Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua

AVANOA FA'ASIKOLASIPI FISHERIES COUNCIL MO FANAU AOGA

 

O le komiti mo a'oa'oga a le Western Pacific Regional Fishery Management Council ua toe fa'amanatu i teritori o Amerika o lo'o avea ma latou totino, le vaega o fesoasoani fa'apitoa mo fanau aoga, e fia maua le sikolasipi e sailia ai tikeri i so'o se Kolisi po'o se Iunivesite ua ia filifilia i kosi e aoga i le Gataifale ma ona puna'oa.

 

O avanoa nei e tolu mo le tausaga aoga 2019-2020.

 

O le ofoina o avanoa fa'asikolasipi, ua taumafai ai le komisi lenei ina ia usita'ia mana'oga tupito o Guam, Amerika Samoa ma le Atu Mariannas ia ia gafatia e o latou lava tagatanu'u ona va'ai toto'a ma fa'asoa o latou lava puna'oa o latou gataifale, ma ia tu'uina fo'i avanoa faigaluega i o latou lava tagatanu'u.

 

O le sikolasipi lenei e mafai ona totogia ai au lesona, tusi a'oga, ma sina vaegatupe e faaagaaga mo le totogi o se nofoaga e te nofo ai ma a'oga.

 

Peita'i e fa'aaogaina fo'i e le vaega o lea Sikolasipi le Financial Aid. E vave ona faatumu e i latou pepa talosaga mo le Financial Aid ina ia vave iloa fo'i le aotelega o le seleni o lo'o mana'omia e le sui ua taua'aoina i ai sikolasipi.

 

O se vaega o nei vaega tupe mo sikolasipo e toina mai le NOAA Fisheries Pacific Island Regional Office ma le Pacific Island Fisheries Science Canter.

 

POPOLE OFISA FOMA'I MANU - LEAI SE FOMA'I MO MEAOLA 2019

 

Ua fa'amauina le fanoga o i latou e auina atu latou meaola fa'afagafao i le Matagaluega o Fa'ato'aga ma Lafumanu i Tafuna, ona ua le o toe i ai se Foma'i o Meaola i lea Matagaluega i le taimi nei.

 

O le aso Faraile ua te'a na mae'a ai le Konekarate a le foma'i manu.

 

“Ua mae'a le Konekarate a le Foma'i Manu Tamaita'i sa i ai, ma o ia fo'i lea s faia taotoga o Meaola i le taimi e mana'omia ai ona le toe fananau pusi ma maile. Po'o le isi ta'u e fa'aigoaina ai lea tulaga o le teteu o meaola fa'afagafao,” o se tala lea mai le sui sa tali mai i le numera a le Ofisa o le Foma'i Manu.

 

Ua fa'ailoa mai fo'i o lo'o tatalia nei se tasi e talosaga mai e fia avea ma se foma'i manu mai fafo, afai e maua mai o le a sainia fo'i lana Konekarate mo se umi ua finagalo ai, e tautua ai i lea fo'i tulaga.

 

Ina ua talanoa fo'i i le vasega o nai tagata o lo'o fesoasoani i le Foma'i Manu ua tu'ua nei le galuega, ae fa'ailoa mai e i latou, "Ua na'o le tauisga lava o meaola lea ua faia, ua fa'ainu fuala'au ma tausia lelei i latou pe afai e aumai e aiga ona ua va'aia ai ni tino ua leaga, ae o nisi lava ua lega tele gasegase e maua ai, ua fa'alalo loa ina ia le pepesi o latou ma'i i nisi o meaola ua tausia fa'apitoa i le matou lotoa o meaola."

 

Talu mai le tausaga 2015 o le tama'ita'i foma'i manu o Kristen Jensen sa avea ma foma'i manu.

 

Ma ua toe fa'asalalauina fa'alaua'itele nei lea tofiga e fia maua mo le Matagaluega o Fa'ato'aga mo foma’i manu. Ua i ai lava le avanoa mo le toe faia o taotoga o meaola a'o le'i o'o ia Ianuari 28, lea e tuua ai loa e Jensen le teritori.

 

Na avea fo'i Jensen ma fomai o meaola i le Sosaiete a le Alofa mo Meaola, lea e fa'asolo mai e latou talavai mo meaola e fofo ai i latou ina ia latou le toe fananau ai.

 

O lo'o i ai le fa'amoemoe e toe fia maua mai fo'i se tasi foma'i manu mai fafo atu o le atunu'u, ona o le tulaga o gasegase o meaola ma latou taotoga e mana'omia tele ai o latou agava'a.

 

Ua aofia ai fo'i ma isi atumotu e tulata mai ia i tatou i lenei sailiga, mai Iunivesite i Filipaina ma Samoa. E foliga mai e le to'atele nisi mai Amerika e fia talosaga mai mo nei avanoa mai le amataga, ma e masalomia lava po'o le totogi o lo ua faatulaga mo se tasi e agava'a ai.

 

AGAI INA FA'ALELEIA ALA E AVE AI SUAU'U MA KESI MANU'A

 

Ua galulue fa'atasi le USCoast Guard ma le Malo o Amerika Samoa ina ia fa'aleleia ala e fela'ua'i atu ai le Suau'u ma Oloa tau Suau'u i Manu’a mo galuega o lo'o fa'atautaia ai, ae maise lava i le mamalu lautele o le atunu'u o lo'o alaalata'i ai.

 

O le tulaga e ao ina mataituina lelei, o le tulaga saogalemu o le suau'u ma oloa tau suau'u e auina atu i le Manu'atele ia le masa'a i le sami ma fa'aleagaina ai le gataifale o le Manu'atele.

 

I le taimi nei, o lo'o fa'aaogaina pea Kalone 55 e la'u ai le suau'u ma le kesi ma kalasini po'o isi uma lava oloa tau suau'u i le Manuatele. Peita'i ua fa'ailoa e le sui o le US Coast Guard Lt Al Blaisdell, "O lo'o i ai le fa'amoemoe e fa'aaogaina sa'o lava ituaiga o tane suau'u e mafai ona fela'ua'i e fa'aaogaina ai polokaka lifi mai le va'a i luga o le Uafu, ma le mai le Uafu i Manu’a i luga o le va'a.

 

O le tele o lea tane e mana'omia ona fa'aaoga e silia ma le 1,000kalona o le suau'u ma Oloa tau Suau'u e utuina i ai.

 

O le lelei fo'i o le fa'aaogaina o nei Tane, e mautinoa ai ua lava ma totoe le sapalai o le suau'u ma Oloa tau suau'u e avatu i le malaga e tasi a le va'a mo  Manu'a. Ae silisili ai, e matua sefe lava mo fela'ua'iga.

 

O le fela'ua'i o le Suau'u ma Oloa tau suau'u e fa'aaogaina ai Kalone 55 e matua le talafeagai lava ma tulafono o le saogalemu i fela'ua'iga i le tai, aua e mafai ona sousou le vasa ma e ta'avavale solo nei kalone i luga o le va'a, e lamatia fo'i le soifua o e o lo'o feoa'i va'a fa'atasi ma uta nei. E mafai fo'i ona lamatia le soifua o tagata ma le gataifale i le taimi e lifi ese atu ai mai le va'a i luga o le uafu, o na mea uma e matua mata'alia lava e faigaluega, e ala ai ona le tutupu mai ni faaletonu.

 

E tele taimi e le lava ai le sapalai o le kesi mo le Manu'atele, e ala ona e itiiti lava le kesi e la'u atu i le malaga e tasi a le va'a i vaiaso ta'itasi. I le taimi nei, ua lipotia mai ua fa'ateleina ta'avale i le Manu'atele talu mai ona tatala le faletele o le Malo e fa'aofi uma i ai latou matagaluega i Ofu ma Ta'u.

 

E tusa ai fo'i o le suesuega tau le va'a na pa ma mu i le tatou Uafu tele i Fagatogo, le Va'a Fagota o le Jeanette, ua fa'ailoa e Lt Baisdell, o le taofia o galuega a nisi o matagaluega o le Malo tele, ua avea ma mea ua fa'atuai ai ona fa'avave le latou sailiiliga i le afuaga o lea fa'aletonu, o lea ua tu'u ai se'ia toe a'e lelei galuega ona fa'aauau lea o le suesuega lea.