Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


Mitchell Vincent Tausisi’i Porter, alo o Amerika Samoa, ua avea ma US Navy SEALs. [ata foa’i]

ATALI’I AMERIKA SAMOA AVEA MA “US NAVY SEAL”

 

Mai le Naval Special Warfare Center i Coronado, Kalefonia, ua ausia ai e se alo o Amerika Samoa, Mitchell Vincent Tausisi’i Porter, e avea ma US Navy SEALs a le Fuava’a a le Malo Tele.

 

E 20 ona tausaga ma sa faapine i luma o le to’atele o matua matutua, aiga ma uo ia Aukuso, 2, 2019. O ia o le atali’i o David Porter o Fagatogo. Sa au ai i lea aso fa’apitoa le tina matua o Falefa Tela Porter ma le tuafafine o lona tama o Maryjane Porter, fa’apea fo’i le uso o lona tama, Ulu Porter o lo’o tautua uma i la’ua i le USArmy. O lea auaiga atoa na soifua a’e lava o lo’o alaala uma i Fagatogo ma o latou matua, ona fa’ato’a masi’i atu ai lea i Tafuna e faamautu ai i fanua fa’ataumotu.

 

Mai le vasega atoa na fa’aulufale i lea a’oa’oga fa’apitoa mo le US Navy SEALs, e 332 na amata maia, peita’i e uma ane Koleniga fa’apitoa i le tino malosi ma tomai fa’apitoa, ua na’o le 58 i latou ua fa’apine nei ina ua mae’a le Hell-Week, DUD/S, ma le SQT.

 

O le aoaoga fa’apitoa lea e ao ina e gafatia ona a’au mai le 136 maila le mamao, lea e fa’atusalia i le a’au mai Cuba se’ia pa’ia le apitagalu o Florida i Amerika.

 

E ese mai lea a’au mamao ae i ai fo’i tu’uga tu’uga tamo’e e taimi le vave ona e tini ai, ae o le mamao o na tu’uga e 1,780 maila.

 

O le koleniga sili ona faigata, o le Maulu mo le umi e 65itula, ma 43 au maulu e fa’atino i le aotelega o au kolniega fa’a-Navy Seal. Ua i ai le isi vaega o le koleniga lenei, e ao ina latou taumafai ai e toe soloia ona pa o ni meatau papa e pei o pomu ma isi mea fa’apena i le alititai ma le laueleele fo’i.

 

“O le agaga fa’afetai ina ua gafatia e le atali’i lenei fa’amoemoe, na ou nofo tatalo lava a’u, o se tina matua e tapua’ia faiva o si a’u tama aua e talavou fo’i o ia, ma sa tu’u atu lava i le Atua e talia mai le tatalo ina ia i’u saogalemu mai lona soifua vaivai i nei mau lu’iga o koleniga fa’apitoa a le Navy. Lea ua taunu’u manuia, fa’afetai, tau ina aoga sana tautua e fa’asaoina ai se ola o se tasi,” o le tala lea ma loimata o le fiafia o le tina matua o Falefa, lea o lo’o alaala nei i Washington State ma se tasi o le fanau Maryjane Porter.

 

TAITAI MALAGA BERNHARDT - FONOTAGA TAITAI PASEFIKA I TUVALU

 

O le Failautusi o le Initeria David L. Bernhardt ua avea ma ta’ita’i malaga o le aumalaga a le Malo Tele e auai i le fonotaga a ta’ita’i o le Pacific Island Forum e faia i Tuvalu.

 

O i latou o le a auai i le ‘au malaga lea ua aofia ai nisi o sui sinia mai le Fale Pa’epa’e, aofia ai sui o le Department of State, Defense, Interior, Indo-Pacific Command, US Coast Guard, National Oceanic & Atmospheric Administration, ma le US Agency for International Development.

 

O lea fonotaga ua fa’amoemoe lea e amatalia ia Aukuso 16, 2019 i Tuvalu.

 

“O le so’otaga lea o Amerika ma faigamalo o lo’o fono nei, aua e ao ina fa’amalosia ma tumau pea le fesoasoani atu ai Amerika, i ala e mafai ai ae maise i ala o i ai lo latou mana’omia, ae maise i le puipuigamalu o latou tuaoi o sone fagota ae maise o ala o faigamalo ma le leleiga ma o latou tagatanuu ia puipuimalu,” o se fa’amatalaga lea mai le Initeria.

 

Ua fa’ailoa mai fo’i, o le tautalaga a le afioga le Failautusi, o lo ua fa’amausali ai le agaga o Amerika ina ia so’otau’au ma malo fa’aatumotu, ia malosi le latou puipuiga o latou laueleele, ma o latou ogasami fagota, ae maise o le saolotoga e fa’aaoga o latou eleele, sami ma le vateatea mo fefa’ataua’iga.

 

O le avanoa fo’i lenei o le a maua e so’o se taitai lava o atunu’u o le pasefika o le a auai, e talanoa ai ma lenei sui iloga o le Malo Tele ini ala o le a latou mana’omia ai se fesoasoani a Amerika.

 

FA’AVAELOTO FU’A A LE IUNAITE SETETE I LE VAIASO UA TE’A

 

Na fesiligia e nisi i le vaiaso ua te’a pe aisea na fa’avaeloto ai Fu’a a le Malo Tele ma le malo o Amerika Samoa i le vaiaso ua te’a. Peita’i, ua fa’ailoa mai, “O se fe’au fa’alaua’itele a Peresetene Trump ina ia fa’avaeloto uma Fu’a a le Iunaite Setete o Amerika ma a latou Teritori uma i so’o se mea o le lalolagi, ina ia fa’ailoa ai le nofo fa’anoanoa ona o le maliliu fasia o le toa 29 o tagata e le sala sa a’afia i le fa’alavelave na tafanaina ai i latou i Dayton, Ohio ma le isi fo’i fa’alavelave i El Paso, Texas i le fa’aiuga o le vaiaso na te’a, Aukuso 3, 2019.”

 

E le gata ia i latou ua maliliu ae o lo’o i ai nisi ua manunu’a ai e tusa ma le to’a 12 o i latou.

 

Na faia fo’i le poloa’iga a Kovana Lolo Moliga, i le fa’avaeloto o fu’a, “Ina ia le gata ai ia i latou ua maliliu ai i nei fa’alavelave fa’afuase’i, ae ia tatou manatua fo’i aiga ma e pele ia i latou ua maliliu, i lo latou pagatia ma le loto nutimomoia, ona o mafutaga mamae ua tete’a ona o le oti.”

 

“O le fa’afetai fo’i aua ua saogalemu pea si o tatou malo i a’ao alofa o le Atua, e ui ina i ai nisi o tatou uso ua fa’alogoina lo latou pagatia i nei fa’alavelave fa’aterarisi i nisi vaega o le tatou malo tele.”

 

Ua lualuagia mai fo’i se fa’amaise a le afioga le Faipule o Amerika Samoa i le Konekeresi, Aumua Amata Coleman e tusa ai o lea fa’alavelave matuia ua a’afia ai nei ola o nisi o le Iunaite Setete.

 

“E ui ina o’otia o tatou loto ona o nisi ua maliliu ona o nei fa’alavelave matuia, ae o lo ua tatou fa’afetaia ai le saogalemu o lo’o tatou o ola ai ona o le puipuiga malu a lo tatou Atua. Tatou tatalo i lenei vaitau o le tele o mea e tutupu mai, ina ia lutia i tatou, ae ia tumau pea lo tatou fa’amoemoe i le agaga o le Atua na te malutia i tatou uma ma fa’asao atu la tatou folauga i le lumana’i.”

 

“Ia tatou talosia fo’i, ina ia le a’afia ai o tatou loto i faiga a le ti’apolo ma fete’ena’i ai o tatou lagona ae ia tutumau i tatou i le fealofani ma le loto e tasi e galulue fa’atasi ai mo se lelei o le atou atunu’u i le lumana’i, ma ia tatou ola fetufa’i i mea lelei ai.”

 

“Tau ina tatou tofu maua manuia o le Atua, ma ia tatou manatua o tatou uso ua pagatia i a tatou tatalo!”