonofo i le atunu’u, aemaise lava i tagata Asia.

 

Ae o le itu e sili ai ona mata’utia lea vaega o le tulafono e pei ona saunoa Gafatasi, e le gata o le aumai e le pisinisi o le tagata mai fafo e galue ma nofo i Amerika Samoa, ae sau fo’i le tagata lea ma aumai lona to’alua ma lana fanau, ma ua atili ai ona matuia le fa’afitauli.

 

O le afioga i le ali’i faipule ia Gafatasi, o le sui lea o le maota o sui i le Komiti Fa’afoe a le Ofisa o Femalagaaiga.

 

I le taimi o folafolaga a le maota o sui i le vaiaso na te’a nei, na tula’i ai Gafatasi ma fa’ailoa le tatau lea ona faia se suiga i Tulafono tau Femalagaaiga, ina ia taofia ai le fa’aaoga e pisinisi o le vaega faapitoa o le tulafono o lo o mafai ai ona sponsor e pisinisi tagata mai fafo e ulufale mai ma galulue i Amerika Samoa.

 

O lona popolega tele o lo o i ai, e le gata o le a avea le vaega lea o le tulafono e maua ai e tagata mai fafo galuega sa tatau ona maua e tagatanu’u o Amerika Samoa, ae o le a toe fa’aopoopo mai ai ma aiga o tagata nei, ma atili fa’aopoopo ai le faitau aofa’i o le atunu’u.

 

Na fa’ailoa e le afioga i le Fofoga Fetalai ia Savali Talavou Ale e fa’apea, o lo o manino le tulafono, se’iloga lava o se tomai fa’apitoa e le o maua i Amerika Samoa ae o lo o maua i isi atunu’u i fafo, ona fa’atoa mafai lea ona aumai e le pisinisi le tagata mai fafo e galue i Amerika Samoa.

 

“O le tiute o le Komiti Fa’afoe o Femalagaaiga, o le iloilo lea o talosaga a tagata mai fafo o lo o aumai e pisinisi, ma afai e silasila atu le Komiti e le talafeagai le talosaga ona o lo o aumai ai ma le aiga o le tagata mai fafo, e tatau i le Komiti ona teena le talosaga”, o le saunoaga lea a Savali.

 

Ae na taua e Gafatasi le i ai o talosaga ua talia e le Komiti Fa’afoe mo tagata mai fafo ina ia ulufale mai ma o latou aiga.

 

E pei ona fa’aalia e le Loia Sili a le malo ia Talauega Eleasalo Ale, i le tele o taimi e fesiligia ai e senatoa ma faipule mo ni suiga o le tulafono tau Femalagaaiga, ina ia taofia ai le tele o tagata mai fafo ua ulufale mai i le atunu’u, e fa’apea, o le galuega tonu lea a le Fono Faitulafono e fai, o le faia lea o suiga i le tulafono.

 

Na aofia fo’i i le saunoaga a le afioga i le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga i lana saunoaga, e tatala aloaia ai le tauaofiaga lona 2 lenei a le Fono Faitulafono i le vaiaso na te’a nei, teuteuga o le tulafono mo tagata mai fafo e ulufale mai i le atunu’u, ina ia aofia ai le aumaia o ripoti mai atunu’u o lo o malaga mai ai i latou, ina ia fa’amaonia fa’amaumauga i tala’aga o latou soifuaga mai atunu’u o loo aumau ai i latou.

 

O le fonotaga a Kovana a setete ma teritori a le malo tele i le tausaga nei e pei ona saunoa Lolo, sa toe fa’amalosia ai le tatau lea ona mausali puipuiga mai tagata Asia o lo o ulufale mai i totonu o atumotu laiti o loo i lalo o le vaaiga a le malo tele e aofia ai ma Amerika Samoa, ona o le tulaga fa’atupulaia ua a’afia ai tagata mai Asia nei i vaega fa’atupu fa’alavelave i vaega eseese o le lalolagi, aemaise lava i tagata mai le atunu’u o Filipaina.

 

I le to’atele ai o le faitau aofa’i o tagata Filipaina ua aumau i Amerika Samoa, na taua ai e Lolo le i ai o se taumafaiga ma le Loia Sili o le malo fa’apea ai ma le Komiti Fa’afoe o le Ofisa o Femalaaiga, ina ia i ai se auala e fa’amalosia ai tagata mai Asia pe a ulufale mai i le atunu’u, e ala i le tu’uina mai lea o ripoti eseese e fa’amaonia ai i latou e aofia ai ma le ripoti mai le Ofisa o Leoleo.

 

O le a le aofia ai i lea suiga o le tulafono sitiseni o Amerika faapea ai ma tagata mai Samoa.

 

“O le agaga atoa ua mafua ai ona taumafai le malo mo le fa’amalosia o nei suiga, ina ia mautinoa ai tala’aga o galuega sa galulue ai tagata nei mai atunu’u o lo o malaga mai ai”, o le saunoaga lea a le ali’i kovana.