TALA O LE PASEFIKA


[ata: foa'i]

PASEFIKA

RIPOTIA TULAGA LELEI TURISI I FITI

I fa’amaumauga a le ofisa o turisi a Fiti, o lo’o ua ripotia ai le tele o tupe maua a le malo mai i turisi, lea na o’o atu i le $1.40 piliona (tupe Amerika) - $2.81 piliona (tupe Fiti).

 O le afa o tagata asiasi atu i Fiti i le tausaga ua mavae, e malaga mai i Ausetalia.

O lo’o ua ta’ua i ripoti a le Ofisa o Fa’amaumauga a Fiti, ia le si’itia o tupe maua (10.9%), i le tausaga ua mavae, pe a fa’atusatusa atu i le 2024.

Ae na ripotia e le vaega fa’asalalau a le Fiji Times, ia le tumau pea ona avea Ausetalia ma maketi tele mo Fiti, ona o ai lea ma Niu Sila, ona soso’o ai lea ma Amerika faapea ma motu o le Pasefika.

SUAVAI LAFOA’I I VANUATU

Ua sainia se maliliega i le va o Iapani ma Vanuatu, mo poloketi e mataituina ai le pulega o le vai ma le suavai lafoa’i.

E pei ona sa ripotia e le Daily Post, na sainia e le Minisita o Suiga o le Tau, ia Ralph Regenvanu ma le Minisita o le Siosiomaga a Iapani, ia Ishihara Hirotaka, ia le maliliega i le aso Lua.

Ua faamoemoe lenei maliliega e u’una’ia ai ma isi poloketi, e fa’aaoga ai tekonolosi lata mai a Iapani, e mafai ona fesoasoani i le fofoina o faafitauli tau i le siosiomaga, i Vanuatu.

Atu MALESALA MA LE TAUA I IRAN

Ua fautuaina e le Ta’ita’i o le Maligi a le atu Malesala, ia va’a o lo’o lesitala i lalo o le fu’a a le atunu’u, ina ia tau mamao mai i le ogasami i Peresia (Strait of Hormuz), ona ua ripotia mami le fa’ateteleina o osofa’iga i va’a suau’u, i ia ogasami, talu mai le osofa’iga e Isaraelu ma le Iunaite Setete, i Iran,

O le vaiaso ua mavae, na osofa’ia ai le va’a a le Iunaite Setete, lea o lo’o agiagia ai le fu’a a le atu Malesala – o le Safesa Vishnu, e Iran, e pei ona ripoti mai e vaega faasalalau a Initia, ma maliu ai se tagatanu’u Initia na faigaluega i luga o le va’a.

FEAVEA’IINA O FUALAAU FAASAINA I LE VA O NIU SILA MA MOTU O LE PASEFIKA

Ua fa’aalia e le komesina o leoleo, ia le o’o atu o fualaau faasaina i totonu o Niu Sila, ona o soligatulafono i motu o le pasefika.  Ma o lo’o galulue faatasi ia leoleo a Niu Sila ma ona soatau i Samoa ma Tonga, e taumafai e taofia lea tulaga.

Na fa’ailoa atu e le alii Komesina ia Richard Chambers, i le Checkpoint, ia le mafai ona taofia o faalapotopotoga solitulafono o lo’o seleseleina manuia mai i fefaatauaiga o fualaau faasaina, i le galulue faatasi o leoleo faavaomalo.

FAALAPOTOPOTOGA A MOTU O LE PASEFIKA

Na aloa’ia e failautusi a le Faalapotopotoga o motu o le Pasefika (PIF), o Baron Waqa, ia le tautua a Sir Noel Levi, mai i Papua Niu Kini, lea sa ta’ita’ia le PIF, mai i le 1998 se’ia o’o mai i le 2004.

O le vaiaso ua mavae, na maliu ai Sir Noel Levi.

Sa aloa’ia e Waqa ia le galue malosi o Sir Noel, i le fa’amalosia o le galulue faatasi o motu o le Pasefika.