Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


[ata: foa'i]

30,000 PAUNA O LE MELI E FIA O'O I AIGA I LE KERISIMASI

 

I lenei vaitau fiafia o le tausaga, o le aotelega o le Meli e auina atu i fafo o fa'amomoli ma fa'amanuiaga o le Kerisimasi ma le Tausaga Fou mo pelega a le atunu'u, ua tula'i mai le 30,000 pauna i le taimi nei.

 

Saunoa le Post Master o le Falemeli i Fagatogo, Tao Sauni, "O le aotelega lea o le mamafa o le Meli ua i ai i le Aso Gafua Tesema 10, ae o lo'o gasolo mai pea tagata ma le anoanoai o afifi ina ia lafoina a'o le'i tapunia le Meli e tatau ona malaga ese atu i le va'alele o Tesema 13, 2018."

 

O le tele o meli auina i fafo e aofia ai lavalava elei ma mamanu Samoa, ae maise o fa'amomoli tau apa Wahoo ma oloa a Amerika Samoa o lo'o auina atu i fafo i aiga o i ai. O fa'amomoli mo fanau i le Militeri ua fa'asilia ai le anoanoai o mea'ai e masani ona fiafia i ai le fanau.

 

O pepa kuki ituaiga e le o maua i fafo, TimTam ma Bongos mo i latou i nofoaga o lo'o alaala ma tiute ai. Ua fa'apena fo'i latou la'ei Samoa o sikaili lava e fiafia matua e fa'aonomea ai nai a latou fanau a'o mafuta, ua auina atu i fafo e avea ma fe'au masani o le alofa fa'amatua mo i latou.

 

"E, ua maua fo'i le fa'amomoli o le seleni mai si a'u tama, ae momo'o mai lava i nei kuki ma se puletasi o le latou Kerisimasi, e fia mana'o e la'ei ai, ia ua fai lava mea sili ae talosia ia o'o atu e le'i pasi le pati a si a'u tama." O le tala lea a se tasi o tina ua fa'ato'a malaga se tasi o le fanau i le vaega au.

 

Ua lafo fa'atasi atu ai ma pisupo, "O le feleiva lava lea a talavou Samoa o le tama o Pama."

 

Mo meli puipuia i le Express, e ao ina meli atu lau afifi lena ia Tesema 17, 2018 ona maua lea i le aso Kerisimasi.

 

Ua fa'ailoa mai fo'i e Sauni, "O le a tatala le falemeli i le taeao lava o le aso Kerisimasi, Tesema 25 mai le 9:00 i le taeao se'ia o'o i le aoauli.”

 

NOFOUTA I LE SUAVAI TAUMAFA MAI PAIPA I LENEI VAITAU

 

O le vaitau timuga ma louloua e tetele ai fo'i tafega o vai ma palapala atili ai fa'atanoa o le suavai taumafai e fa'auia atu i maota ma laoa o le atunu'u, ua masani fo'i ona fa'alauiloa mai ai e le Matagaluega o le ASEPA ni fa'asalalauga tau le suavai taumafa ua mae'a latou suesueina po'o mama pe leai mai afio'aga ta'itasi.

 

E ui e le’i maua se fa’asalaga fou mai le ASEPA, ae ua fa’ailoa mai e le Puleaga a le Eletise ma le Suavai Taumafa (ASPA) ua ma’ea ona tuuina atu lapataiga i le mamalu lautele o le atunu’u ina ia manatua e fa’apuna le suavai ae maise lava lenei vaitau i le tulaga o timuga ma tafega.

 

O lea lapataiga e patino i aiga mai Tafuna e o’o i Fagatogo ma o afioaga foi ia o lo’o i lalo o le fa’alalauga a le ASPA, Boil Water Notice - po’o vaega o Tutuila e tatau ona fa’apuna muamua le suavai ae le’i fa’aaogaina.

 

O nisi o lipoti maua e le Samoa News o lo’o taua ai fa’apea ua vaaia pe a utuina le suavai manino i fagu pa'u i'ila, ua matua enaena lava, ma ua le tatau ai ona toe inumia i afio'aga e i ai Nuuuli ma Tafuna. E tele vaitafe i Nuuuli o lo'o tetele tafeaga o lo'o i ai, peita'i o le suavai o lo'o ta'ia i paipa i Nuuuli o lo'o aga'i mai Malaeloa. O le tele fo'i lena o le suavai o lo'o ta'ia mai i Futiga ma Iliili fa'apena Pavaiai ma le Taualauta atoa.

 

Sau se taimi ona fa'ao'o atu lea o se fa'asalalauga na taua'aoina mai e se lipoti mai le ASEPA.

 

MATUA - TAUTUANA TUI PUIPUIA FANAU O LE MA'I MENINGOCOCCAL

 

Ua fa'ailoa mai e le Matagaluega o le Soifua Maloloina, ua i ai nei tui puipuia mo le fanau i le gasegase ua fa'aigoaina o le Meningococcal ona o lea ua maua fo'i nisi o fanauiti ma talavou i lea fa'ama'i i Samoa.

 

Ua fa'ailoa fa'alaua'itele e le Ministry of Health a Samoa, e tatau ona faia tui puipuia mo fanau i lea ma'i.

 

O le ma'i lea, o ona auga e amata mai lava i le fiva e aga'i lava i le maualuga tele le fiva, tiga le ulu, malosi le tuaua, e fa'afaufau ma pua'i i nisi taimi, ma e matele ina niniva ma tiga le ulu ae galogalo ai fo'i ma mea.

 

Fa'ailoa mai e Dr, Saipale Fuimaono mai le Matagaluega o le Soifua Maloloina, "E iloga mai loa auga ia i sau tamaititi, e ao lava ina vave auina atu i le falema'i ma faia o latou tui puipuia nei, e aoga e gafatia ai ona fetaia'i le tino o le fanau ma le fa'atetele atili o le gasegase. Peita'i o le vave lava ona faia o tui puipuia o le fanau i le taimi a'o le'i maua i lea ma'i, e aoga lea ia i latou uma."

 

O lo'o faia tui puipuia nei i falema'i fa'aitumalo e le totogia foi lea tui po'o le talavai e pei ona faia ai nei siakiga i falema'i fa'aitumalo.

 

O lo'o ua faia nei tui puipuia i le fanau e tai 11-12 tausaga le matutua, peita'i e o'o loa i le 16 tausaga ua si'itia fo'i le tele o le vaila'au e tuia ia i latou aua ua matutua ma mamafa o latou tino.

 

"Afai e le o mautinoa e so'o se matua pe ua faia lea tui puipuia o lou alo, ae ua o'o i lea matua, e ao ina fa'afesiligia mai le Falema'i o lo'o masani ona ave i ai lau fanau mo latou tui puipuia masani, ina ia maua sa'o ai se tali pe ua tatau loa ona faia sona tui lea pe leai,” o se toe fa'aopoopo mai lea i le fa'asalalauga ua tu'uina mai.

 

Ua le gata la ina tima'ia matua i lea taumafaiga, ae ua fa'apena fo'i ona vala'auina a'oga ina ia latou sailia i faila o fanau a'oga, pe mata ua mae'a faia le tui puipuia o fanau a'oga i le latou a'oga. A leai e mafai ona fa'ailoa i fanau e ala ise fe'au tusitusia, e fa'ao'o i matua ina ia faia tui nei mo fanau.

 

Afai e fa'aauau pea ona maua so'o lou alo i le fiva ma le tiga o le ulu ma niniva ae maise o le fia pua'i ma le sao se mea'ai, ua tatau ona e mataala ma ave loa le fanau i le falemai e togafitia ai. Afai ae fa'aauau pea ona le togafitia lelei lea gasegase, e i'u lava ina maumau ai le soifua.

 

AU USUFONO AMERIKA SAMOA I LE WCPFC - HAWAII

 

I  le fonotaga o lo'o usuia nei a le Western & Central Pacific Fishery Commission i Hawaii o lo’o auai le ‘au usufono mai Amerika Samoa o lo'o ta'ita'ia e le ali'i fa'atonusili o le DMWR Va'amua Sesepasara, fa'atasi ai ma le Taitaifono o le American Samoa Fisheries Task Force Solip Hong, le loia faufautua fesoasoani a le Kovana Alema Leota, Taotasi Archie Soliai, Phil Key Shin ma Hong Yoon o le Star Kist, Taulapapa Willie Sword ma Ed Husseine o le Pacific Energy, Joe Hamby ole Tri Marine International ma Peter Lamy o le International Cargo Support.

 

Ona o lea le mataupu e ogaoga tele i le tamaoaiga o Amerik Samoa, o fagotaga ma ona aiaiga, e ao ai ina mautinoa o lo'o malaga lenei aumalaga e va'aia toto'a a tatou aseta mo le atina'e ma le tamaoaiga tausi o si tatou malo i lea fo'i fonotaga.