Ads by Google Ads by Google

Fa’ailoa e Lolo i le Konekeresi le taua o se Falema’i fou mo ona tagata


Le afioga i le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga a o feiloa’i atu i ni isi o le atunu’u i le fa’amanatuina o le aso fa’apitoa mo tagata matutua i le masina o Me o le tausaga nei. [ata AF]

[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

Na fa’ai’u le saunoaga a le afioga i le ali’i Kovana ia Lolo Matalasi Moliga i le taimi na molimau ai i se iloiloga sa faia i luma o le Komiti o Atina’e mo Atumotu, a le maota o sui o le Konekeresi i le masina o Iulai na te’a nei, i lona fa’ailoaina lea i sui o le Komiti le taua tele o le fausiaina lea o se Falema’i fou mo ona tagata, ina ia fesoasoani ai i le tausiaina o le soifua maloloina o tagatanu’u o Amerika Samoa.

 

Na tatala le folasaga a le ali’i kovana i lana molimau i luma o le Komiti, i lona fa’ailoaina lea o vaega taua sa manatu i ai Ta’ita’i o Amerika Samoa i le taimi na sainia ai le Feagaiga ma le Iunaite Setete, ina ia ave le fa’amuamua a le malo tele i le tausia lelei lea ma puipui o le filemu atoa ai ma le soifua lelei o tagatanu’u o Tutuila ma Manu’a, e aofia ai tulaga o aoaoga, soifua maloloina faapea ai ma le malupuipuia o tagata.

 

Na fa’atepa e Lolo i le Komiti suiga ua i ai le faitau aofa’i o tagata i Amerika Samoa, talu mai le tausaga e 1900 na fa’atoa sainia ai le Feagaiga i le na o le to’a 6,000 tagata sa i ai, ma le suiga lea ua molimauina i le taimi nei i le 2017, o lea ua silia i le to’a 60,000 le faitau aofa’i o le atunu’u, ae lata i le to’a 94% o i latou e maua i le tino puta, ma le latalata i le 50% e a’afia i ma’i suka ma isi fa’ama’i le pipisi.

 

O ia a’afiaga uma e mafua mai lea i le suiga ua i ai le soifuaga o Amerika Samoa i le taimi nei, ona o le lata i le 80% o taumafa e aumai lea i atunu’u i fafo, ma suia ai taumafa sa fa’alagolago tasi i ai Amerika Samoa i le tele o tausaga ua mavae, taumafa e maua mai i laufanua ma le sami.

 

Sa ia fa’atepa atili le Komiti i le ulua’i taimi na fausia ai le falema’i i totonu o Amerika Samoa, i taimi a o pulea le atunu’u e le Ta’ita’i ‘au o le Navy, ma vaaia ai le ave o le fa’amuamua a le malo tele e aumai ai sapalai o vailaau ma fualaau mai Amerika e tausia ai o na tagata o le Navy, ae o vailaau ma fualaau e totoe ai e fa’aalu mo tagatanu’u o Amerika Samoa.

 

I le maitauina ai e le malo tele o lu’itau ua fetaia’i ma Amerika Samoa i le mana’omia lea o auala e fa’aleleia ai le tausiaina o le soifua maloloina o ona tagata, na tofia mai ai loa e Peresetene John Kennedy le ali’i o Rex Lee avea ma Kovana o Amerika Samoa, ina ia vaavaai i auala eseese e fa’aleleia ai le tausiaina o le soifua maloloina o tagata, ma fausia ai loa i le tausaga e 1968 le falema’i o lo o i ai i le taimi nei, ae fesoasoani mai ai tupe mai le feterale e fa’atupe ai lana auaunaga.

 

E ui o lea ua fausia le falema’i fou ae fesoasoani mai ai tupe mai le feterale, peita’i o le lu’itau tele lea ua fetaia’i ma le malo, o le tau sailia lea o tupe lotoifale e fa’atupe ai le tele o tautua mo le falema’i, e aofia ai le aumaia o foma’i e tausia le soifua maloloina o tagata, a o i ai le puleaina o le falema’i i lalo o le Matagaluega o le Soifua Maloloina.

 

O se tasi o itu na taua e Lolo i lana folasaga sa maitauina i lea vaitaimi, e tusa ma le $9,900 e fa’aalu e Amerika e tausi ai le soifua maloloina o le tagata e to’atasi, ae $345 e fa’aalu e Amerika Samoa e tausi ai le tagata e to’atasi, e ui e 18% maualuga atu ai le tausaga o le tau o le soifua i Amerika Samoa nai lo le Iunaite Setete.

 

Na tau maua se fesoasoani mo le falema’i ina ua ulufale mai i le tausaga e 1983 le polokalame o le Medicaid mo Amerika Samoa, peita’i o le fa’afitauli na mulimuli mai ai i nai tausaga mulimuli ane seia oo mai lava i le taimi nei, o le faigata lea e Amerika Samoa ona fa’afetaui tulafono a le feterale o lo o puipuia ai le fa’aaogaina o vaega tupe mai lea polokalame, ma taumafai ai loa le malo e saili mai tupe lotoifale e fa’aauau ai le tausiaina o le soifua maloloina o tagata, a o feagai ai fo’i le malo ma isi lu’itau i a’afiaga o lona tamaoaiga ua maitauina, e mafua mai i tulafono a le feterale ua aafia atu ai ma Amerika Samoa.

 

O ni isi o ia tulafono e aofia ai le fa’afuase’i lea ona si’itia totogi amata, aveesea o tulafono o lafoga a le feterale e pei o le IRC Section 936, 30 (A) Tax Credit sa fesoasoani ai i ana kamupani i’a, taofia o ogasami e fagogota ai va’a fagota o loo malaga atu mai Amerika Samoa, atoa ai ma tulafono i femalagaaiga ua faigata ai le atina’e tau turisi.

 

O se tasi o fa’afitauli tele ua maitauina i le atunu’u, e to’atele tagata gasegase e le taliaina le togafitia i falema’i i Hawaii ma Amerika, e mafua mai ona e leai se falema’i e taliaina i latou, ona e leai se inisiua e totogiina pili falema’i a tagata, sa i ai fo’i le polokalame e auina atu ai e le falema’i tagata mama’i i fafo mo togafitiga, peita’i o lea polokalame na taofia lona toe fa’aauauina i le tausaga e 2008, ma ua avea ai ma to’atuga i tagata mama’i, ona o ni isi ua le mafai ona malaga e mafua mai i le taugata o pasese ma togafitiga, ma ua filifili ai lava e fa’atalitali o latou toe taimi i tua i o latou aiga, ae o ni isi o aiga ua taumafai i le mea sili e maua ai se tupe e auina atu ai le tagata ma’i i fafo mo togafitiga.

 

O le falema’i e tasi o lo o tausia le soifua maloloina o tagatanu’u o Amerika Samoa i le taimi nei, ua silia i le 50 tausaga talu ona fausia, ma o lo o fausia fo’i i nofoaga e a’afia gofie i galulolo, ma ua fautuaina ai le tatau lea ona sailia se isi falema’i fou i se isi nofoaga fou.

 

I le fa’aiuga o le saunaoga a le ali’i kovana, sa ia taua ai le taua tele o le fausia o se falema’i fou i se isi nofoaga fou, ina ia mafai ai ona fesoasoani atili i le tausiaina o le soifua maloloina o tagata o le atunu’u, ma ia aofia uma ai penefiti ma fa’amanuiaga e mafai e le malo tele ona ofoina mo Amerika Samoa, e le gata i tupe ae o le tautua tau foma’i.