TALA O LE PASEFIKA


[ata: foa'i]

PASEFIKA

TAU FA’ASOASOA VAILAAU A LE FALEMAI AUTU I SAMOA

O le vaiaso ua mavae, na taunu’u ai i Samoa ia se uta o ni vailaau mai i le kamupani a le Pacific Specialist Healthcare (PSH), e fesoaosani i le faafitauli o feagai ma Samoa, i le tau leai o se sapalai o vailaau, i le falema’i autu i Motootua.

O vailaau e pei o Meformin, mo ma’i suka, o amlodipine mo le toto maualuga faapea vailaau mo le fanau (paracetamol), ma nisi o vailaau, lea o lo’o faatalitali le taunu’u mai i le vaiaso fou.

I se ripoti mai i vaega faasalalau a Samoa, ua ta’ua ai le nofo aitalafu o le falema’i i kamupani o lo’o sapalaia mai vailaau, i se vaegatupe e $12 miliona (tupe Samoa), o se mafua’aga lea, o le tau leai o se sapalai o vailaau.

Na ripotia e le Samoa Observer, ia se saunoaga mai i le peresetene o le Asosi a Fomai a Samoa, le susuga ia Seiuli Dr. George Tuitama, ia le a’afia o le falemai ona o lenei faafitauli ae o lo’o iai se faamoemoega, o le a mafai ona fofoina e le malo, ia lenei mataupu.

Sa fa’ailoa atu e Seiuli i le Samoa Observer, ia le tau faasoasoa o vailaau, i le taimi nei.

FAIA TOE SAUNIGA A LE ALII NA MALIU FASIA MAI I VIETNAM, I AUSETALIA

E toatele nisi na auai atu i toe sauniga a Lorenzo Lemalu, i Sydney Ausetalia, lea na maliu fasia mai i Vietnam.  Ae peitai, sa tula’i mai se faalavelave ae e le’i faataunu’uina ona toe sauniga.

O le 2:30 i le aoauli o le aso Toonai na se’i mavae atu, sa agai atu ai leoleo i Diamond Venues, i Punchbowl, ina ua ripotia mai le fa’apa pa e se tagata ia se fana.

O se taimi mulimuli ane, sa fa’asalalauina ai i luga o upega tafa’ilagi, ia se ata vitio, o se alii, o lo’o faapa pa se fana, mai i tua o se taavale, i le Diamond Venues, lea sa faapea e faia ai le maliu o Lorenzo, ma toe suia ai le nofoaga e faataunu’uina ai le maliu, i le malumalu a Lakemba.

O lo’o iai se talitonuga a leoleo, ua mafua ona maliu fasia ia Lorenzo, ona o se taui ma sui, i le va o ni faapotopotoga se lua.  O Lorenzo sa fa’auluulu iai se faapotopotoga (gang), e ta’ua o le ‘Coconut Cartel’ ma o lo’o tau ma le faapotopotoga e ta’ua o le ‘Alameddine’. 

O le vaiaso nei sa to’ai taunu’u ai le tino maliu a Lorenzo i lona aiga ma sa molimauina le to’atele o leole, na auai atu i le faatasiga o aiga ma uo, e talitalia le taunu’u atu o le Sa a Lorenzo, i le malumalu a Lakemba.

SU’ESU’EINA E LEOLEO A FITI IA SE OSOFAIGA ‘AU FAATASI A LEOLEO MA VAEGA’AU A FITI

O lo’o ua faia nei su’esu’ega a leoleo a le malo o Fiti, i le mafua’aga o le maliu o se tamaloa, ina ua osofa’ia faafuase’i e leoleo ma sui o vaega’au a le atunu’u, ia lona fale.

O le lona lua ai lea o maliu, i Suva, e mafua mai i osofa’iga faafuase’i a leoleo ma fitafita o vaega’au a Fiti.

O le ua maliu, o se alii e suafa ia Sakiasi Ose.  Ae o se alii e suafa ia Jone Vakarisi, lea o lo’o faamatalaina e vaega fa’asalalau, o lo’o fa’auluulu iai vaega o lo’o mataituina ia vaega o fualaau faasaina, sa maliu a’o i ‘a’ao a vaega’au, ia Aperila 17.

Ae e le’i maliu Vakarisi, sa fesiligia o ia po o ia ta’ita’ia se tapenapenaga, o se fouvalega e faasaga i le malo.  Peitai, sa ave faapagotaina o ia, e fitafita, mai lona fale.

Ua ta’ua e le so’oupu a le ofisa a leoleo, ia le ta’ita’ia o su’esu’ega e le vaega a le CID (Criminal Investigatons Department), ma o le faapea ona su’esu’eina e fomai faapitoa ia le tino maliu o Sakiasi Ose.

E tusa ai ma le faamatalaga a le ofisa a leoleo, sa alu atu Sakiasi i le falemai mo le faia o sana talavai ma na faatonuina e fomai, ia lona nofo ai i le falemai mo le faia o ni a latou su’esu’ega.

Ae peitai, na toe fo’i Sakiasi i lona aiga, e ui ina sa tigaina lona gasegase.

Ae i le maliu o Jone Vakarisi, na faamatala e lona tuafafine o Melehola Tagaga, ia lona lagonaina o le ‘ai’oi a lona tuagane mo le fa’asaoina  lona ola, ae e le’i maliu o ia.

O lo’o ta’ua i luga o lona pepa maliu, ia le mafuaaga o lona maliu, ona o ni manu’a tuga i lona ulu ma lona fatafata.