Ads by Google Ads by Google

Tulaga manuia le taotoga o le afioga i le ali’i Kovana i Seattle


[ata: SN]
ausage@samoanews.com

Ua fa’amaonia mai i se ripoti sa tuuina mai e le afioga i le Lutena Kovana i le Fonotaga a le Kapeneta i le vaiaso na te’a nei, tulaga manuia ua i ai le taotoga sa feagai ma le afioga i le alii Kovana ia Lolo Matalasi Moliga i le falema’i i Seattle i Amerika. O lo o fa’agasolo pea lava i le taimi nei ni isi o gaioiga a foma’i ina ia mautinoa le toe fo’i o le soifua maloloina o le ali’i Kovana i le malosi atoatoa sa i ai. Ma o lo o i ai fa’atasi ma le Faletua ia Cynthia Malala Moliga atoa ai ma nisi o la aiga.

 

O se ripoti lea na taua i le saunoaga a Lemanu na mafai ona fa’afofoga i ai afioga i Fa’atonusili ma Pulesili o Matagaluega ma Ofisa eseese a le malo, i le fonotaga a le Kapeneta. Sa maua fo’i le avanoa o le au fa’asalalau e fa’atasi atu ai i lea fonotaga.

 

Na fa’ailoa atili e Lemanu i le Kapeneta e fa’apea, e pei ona silafia e le malo ma le atunu’u, o le amataga lava o le tausaga e malaga ai le Kovana i ana fonotaga i Uosigitone, atoa ai ma ana talavai masani. Pau le itu e le i manino i le ripoti na tuuina ai e Lemanu, e le o iloa le gasegase o lo o a’afia ai le ali’i Kovana, e le o iloa fo’i le igoa o le Falema’i o lo o togafitia ai o ia.

 

Ina ua taunu’u i Hawaii le afioga i le ali’i Kovana, sa tu’uina atu ai le fautuaga a le foma’i ina ia malolo lelei mo lona soifua maloloina, peita’i ane, sa toe malaga i Seattle ma toe faia ai le isi ana siaki, ma toe fautuaina ai fo’i o ia e le foma’i ina ia malolo.

 

Na taua e Lemanu le maua pea o le la fesootaiga ma le Kovana e ala i le telefoni, ma faailoa mai ai loa ia te ia le taotoga e pei ona fa’atinoina i le aso Lulu na te’a nei. E tusa ai o le ripoti sa tuuina mai e le foma’i, ua mae’a le taotoga sa feagai ai ma le ali’i Kovana, ma ua aga’i atu fo’i lona malosi i se tulaga lelei ma manuia.

 

“Sa fesili mai le afioga i le ali’i Kovana poo ai le malo ma le atunu’u atoa. Sa ou fa’ailoa atu i ai, o lo o manuia mea uma i le tapuaiga a le malo ma le atunu’u. E leai fo’i se tulaga e atugalu ai fua lona taofi, pau le itu e tatau ona ave i ai lana fa’amuamua, ia toe fo’i lona malosi i le atoatoa sa i ai muamua,” o le saunoaga lea a Lemanu.

 

“O lana saunoaga mulimuli mai lava ia te a’u i luga o le telefoni, Lemanu, ia tautuana ma oe le malo ma le atunu’u atoa.”

 

Na taua e Lemanu e fa’apea, e le i tulaga lelei le soifua maloloina o le ali’i Kovana ina ua fa’atoa mae’a lona taotoga. E le i lelei lana manava sa i ai fo’i ni suiga na maitauina i lona malosi. Sa i ai pea lava i ona tafatafa lona Faletua ma nisi o aiga, ma sa fa’alagolago fo’i lona malosi i masini na fa’aaoga e foma’i ina ia mafai ai ona toe fa’afo’i lona malosi atoatoa.

 

“E lei oo le kovana i le coma i le taimi na mae’a ai lona taotoga,” o le saunoaga manino lea a Lemanu, ona o ni isi o tala ua salalau solo e fa’atatau i le tulaga le manuia ua i ai le soifua maloloina o le ali’i Kovana.

 

Saunoa atili Lemanu e fa’apea, sa ia feso’ota’i atu i le Faletua o le Kovana, ma ia tuuina mai ai fa’amatalaga e fa’atatau i lona soifua maloloina. E ui e le i ala mai o ia i le taimi na mae’a ai lona taotoga, peita’i sa maitauina pea tulaga feololo i lona malosi, sa vaaia fo’i le fesoasoani o aiga i le lomiina lea o ona aao ao i ai i luga o le moega.

 

O le aso Lua o le vaiaso na te’a nei na taua e Lemanu na toe maua ai le isi la talanoaga ma le Faletua o le Kovana i luga o le telefoni, ma faailoa mai ai le aga’i atu o lona soifua maloloina i se tulaga lelei, ua aveese fo’i le masini sa fa’alagolago i ai lana manava. Na taua fo’i le maua o le avanoa e talanoa atu ai le Faletua i le Kovana, peita’i e lei umi se la talanoaga, ona sa fautuaina malosi le tatau lea ona lava le malologa a le ali’i Kovana.

 

I le aso Lulu na te’a nei, na amata ai loa ona faia ni fa’amalositino mo le Kovana, ina ia amata ai ona tau fa’amalosi musele o lona tino, talu mai aso e tele sa taoto ai i luga o le moega.

 

Na taua atili fo’i e Lemanu e fa’apea, i le la talanoaga ma le Faletua o le Kovana, sa ia fesili mai pe mana’o e talanoa i le Kovana, peita’i sa ia fa’ailoa i ai, e tatau ona fai muamua se malologa a le Kovana ina ia lava lelei lona malosi.

 

Na fa’amalulu Lemanu i le Kapeneta aemaise le atunu’u i le tuai lea ona tu’uina atu o se ripoti, a o fa’ataotolia ai le afioga i le ali’i Kovana i le Fale’efu ma le Aofulu o Tofaga i atunu’u i fafo.

 

Na taua e Lemanu le i ai o ni isi o le atunu’u na valaau atu i le Ofisa o le Kovana ma latou fesiligia le mafua’aga ua leai ai se ripoti e tusa ai o le gasegase o le ali’i Kovana. Saunoa atili Lemanu e fa’apea, e moni ma fa’amaoni atugaluga ma finagalo o le atunu’u, ae i lona lava taofi, e sili ai lava le tuuina sa’o mai i le Faletua o le Kovana se ripoti atoatoa ma mae’ae’a lelei e tusa ai o le tulaga o lo o i ai le soifua maloloina o le Ta’ita’i o le atunu’u.

 

Na fa’afetaia e Lemanu le atunu’u atoa mo le nonofo tatalo ai, ae faapitoa mo le atunu’u na maua le avanoa e asia ai le Ta’ita’i o le atunu’u i le maota gasegase i Seattle. Sa ia taua fo’i ni isi o fesili ua fesiligia ai o ia atoa ai ma le kapeneta, i le mafua’aga ua latou le asia ai le ali’i Kovana.

 

Saunoa Lemanu e fa’apea, i lona taofi, na te fa’aaloalogia le talosaga na tuuina atu e le afioga i le ali’i Kovana ia te ia, “ou te nofo e vaai le malo faapea ai le atunu’u atoa.” Sa ia taua atili fo’i e fa’apea, o le malaga atu e asia le Kovana, o se avega fo’i lea e fa’aopoopo atu i le Faletua ma le aiga, i tulaga o tu ma agaifanua fa’a Samoa.

 

“Afai matou te asia le Kovana, o le a matua tele ni fesili ma ni mataupu e talanoa ma fesili mai ai o ia, nai lo le fa’aalu o lona taimi e malolo ai. Ae o lona lava lea finagalo e pei ona fautuaina ai le Kepaneta i le tele o taimi, ina ia fa’aauau pea galuega e auauna ai mo le malo ma le atunu’u atoa.”

 

“O le a fa’amalieina ma le agaga fiafia le finagalo o le ali’i Kovana, pe afai e fa’afofoga mai o lo o fa’aauau pea ona tatou tautua mo le malo ma tagatanu’u uma o Amerika Samoa, ina ia fa’aauau le Avana Tau a le malo, Ia fa’amuamua tagata uma.”