Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua

FA’AMANATU - FA’AFOU LAISENE PISINISI TAUSAGA 2020

 

Ua toe fa’amanatu mai e le Matagaluega o Fefa’ataua’iga i le vasega o Faipisinisi i le atunu’u, ua o’o mai fo’i le vaitau e te toe fa’afou ai le laisene pisinisi mo le tausaga fou 2020.

 

Laisene o faatautaia ai pisinisi mo le tausaga e 2019 e uma le aoga ia Tesema 31, 2019.

 

Afai fo’i o le a vave ona fa’afouina ai laisene pisinisi, o lo’o lava le taimi ina ne’i tauto’ai i se mea e ao ina fa’aleleia e le faipisinisi ina ia mautu ai laisene.

 

Pe afai e o’o mai Ianuari 30, 2020 ae le’i mae’a ona fa’afouina au laisene pinisi e fa’atautaia ai lau pisinisi i le tausaga 2020, o le a mafai ona tapunia e le Malo faitoto’a o lau tautua mo le mamalu lautele o le atunu’u.

 

FA’ATUPEGA DOI AVE’ESEA LA’AU FA’ALAFUA I AMERIKA SAMOA

 

Ua fa’ailoa mai ua agava’a fo’i Amerika Samoa i le tinoitupe e $239, 923 mai le Initeria ina ia mafai ona ave’esea uma la’au fa’alafua ma fa’asoesa fo’i i le laufanua o Amerika Samoa. O nei la’au ua lisia mai ai le Tulipe Aferika [Spathodea Campanulate] ma le Pulu Panama [Cacstilla]

 

Ua maea fa’amaonia le tupu lauolaola o nei la’au fa’alafua i nisi o vaega o le motu o Tutuila.

 

Ua le gata ia i Amerika Samoa nei lea fa’afitauli, ae ua matauina, ua sosolo mai la’au eseese fa’alafua nei le tele o atumotu o le pasefika, aua e feavea’ia e manulele, po’o le matagi fo’i ma tagata fatu o nei la’au ma ua le faigofie ai ona tineia.

 

O le vaega tupe pea ua toina i le Ofisa o le Kovana, aua o lo ua aofia ai i lana aufaigaluega le sui sa ia fa’atautaia lea galuega i le National Park Tavita Togia ma lana aufaigaluega o taulelea tino lelei ma la agava’a e sopoia le vaomatua, le fa’atino tiute e le tapeina o la’au fa’alafua.

 

O le fa’alauiloaga o lea fesoasoani taua, na fa’ailoa ane e le susuga Douglas Domenech i le fonotaga a le USCoral Reefs Task Force i Palau i le vaiaso na te’a, ao usufono ai le afioga le Lutena Kovana Lemanu Peleti Mauga ma le au usufono atoa.

 

O le aotelega o le seleni lea mo le poloketi aoga e $5.1miliona mo teritori uma lava o Amerika i le Pasefika.

 

O lea fo’i lava fa’atupega ua aoga sona vaega mo le fa’aolaolaina ma fa’asao mai le Amu ma isi sosia o le gataifale mai le fa’aleagaina ma mou atu ai. O le isi ona aoga, o le fa’amamae lea o manu ma la’au fa’alafua i le vaomatua ma le gataifale i le tatou alamoana.

 

AOFIA O MEAOLA FOU I LE VA’AI - SAMI O LE PASEFIKA

 

Mai le va’a suesue o le E/V Nautilus, le va’a o le ali’i o suesue lauiloa lea na ia toe mauaina le tino o le Meli Tele “Titanic” lea ua ia mauaina mai le anoanoa’i o nisi meaola fou ua i ai nei i le tatou gataifale, po’o le gataifale o le atuvasa o le Pasefika.

 

Ua fa’ailoa mai ua fa’ato’a taula atu le EVNautilus i le uafu i Honolulu Hawaii, mai le latou sailiiliga ma suesuega i le alititai o atumotu o le Pasefika e aofia ai ma Amerika Samoa ae maise lava i le Manu’atele.

 

O le suesuega sa latou faia fa’apitoa lava o le ogasami patino o lo’o fa’asao e avea ma Mata’aga o le Gataifale lea la e aofia ai le ogasami o le Manuatele sa tele i ai lo latou taimi, o tapu’e ata o le alititai ma meaola uma o aofia ai, fa’apea ma le ‘amu, ua lauiloa ai Amerika Samoa, e ese ma e sili ona tele i le lalolagi, matua matagofie lava i le va’aiga a nisi o lo’o suesue i le pasefika.

 

Na tuua i tatou e lea va’a i le tolu vaiaso talu ai. O le latou lipoti o nei suesuega na latou faia ua fa’amaumauina, o le a toe fa’aalia mo le mamalu lautele o le Iunaite Setete fa’apea i tatou i Amerika Samoa nei.

 

LAPATA’IA  MAMALU LAUTELE - ‘ALUALU O’ONA’ I LE GATAIFALE O LE ATUNU’U

 

Ua lapata’i mai le Matagaluega o le Puipuiga o le Gataifale ma le Vaomatua o le atunu’u, ina ia mata’alia tagata uma i so’o se taimi e ta’e’ele ai aiga i Matafaga o le atunu’u, ona o lea ua maua fa’amaumauga, o nisi sa ta’e’ele i Utulei, ua lavevea i le “Alualu Potukale e o’ona tele.”

 

O le ituaiga lea ua fa’aluiloa mai e ese mai le ituaiga o Alualu lea ua masani ai Samoa, i lona igoa fa’asaeanisi “hydroid jellyfish” ae o le ituaiga lea ua afaina ai nisi, o le “Portugese man of war” e opeopea solo lava i le sami.

 

Ua fa’ailoa mai ua i ai nisi na lavevea mai ai i le itu i sisifo o Tutuila sa ta’e’ele i le sami. O le isi fa’ailoga ua vave ona fa’ateleina alualu nei, ona ua tumau pea le fa’ateteleina o matagi malolosi e a’ave mai ai i uta le alualu lea.

 

Pe afai e te va’aia le alualu e lanumoana ona ‘ave, o le ituaiga lena e leaga ma e tatau ona e sola ese ai. O le umi o ave o alualu nei e tusa ma le 30futu i le 100 futu le uumi. O ona ave la ia e taula uma i lona tino lea e mafai ona fa’aopeopea lava i le sami.

 

Peita’i e i ai le taimi e motusia ese ai nei ‘ave o le alualu mai lona tino, ma ua le iloa lelei e se tasi a’o ta’e’ele se’i vagana lava ua fa’alogoina ua tuia ai se mea o lou tino.

 

O le ituaiga alualu lea e fa’aigoaina o le Alualu Potukale, ua fa’aigoaina o le “Blue Bottle” i isi vaega o le lalolagi.

 

Ua fautuaina tagata uma, aua lava nei tagofia e oe le tino o le alualu lanumoana lea, tusa lava pe afai ua tatafe mai ma ua to’a i le matafaga alualu nei.

 

Ua i ai le vala’au o’ona ua aofia i ‘ave o alualu lanu moana nei e fa’aigoaina o le Potent Neurotoxin, lea e mafua ai ona tiga tele so’o se mea o lou tino e pa’i i ai. O le vaila’au fo’i lena e tupu mai ai le pata mumu o lou pa’u ma amata ai fo’i ona fufula mai vaega o lou tino na pa’i i ai ona ‘ave, ma fa’asolo atu ina tigaine tele ai oe i le tiga e oo lava i le 2-3 aso o e tigaina.

 

O le mea e ao ina faia e i latou ua a’afia i le alualu: Aua lava ne’i milia le vaega o lou tino sa mau ai le alualu;  Ave’ese mai ave o le alualu e fa’aaogaina ai se fosepi po’o se tweezer; Pe a uma ona ave’esea mai ave o le alualu mai lou lima, ia toe fa’ataele lelei le vaega o lou tino na a’afia i le alualu i le suasami; Ia fa’aaoga le suavai vevela ma popo ai le ogatino na a’afia i ave o le alualu;  A va’aia pea le fa’aleagaina atili o le itutino na a’afia i le alualu, e ao loa ona fa’avave o’o i le falema’i lena sui.