Ads by Google Ads by Google

E LE O OE O SE SULI MONI

Vaega 70

Na vaaia e ali’i Leoleonana e to’alua suiga i foliga o le fafine saua o Mekala, e foliga mai e i ai se mea o lo o tupu. Na tu le fafine saua o Mekala mo ni nai sekone ua le gagana i se upu, ona ia fa’apea atu lea i ali’i Ofisa o loo latou talanoa, “Vaai oulua, o le ta’avale e pei ona oulua taua, o le ta’avale a se ali’i foma’i meauli talavou lava, sa malaga mai e aumai vailaau mo si o’u to’alua e ma’i, ma sau e asi mai i maua, ona o le ali’i lea, o le tama a se fafine meauli sa fai ma pologa i lo maua aiga mo le tele o tausaga, ae na faateia i maua ina ua ia toe asia mai lo ma aiga i le taeao analeila”, o le fa’amatalaga fa’aumiumi atu lea a le fafine o Mekala na mafua ai ona toe tuli tatao atu le isi fesili a Leoleonana ia te ia. “O fea la ua alu i ai le ali’i foma’i e ana le ta’avale e pei ona paka mai i tua o lo oulua fale”, ae na tali le fafine, “O loo alu le la ti’eti’ega ma si o’u to’alua, e toe fa’amatamata le ali’i foma’i i le nofoaga tuai sa matou nonofo ai i le tele o tausaga ua mavae, o le nofoaga fo’i lena na fanau ai o ia”. Na vaaia e Mekala le femusua’i o ali’i Leoleonana e to’alua mo sina taimi, ona fa’apea atu loa lea o le ali’i o loo latalata atu ia te ia, “ua lelei Tina, o le a ma toe fo’i, o le itu taua ua manino le mata o le vai, ae afai e taunu’u mai le ali’i foma’i, ona fa’ailoa lea i ai o le mafua’aga o lo ma oo mai, ae ma te toe afea lou fale i se isi taimi o i luma”, e fai lava tala a le au ali’i ia ma toe solomuli ese atu, ae o le fafine o Mekala i le taimi lea, ua na o le tu lava ma fa’atau pupula i le vaega o loo paka mai ai le ta’avale na alu atu ai le ali’i foma’i.

O le ali’i foma’i e pei ona taua, o le tama e tasi a se fafine meauli sa fai ma pologa i le aiga o le fafine saua o Mekala ma lona to’alua i le isi itu o le aai. E le gata sa i ai le fafine pologa i le aiga o le ulugali’i lenei, ae sa i ai fo’i ma se ali’i meauli pologa sa fai ma sifi kuka i le ulugali’i mo le tele o tausaga. Ina ua fanau le fafine meauli i lana pepe ulumatua, na foa’i e le ulugali’i o Mekala ma lona to’alua i le falema’i ina ia saili ai se tagata o loo fia fai pepe e tausi ma ia. Ina ua tuana’i tausaga e 2 talu ona fanau le pepe ulumatua a le fafine meauli pologa lenei, sa toe ma’itaga fo’i o ia ma ia fanauina ai se pepe teine, lea fo’i na toe fo’i atu e le fafine saua o Mekala ma lona to’alua i le falema’i, ina ia mafai ai ona saili se tagata o loo fia maua sana pepe e tausi ma ia. O le falema’i lea sa foa’i i ai le fanau e to’alua a le fafine pologa meauli lenei, o iina lea sa galue ai le tama’i foma’i sa ia tausia mai le teineititi meauli o Ianeta seia oo ina avea nei o ia ma teine matua. O le pepe tama matua la a le fafine meauli, sa tausia o ia e se ulugali’i milionea i le isi itu o le malo, o se ulugali’i kerisiano i laua, e le fa’ailoga lanu i tagata, ae fiafia lava i laua e tausi ma mafuta atu i tagata uma i soo se ituaiga lanu. O le ali’i foma’i la lena sa auina atu e le ulugali’i milionea lenei i se tasi o aoga fa’afoma’i kerisiano, ma fa’ai’u manuia mai ai lana aoga fa’afoma’i, ae fetaui loa ma le maliliu o ona matua fai sa laua tausia o ia mo le tele o tausaga, ae tofia ai loa o ia e galue i se tasi o falema’i a le malo i le aai tonu lea o lo o i ai le ulugali’i o Mekala ma lona to’alua, fa’apea ai le tamaloa o Meki ma lona to’alua faiaoga ia Lucy.

E malu ifo loa le afiafi o le aso lea ae taunu’u loa le ti’eti’ega a le ali’i foma’i ma le tamaloa o Pulusi, le to’alua o le fafine saua o Mekala i le nofoaga sa nonofo muamua ai le ulugali’i lenei i tausaga ua mavae. “O iinei lea sa ma nonofo ai ma lo’u to’alua ma matou mafuta ai i lou Tina sa ia fanauina oe. O lou Tina sa avea ma pologa ia maua, ae sa ma alolofa i ai ma tausi fa’alelei ia te ia, seia oo i le taimi na ia manatu ai e tuua le aiga ae aga’i ese atu ma lana fanau e to’alua, o oe ma lou tuafafine”, o le fa’amatalaga lea a le Toeaina mai o Pulusi i le ali’i foma’i na mafua ona fesili le ali’i foma’i, “Afai o a’u ma lo’u tuafafine le fanau a lo’u Tina, o fea la o i ai lo’u tuafafine i le taimi nei”.