Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


[ata: foai']

SI'ITIA TOFIGA HELEN GRACE UELE - GALUE AI I LE US NAVY

 

O Aukuso 30, 2018 na faia ai se sauniga fa'apitoa a le US Navy i Honolulu ma fa'ae'e ai le tofiga fou o le tama'ita'i talavou mai Amerika Samoa, Helen Grace Niedo Uele mai Utusi'a, Fagaitua i le Lieutenant Commander [O-4] ma ua atoa fo'i i ai le 10 tausaga talu ona tautua o ia i le US Navy.

 

I le maua ai e Uele o lea tofiga fou, o se tama'ita'i muamua lea mai Amerika Samoa ua ia ausia lea tofiga maualuga i le Fuava'a a le Malo Tele po'o le vaega a le Naval Surface Warfare Officer ae o lo'o tiute pea.

 

O Uele sa a'oga ma fa'au'u mai le A'oga Maualuga a Fagaitua i le 2003.

 

Sa ia maua le avanoa fa'asikolasipi mai le US Navy ma le Marine Corp ma sa ia a'oga i le Washington State University i Pullman, Washington. Sa fa’auu i le 2008 ma lona fa'ailoga BS Biological Sciences ma galue ai loa o se tama'ita'i Ofisa i le US Navy.

 

Na amata lona olaga galue i le US Navy o le Electronic Warfare Officer i luga o le va'a USS Bonhomme Richard [LHD 6] i San Diego, Kalefonia mai le tausaga e 2008-2010.

 

Ona soso'o lea ma lana tautua i le Diversity Dept. i le Commander Naval Surface Forces Command  i Coronado, Kalefonia mai le tausaga 2010-2012, soso'o ai ma le avea ma Damage Control Assistant i le va'a USS Mobile Bay [CG53] i San Diego mai le 2012-2014.

 

Ona ia toe a'oga e fa'auma lana a'oga Phase 1 i le Joint Professional Military Education i le Command & General Staff College i Fort Leavenworth, Kansas. O le taimi lava fo'i lea sa ia sailia ai ma lona fa'ailoga Masters i le Science in Human Resource Management  i Weber University.

 

I le tausaga 2016, na mae'a ai lana a'oga Dept Head School i le Surface Warfare Officer i Newport, Rhode Island ma galue o le Weapons Officer i le va'a USS Chung-Hoon [DDG 93] i Pearl Harbor, Hawaii mai le 2016 i le 2017.

 

I le taimi nei ua tula'i mai Uele o le Operations Officer i le USS Port Royal [CG73] i Pearl Harbor, ma ua aga atu e avea ma N3 i le COMDESRON 31 i le taumafanafana o le 2019.

 

E fa'alua ona malaga o ia i misiona fa'apitoa a le USNavy sa fa'atautaia i le Western Pacific i lona olaga ai i le Fuava'a a le Malo tele. Na malaga muamua i le 2008-2009 ma toe malaga i le 2012-2013.

 

O Uele o le ulumatua lea a Fale Savaliga Uele ma Heidi Niedo Uele o Utusi'a Fagaitua, ma e to'alua fo'i nai ona alo o Korrina ma Benjamin.

 

TOE TATALA LE FALEMELI - TAPUNIA FA'AFUASE'I ASO GAFUA

 

I le aso Gafua o le vaiaso lenei, na tutu solo papalagi o pasese a le Meli tele sa taula i le Uafu tele, ona sa manatu i latou e meli atu mai Amerika Samoa le tele o latou fa'amanuiaga i nai o latou aiga.

 

Peita'i, e aga'i atu i latou ua loka mai ma le fa'aupuga, ona o tulaga fa'aletonu o le fale o lo'o lisi ai le falemeli ua mafua ai ona tapunia vave le tautua a le falemeli i lea aso.

 

O le afaina tau palama ona ua sao mai le vai i totonu o le itu a le falemeli, lea na faia ai loa le fa'aiuga e tapunia vave le tautua a le falemeli i lea lava aso i le itula e 11:00 i le taeao.

 

E o'o lava i le itu o lo'o i ai pusa meli, ae le tautuaina ai nisi, sa tapunia atoa uma lava.

 

Sa vala'auina le Matagaluega o le Soifua Maloloina, ae fa'ailoa mai, "O lea maota o lo'o pasia mo le fa'afaigaluegaina ai o tagata, peita'i afai o se fa'afitauli tau palama, a maea lava ona toe fa'aleleia, ona toe fa'atautaia lea o galuega masani a Ofisa o i ai, se'i vagana ai o le a tupu so'o lea fa'afitauli ae le fa'aleleia, ma avatu ai ni fa'asea a i latou o lo'o lisi ai i le Lumana'i Building."

 

O le Lumana'i Building o se tasi lea o aseta a le Faletupe o Atina'e o Amerika Samoa (DBAS).

 

O le taeao ananafi sa toe fa'atautaia nei le tautua a le Falemeli i taimi e pei ona masani ai. Fa’ailoa mai e sui o le DBAS e fa’apea o se fa’aletonu i le “sewer line” sa tafe atu ai le vai o totonu o le fale.

 

SAILIA KOMITI FA'AMATAGOFIE AMERIKA SAMOA TAGATA TIAI SOLO LAPISI

 

Ua mae'a ona so'ofaatasi le Komiti o le Fa'amatagofie Amerika Samoa ma afio'aga ta'itasi ina ia mataituina i latou e lafoa'i solo lapisi o so'o se ituaiga, ae le fafaoa i Kalone Lapisi.

 

"O Afio'aga e Fesoasoani i Afio'aga!" O le fa'atofala'iga lea ua mati'e nei, ma ua fa'afailele ai le naunauta'iga o le Komiti Fa'afoe  ia matua'i fa'amatagofie le atunu'u.

 

Ua le gata ai i afio'aga, ae ua fa'apea fo'i ona galulue fa'atasi ma le Ofisa o Mataupu Tau Samoa lea e aotelega i ai le mamalu o Fa'asuaga, Pulenu'u ma Leoleo nuu.

 

O le Komiti Galulue a le Fa'amatagofie Amerika Samoa ua matele ina aotelega i ai tagata faigaluega a le Matagaluega o le ASEPA, Ofisa o Mataupu Tau Samoa, Soifua Maloloina; National Park of American Samoa, ma isi fo'i vaega eseese o le malo.

 

O se tasi o manatu fa'aalia o le Komiti Galulue, "Afai e aofia ai ma afio'aga uma i lenei taumafaiga, e mafai ona latou mataituina nofoaga e masani ona lafoa'i sese ai e tagata le lapisi, ma e mafai fo'i ona iloa patino e i latou tagata o lo'o lafoa'ia lapisi i nofoaga na i so'o se taimi o le aso atoa ma le afiafi."

 

O i latou fo'i na ua fa'atuatuaina e le Komiti Galulue ina ia latou fa'atutuina saini fa'ailo, "E le o se Nofoaga Fa'alapisi Inei!"

 

O lenei taumafaiga ua tu'u atu atoa i ai le fa'amuamua a le afioga le Kovana Sili ma le aufaigaluega uma a le Malo, ina ia fa'amama le atunu'u. E le gata i lea ae ua poloa'ia fa'atasi atu ai ma pulega a Ali'i ma Faipule i afio'aga ta'itasi ma le mamalu lautele o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa, ina ia fa'autagia le fa'amoemoe maualuga lea, ia mama fa'asolo atoa Amerika Samoa, e afua atu i le taulaga po'o le Fagaloa se'ia pa'ia itumalo uma i tua o le atunu'u.

 

O le galuega tele a le Komiti Galulue sa fa'atino i se tasi o nofoaga e masani ona lafo i ai le lapisi e le toa'tele, o le itu mauga o le afioaga i Amouli, ma sa le faigofie lava lea galuega e tofe na'ua lea itu o le motu.

 

O le tele o nei lapisi ua o'o atu i le sami ma ua pa'ulia mai i le a'au, ua fa'aleagaina ai le nofoaga e ofaga ma ola lelei i ai i'a ae maise o 'amu o le a'au. Ua mae'a fa'atutuina ai saini fa'ailo a le Komiti Galulue ma le fa'amoemoe e fa'autagia mai e le mamalu lautele o le atunu'u.

 

Ona o lenei vaitau ua to'atele ua mae'a taulimaina so'o se ituaiga o telefoni e mafai ona pu'ea ai le ata, ia fa'aaoga mai pe afai o le a va'aia so'o se tasi e paka lana ta'avale ae tia'i le taga lapisi i lena itu o le atunu'u, po'o isi lava vaipanoa tu'ufua o le atunu'u. O le a fa'aaogaina lava ala ata ma tala o le Facebook ina ia maua ai le vaega lea e fa'asala.