Ads by Google Ads by Google

Tu’uaia ni ali’i se to’alua i le umia fa’asolitulafono o fualaau fa’asaina


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

E to’alua ni ali’i na pu’e fa’apagota e Leoleo i le fa’aiuga o le vaiaso na te’a nei, ona o tu’uaiga i lo la umia fa’asolitulafono lea o vaega o fualaau fa’asaina.

 

O le susuga a James Stuart na pu’e fa’apagota mai e Leoleo i le malae taalo i Tafuna i le aso Faraile na te’a nei. Ae o Togamamao John Letuligasenoa na fa’atoa pu’e fa’apagota e Leoleo i le taeao o le aso Gafua na te’a nei.

 

O le taeao o le aso Gafua na te’a nei na tutula’i ai i laua i luma o le fa’amasinoga fa’aitumalo. O loo molia Stuart i lona umia faasolitulafono o vaega o le pauta oona o le aisa, ae o Letuligasenoa o loo molia i lona umia fa’asolitulafono o vaega o le laau fa’asaina o le mariuana.

 

E ta’i $2,000 lea ua fa’atulaga e tatala ai i laua i tua. Afai e tatala i tua i laua, ua fautuaina ina ia auai i soo se taimi e valaau ai a laua mataupu, aua ne’i o la toe solia se tulafono a le malo, a ia avea i laua ma tagatanu’u lelei i taimi uma. Ua fautuaina fo’i le tuuina atu o a laua tusi folau e taofi e le malo.

 

TAGI FA’ASAGA IA STUART

 

E pei ona taua i le tagi a le malo e fa’apea, o Stuart, o le isi lea e to’alua i ai ali’i na taofia mai e Leoleo mai le malae ta’alo i Tafuna, ona o se vevesi na tula’i mai ai i le taimi o ta’aloga football a aoga maualuluga sa fa’agasolo ai.

 

Na auina atu e Leoleo ia Stuart ma le isi alii na loka fa’atasi i laua i le Ofisa o Leoleo i Tafuna, ma taofia eseese ai laua i totonu o ni potu se 2. Na ona mae’a lava ona taofia o Stuart i totonu o le Ofisa o Leoleo i Tafuna, toe sauni loa Leoleo e toe aga’i atu i le malae taalo mo le fa’ato’a filemuina o se isi vevesi e toe tula’i mai ai.

 

A o aga’i ese mai Leoleo i fafo ma le Ofisa, sa toe fo’i le isi Leoleo i totonu e toe siaki Stuart. A o aga’i atu le Leoleo i totonu, sa ia iloa atu se alii o loo saofa’i i tafatafa o Stuart, ma ona lima o loo tago i totonu o le taga o le ofuvae a Stuart, e foliga mai o loo ia taumafai e aumai i fafo se mea o loo i ai.

 

Na tamo’e atu le Leoleo lea ma tuli ese le ali’i lea sa nofo i tafatafa o Stuart. O lea ali’i na iloa mulimuli ane, o le atali’i o Stuart. Sa vaaia e le Leoleo se fasi paipa tioata gau e ula ai le aisa o loo ta’atia i lalo o vae o Stuart, atoa ai ma se pepa iila o loo i ai vaega o le pauta o le aisa.

 

Na faia e Leoleo se suega i vaega sa maua i luma o Stuart ma fa’amaonia ai, o vaega ia o le pauta o le aisa.

 

Ina ua fesiligia e Leoleo le atali’i o Stuart i lana gaioiga sa faia, na taua ai e le tamaitiiti e fa’apea, sa fai i lona tama i se sikaleti, o le mafua’aga lea na ia tago ai i totonu o le taga o le ofu a lona tama e aveese mai le pepa sikaleti.

 

Na taua atili e le tamaititi i Leoleo, e le gata e a’afia lona tama i le gasegase o le fatu, ae i ai fo’i le fa’afitauli o loo aafia ai o ia, o lona tagofia lea o le pauta oona o le aisa.

 

Sa maitauina le ‘ona o Stuart i le taimi na taofia faapagota ai o ia e Leoleo. Sa ia faasea fo’i i Leoleo i le fa’ailoga lanu ia te ia, atoa ai ma le vaai maualalo ia te ia.

 

TAGI FA’ASAGA IA LETULIGASENOA

 

O le tagi fa’asaga ia Letuligasenoa na alia’e mai i le malae va’alele i Tafuna i le po na malaga mai ai le ua molia i le va’alele o le Hawaiian Air, le po o le aso 13 o Setema, 2018.

 

I lea po e pei ona taua e le malo, na masalomia ai le aumaia e le ua molia i totonu o lana ato o ni vaega o fualaau fa’asaina, ma mafua ai loa ona siaki e sui o le Ofisa o Tiute lana ato.

 

Ina ua siaki, sa maua i ai ni paipa se 4 o loo i ai le suavai o loo filogia ma le vailaau lea e maua i totonu o le laau fa’asaina o le mariuana. Na fesiligia e sui o le Ofisa o Tiute le ua molia poo a nei paipa e 4 o loo i ai le suavai o loo filogia ma le mariuana, ae na tali le ua molia, o mea sa ia faatauina mai i Hawaii.

 

Na taofia e sui o le Ofisa o Tiute paipa e 4 sa maua i le ua molia, ma latou tuuina atu ai loa i le Ofisa o Leoleo i le aso 19 o Setema 2018 mo le fa’aauauina i ai o ni a latou suesuega.

 

Sa faia e Leoleo se suega i vaega e pei ona taua ma fa’amaonia ai, o le vailaau o loo i totonu o paipa nei e 4, o le vailaau lea o loo maua i totonu o le laau fa’asaina o le mariuana, lea e fa’asa i Amerika Samoa.

 

Na maua e Leoleo mai le Ofisa o le Loia Sili fa’amaumauga e faatatau i femalagaaiga a le ua molia ma iloa ai, na tuua e Letuligasenoa Amerika Samoa i le aso 10 o Setema mo Hawaii, ae toe foi mai i Amerika Samoa mai Hawaii i le po o le aso 13 o Setema.