Ads by Google Ads by Google

Fa’afetai aloaia le ali’i Kovana i le Kapeneta mo galuega lelei


Tula’i le Kapeneta e fa’aalia lo latou agaga fa’aaloalo i le afioga i le kovana ma le lutena kovana ia Lolo Matalasi Moliga ma Lemanu Peleti Mauga. [ata AF]

Le taimi na pati pati ai le Kapeneta e fa’afetaia le kovana ma le lutena kovana. [ata AF]
ausage@samoanews.com

Na fa’aaoga e le afioga i le ali’i kovana o le malo ia Lolo Matalasi Moliga le fonotaga faapitoa a lana Kapeneta sa usuia i le taeao nei, e fa’aleo ai le la agaga fa’afetai ma le afioga i le lutena kovana ia Lemanu Peleti Mauga i afioga i Fa’atonusili o Matagaluega ma Ofisa uma a le malo, ona o galuega lelei sa latou fa’atinoina mo le atunu’u i lenei 4 tausaga o le a mae’a atu.

 

“E le mafai e upu ona fa’aleo lo ma agaga fa’afetai i la tatou Kapeneta ona o lenei 4 tausaga o le a mavae atu, ma galuega lelei e tele sa outou fa’atinoina mo le atunu’u ma tagata uma o Amerika Samoa, o le mea moni lava, ana leai la outou lagolago ma le tatou tutu fa’atasi, e le mafai ona tino mai nei mau galuega e tele ua fa’atinoina mo le atunu’u”, o le saunoaga lea a le ali’i kovana na fa’alogoina ai le tau fai pati o le Kapeneta.

 

O se sauniga lotu puupuu na taitaia e le afioga i le Tiakono ia Malaki Timu na tatala aloaia ai le fonotaga a le Kapeneta i le vaiaso nei, ma amata ai loa i ni isi o mataupu sa saunoa i ai le ali’i kovana, e aofia ai ma le agaga o le fa’afetai ia i latou uma ua avea ma ta’ita’i o le malo i lenei vaitau.

 

Saunoa Lolo e fa’apea, e ui i le tele o lu’itau ma fa’afitauli na fetaia’i ma le malo i lenei 4 tausaga, peita’i o le auala e tasi na mafua ai ona manuia fuafuaga uma, “o le galulue fa’atasi ma le fai fai mea fa’atasi o ta’ita’i o le atunu’u, ma atagia mai ai loa tulaga o galuega lelei”.

 

E le i mafai e le ali’i kovana ona fa’aleo le anoanoa’i o galuega lelei ua mafai ona fa’atinoina e le faigamalo mo le atunu’u ma tagata uma, e mafua mai i le tautua a afioga i Fa’atonusili ma Fa’auluuluga o Matagaluega ma Ofisa Tumaoti ale malo.

 

O ni isi o galuega tetele sa ia taua ua mafai ona fa’atinoina ona o le galulue fa’atasi o ta’ita’i e aofia ai le toe fausiaina o auala, faleaoga, fale tetele mo atina’e a le malo, aemaise ai lava i tulaga o le fa’aleleia o avanoa mo tupulaga aoga mo le lumana’i.

 

“E le ‘asa lava se faiva ma ni fa’afitauli, ae mafua ona tutupu pea tulaga manuia i soo se folauga, ona o lo o tasi lava le auala o lo o tau alo i ai lo tatou Sa, o le taumafai lea ia ausia tulaga manuia mo le atunu’u”, o le isi lea saunoaga a le ali’i kovana.

 

E le gata sa ia fa’afetaia afioga i Fa’atonusili e tusa ai o le latou tautua, ae sa fa’apitoa mo i latou ua mae’a ona tauaao atu a latou tusi fa’amavae, fa’atasi ai ma i latou o lo o fuafua e fa’amavae mai le tofiga i se taimi e le o toe mamao.

 

Sa fa’afetaia e Lolo i latou sa tautua ma le fa’amaoni i le malo, ma ofo alofa atu i ai ina ia maua se malologa lelei aemaise ai o se fa’aiuga o se tausaga manuia ma le fiafia.

 

Sa ia fa’afetaia Faatonusili e to’alua ua mae’a ona tauaao atu a laua tusi fa’amavae, ona o le tulaga le atoatoa ua i ai le malosi o le tino ma le soifua maloloina, lea fo’i ua la taliaina ma le afioga i le lutena kovana ia Lemanu.

 

O i laua e to’alua e pei ona taua e Lolo i lana saunoaga ua fa’amavae mai la galuega e aofia ai le tofa a Uta Dr. Laloulu Tagoilelagi lea sa avea ma Faatonusili o le Ofisa o Tu ma Aganu’u a Amerika Samoa, ma le afioga a Lealao M. Purcell lea sa avea ma Fa’atonusili o le Matagaluega o Fa’atoaga a le malo.

 

O le fa’amavae ai o Uta mai lona tulaga, na tofia ai loa le tofa a Paogofie Fiaigoa lea sa avea ma Ta’ita’ifono o le Komiti Fa’afoe o le Ofisa o Tu ma Aganu’u e avea ma Fa’atonusili le tumau, ae filifilia le afioga a Tapaau Dr. Dan Aga e avea ma Fa’atonusili le tumau o le Ofisa o Fa’atoaga.

 

I lona fa’afetaia ai o sui o le Kapeneta e tusa ai o le latou tautua, na fautuaina ai loa e le ali’i kovana afioga i Fa’atonusili uma o Matagaluega ma Ofisa a le malo, ina ia amata tu’uina atu loa i totonu a latou tusi fa’amavae a o le i o o i le aso 15 Tesema 2016 lea ua fa’amoemoe e fa’amuta aloaia ai le tu’uina atu o tusi fa’amavae.

 

Na fa’amanino atili e Lolo e fa’apea, o i latou uma sa tofia e le kovana ma le lutena kovana e avea ma fa’auluuluga o matagaluega ma ofisa tumaoti a le malo, o lo o manino i lalo o le tulafono le tatau lea ona latou fa’amavae mai a latou tofiga a o le i oo i le aso e toe fa’atauto ai le nofoaiga fou ia Ianuari 3, 2017.

 

“O lea auala o le a maua ai le avanoa ma te toe filifilia ai ma le afioga i le lutena kovana ni isi sui o le ma faiga malo fou, ma atonu e i ai ni isi o outou o le a toe filifilia e fai ma ta’ita’i o ni isi o matagaluega, ae o ni isi fo’i o le a le toe filifilia, tusa lava pe toe filifilia oe pe leai fo’i, e taua pea lou tiute ua filifilia ma tofia oe e te galue ai”, o le saunoaga lea a le ali’i kovana.

 

“Mo ourou uma o le a le toe filifilia e fai ma sui o le kapeneta i le isi 4 tausaga, ma te fa’afetai atu i la outou tautua sa ofoina mai mo le atunu’u ma le malo, ae mo i latou o le a toe filifilia, ia fa’aaoga lelei le avanoa ua e toe maua e avea ai oe ma ta’ita’i mo le atunu’u”, o le saunoaga lea Lolo.

 

O le aso Faraile o le vaiaso fou, Tesema 9, 2016 ua faatulaga e faia ai le fiafia fa’amavae a le kovana ma lana kapeneta, e tusa ai o galuega lelei sa fa’atinoina mo lenei tausaga.

 

Na fa’ai’u lana saunoaga i lona fa’amalulu lea i le kapeneta pe afai sa i ai ni fa’aletonu o le latou galuega i lenei 4 tausaga o le a mae’a, ina ia alolofa ma fa’amagalo i laua ma le afioga i le lutena kovana ia Lemanu.