Ads by Google Ads by Google

Talosaga Lefatia Fa’amasinoga ina ia faailoa malo ana mau faamaonia


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

Ua taoto atu nei i se faaiuga a le Fa’amasinoga Maualuga le talosaga na fa’aulu e le Tina ia Tumuatasi Lefatia, poo MAMA fo’i e pei ona iloa ai e le to’atele, lea na tauala atu i lana loia fautua ia Marcellus Talaimalo Uiagalelei, e talosagaina ai le Fa’amasinoga ina ia fa’atonu le malo e fa’ailoa ana fa’amaumauga e fa’atatau i le mataupu o lo o tu’uaia ai Lefatia.

 

O lo o taofia pea i le toese i Tafuna i le taimi nei le ua molia, ina ua le mafai ona totogi le tinoitupe e $100,000 na fa’atulaga e le Fa’amasinoga e tatala ai o ia i tua. O le tama’ita’i loia sili lagolago ia Christy Dunn na tula’i mo le itu a le malo.

 

O le ali’i Leoleo Suesue ia Det. Justin Thomsen na valaau e le malo mo le latou itu i le taimi o le iloiloga, ae o le susuga ia Faafetai Lefatia, o le to’alua lea a Tumuatasi na valaau e le itu tete’e.

 

O le agaga o le talosaga a Lefatia, o le finau lea i le fa’amasinoga ina ia aveese nisi o mau fa’amaonia mai le tagi a le malo fa’asaga ia Lefatia. E talitonu le itu tete’e, e i ai mau fa’amaonia e le tatau ona i ai i totonu o fa’amaumauga a le malo, ona o ni isi o nei mau fa’amaonia sa le tusa ma le tulafono le auala na ao mai ai e le malo.

 

Ae na taua e Dunn e fa’apea, o mau fa’amaonia uma na ao mai e Leoleo i le Fale Piliati a Lefatia, sa ao mai lea i nofoaga uma na faatonu e le fa’amasinoga e saili.

 

Na taua e Thomsen i lana molimau e fa’apea, o le fa’alavelave lea na tula’i mai i Leone i le masina o Aokuso o le 2018, ina ua sola i tua le ali’i pagota o Manu Lefatia ma fana se ali’i i luma o lona fale, na mafua ai loa ona ia talosagaina se poloaiga a le Fa’amasinoga e saili ai le fale o Lefatia.

 

O faamatalaga na maua e Leoleo ma nisi o molimau sa i ai i le taimi o lea fa’alavelave, o le ali’i o Manu na faapaina le fana na manu’a ai le ali’i na a’afia. E le gata fo’i i lea, sa vaaia ai fo’i e nisi se ta’avale pikiapu lanu siliva i le nofoaga na tula’i mai ai le fa’alavelave.

 

E tusa ai ma sailiiliga a Leoleo, o le pikiapu lanu siliva na vaaia i le nofoaga na tula’i mai ai le fa’alavelave, sa fa’aaoga e toe momoli ai Manu i le falepuipui, atoa ai ma le aveeseina mai o le a’upega sa fa’aaoga e fa’ataunu’u ai le solitulafono.

 

Na saili e Leoleo le nofoaga na tula’i mai ai le fa’alavelave pe maua i ai se a’upega, peita’i e leai se mea sa maua ai. Na saili fo’i e Leoleo le sela o lo o loka ai Manu i le toese i Tafuna, e leai se fo’i se a’upega na maua mai ai, o le mafua’aga lena na talosagaina ai loa se poloaiga a le fa’amasinoga e saili ai le fale o Lefatia i Malaeloa, mo le tau sailiina o le a’upega na fa’aaoga i le solitulafono a Manu.

 

O le aso 5 o Setema, 2018 na fa’atoa sainia ai loa e le Fa’amasinoga le poloaiga e sailia ai le nofoaga o Lefatia i Malaeloa. O vaega na aofia i le poloaiga a le Fa’amasinoga e saili e aofia ai fale uma e 3 o lo o i ai i totonu o le fanua o Lefatia, o le Fale Piliaki, faapea ai ma le pikiapu lanu siliva lea na vaaia i le nofoaga na tula’i mai ai le fa’alavelave i Leone.

 

O le masina lava lea o Setema 2018 na osofa’i ai loa e se vaega to’atele o Leoleo le nofoaga o Lefatia.

 

O se tasi o potu na osofa’i e Leoleo sa maua atu ai i totonu ia Tumuatasi o lo o momoe ai ma nisi o fanau e laiti. E talitonu le molimau a le malo, o le fanau laiti lea a Tumuatasi.

 

I totonu o le potu lea, sa maua ai e Leoleo se ato o lo o ta’atia i luga o le fata e tu’u ai moli. I totonu o lea ato sa maua i ai vaega o le laau fa’asaina o le mariuana ma le aisa, ua uma ona utu i totonu o pepa iila, e foliga mai ua sauni e tulei ma fa’atau ese atu i isi tagata.

 

E le i maua e Leoleo le pikiapu lanu siliva e pei ona taua i totonu o le poloaiga a le fa’amasinoga.

 

Na fesili le loia a Lefatia ia Uiagalelei i le molimau a le malo, pe aisea na umi ai le va o le taimi na tula’i mai ai le fa’alavelave i Leone, ma le taimi na osofa’i ai le nofoaga o Lefatia i Malaeloa. Ae na tali le molimau, na mafua ona umi ona sa tau fesiligia molimau ma aoao mai e Leoleo fa’amatalaga e fesoota’i ma le fa’alavelave sa tula’i mai.

 

E le gata fo’i i lea, e silia i le to’a 20 molimau na fesiligia ma fa’atalatalanoa, mo le tuuina mai o fa’amatalaga e uiga i lenei mataupu.

 

Na taua atili fo’i e le molimau a le malo e fa’apea, na mafua ona saili uma nofoaga e 3 i totonu o le nofoaga o lo o i ai le Fale Piliaki, ona o le nofoaga lea na taua e tagata sa nofo ai Manu ao lei lokaina o ia e Leoleo.

 

E talitonu fo’i le malo, atonu o se nofoaga o nei nofoaga o lo o nana ai e Manu le a’upega sa fa’aaoga e fa’atino ai le solitulafono.

 

Ina ua mae’a ona fesiligia e Uiagalelei le molimau a le malo, na valaau ai loa e le itu tete’e le susuga a Fa’afetai i luga o le nofoa molimau. I le taimi o le molimau a le susuga a Faafetai, sa ia te ia se ata tusi e faailoa mai ai foliga o le nofoaga o lo o i ai le Fale Piliaki a lona aiga i Malaeloa.

 

Na taua e le susuga a Faafetai e fa’apea, e le aofia le fale o lo o la nonofo ai i le nofoaga ua taua o le Fale Piliaki. E ese le Fale Piliaki, ese le fale o lo o la nonofo ma fa’amautu ai.

 

Na faamanino e le susuga a Faafetai i lana molimau e fa’apea, o le Fale Piliaki sa pulea e lona atali’i o Manu, ma o luga o le fale fogafalelua sa nonofo ai Manu ma lona to’alua ma le la fanau ao le’i lokaina o ia e Leoleo.

 

Sa ia taua atili e fa’apea, o Manu, o ia lea e pulea le Fale Piliaki, ma, o mea uma sa i lalo o le vaavaaiga a Manu, sa i totonu uma lava o le nofoaga e taua o le Fale Piliaki. O ia mea uma e aofia ai le pusa aisa, o le sefe e teu ai tupe.