Ads by Google Ads by Google

Tala otooto mai le Fa’amasinoga

IOSEFO N. SAGOTE

 

O le faaiuga o le masina nei lea ua fa’atulaga e tuuina atu ai le fa’aiuga a le Fa’amasinoga Maualuga fa’asaga i le ali’i o Iosefo N. Sagote, e tusa ai o le mataupu lea ua fa’amaonia ai lona le usitaia o tuutuuga o lana nofovaavaaia sa tuuina atu i le masina o Oketopa o le tausaga na te’a nei.

 

O le masina o Tesema na te’a nei na faia ai se suega i le tino o Sagote ina ia fa’amaonia ai na te le o toe tagofia fualaau fa’asaina poo le ‘ava malosi. Ae i le faaiuga o lea suega sa fa’atautaia e se sui o le Ofisa Faanofovaavaaia, na fa’amaonia ai le fa’aaogaina e le ua molia o le mariuana ma le aisa.

 

Na teena e Sagote le faaiuga a le Ofisa Faanofovaavaaia, ma alu ai loa i le Falema’i i Faga’alu mo le toe faia o lana siaki, ma atagia mai ai i le siaki sa faia i le falema’i, e le o i ai se vaega o fualaau fa’asaina i lona tino, lona uiga, na te le i fa’aaogaina pe tagofia fo’i fualaau fa’asaina.

 

Ina ua teena e Sagote le faaiuga o le suega sa faia, na fa’atulaga ai loa se iloiloga faapitoa e fesiligia ai molimau i lenei mataupu. O molimau sa mafai ona valaau i lea iloiloga e aofia ai sui o le falema’i o le LBJ i Faga’alu, atoa ai ma sui o le Ofisa Fa’anofovaavaaia.

 

I le mae’a ai ona fa’afofoga o le fa’amasinoga i fa’amatalaga a molimau eseese sa fesiligia i lea iloiloga, na fa’amalieina ai loa le fa’amasinoga i le ripoti atoa ai ma le suega sa fa’atinoina e le Ofisa Fa’anofovaavaaia, i le tagofia lea e Sagote o fualaau fa’asaina.

 

O le masina o Ianuari o le tausaga na te’a nei na molia ai e le malo Sagote i lona umia fa’asolitulafono o vaega o le laau fa’asaina o le mariuana, ina ua maua i totonu o lana ato i le malae va’alele se tama’i afifi sa i ai lau mamago o le mariuana.

 

Na molia o ia e le malo i le moliaga mamafa o le umia fa’asolitulafono o vaega o le laau fa’asaina o le mariuana.

 

E 5 tausaga na manatu le fa’amasinoga e fa’asala ai Sagote i le toese ina ua lau lana fa’asalaga i le masina o Oketopa na te’a nei, peita’i na fa’amalumalu lona tuliina o le 5 tausaga, ae ua faanofovaavaaia ai o ia i lalo o tuutuuga e ao ona ia usita’i ai.

 

O ni isi o ia tuutuuga e aofia ai le faasa lea ona ia toe tagofia fualaau fa’asaina poo le ‘ava malosi, o le a mafai fo’i ona faia se suega i lona tino ina ia faamaonia ai na te le o toe tagofia fualaau fa’asaina poo le ‘ava malosi. Sa poloaina fo’i o ia na te totogi le salatupe e $2,000.

 

O le faalua ai lea ona fa’amaonia e le fa’amasinoga le le usita’ia e Sagote o tuutuuga o le fa’asa lea ona ia fa’aaogaina fualaau fa’asaina.

 

I le masina o Iuni o le tausaga na te’a nei a o tatala i tua Sagote e fa’atalitali ai le faaiuga o lana mataupu, sa faamaonia ai fo’i lona fa’aaogaina o le fualaau fa’asaina o le mariuana, ina ua maua se suega i lona tino ma faamaonia ai lea tulaga.

 

FALANIKO FETOAI

 

Ua talia e le afioga i le ali’i Fa’amasino ia Elvis P. Patea le talosaga na fa’aulu e le loia a le malo ia Jason Mitchell, ina ia solofua le moliaga fa’asaga ia Falaniko Fetoai, ina ua le mafai e le malo ona fa’amaonia le latou tagi.

 

E ui la o lea ua solofua le tagi fa’asaga ia Fetoai, o lo o taofia pea o ia i le toese i Tafuna i le taimi nei, ona o le mataupu o lo o tu’uaia ai o ia i luma o le fa’amasinoga maualuga.

 

O le vaiaso nei na toe tula’i ai Fetoai i luma o le fa’amasinoga fa’aitumalo mo le isi ana iloiloga, e tusa ai o le mataupu e pei ona tu’uaia ai o ia, i se fa’alavelave na tula’i mai i le masina o Aperila o le tausaga na te’a nei, lea o lo o tu’uaia ai o ia i le moliaga o le fa’atupu vevesi i nofoaga faitele.

 

Sa tu’uaia Fetoai i le fa’alavelave lea i lona fa’aoolima i se isi tagata, peita’i na taua e le itu a le malo, e leai ni a latou mau e lagolagoina ai lea tu’uaiga, o le mafua’aga lea o le latou talosaga ina ia solofua le tagi fa’asaga i lenei ali’i.

 

O lo o fa’aauau pea ona taofia le ua molia i le toese i Tafuna, e fa’atali ai se fa’aiuga o lana mataupu lea o loo i luma o le fa’amasinoga maualuga, lea o lo o tu’uaia ai o ia i le moliaga o le faaoolima i le tulaga muamua, e mafua mai i le fa’alavelave lea na manu’a ai se fafine ina ua taia i lana ta’avale i Pago Pago.

 

KALAVA SEFO

 

E oo mai lava i le vaiaso nei e lei maua lava le ali’i o Kalava Sefo lea na sailia mai i le vaiaso na te’a nei i lalo o se tusi saisai mai le fa’amasinoga fa’aitumalo, ina ua le tula’i o ia i luma o le fa’amasinoga i le vaiaso na te’a nei ina ua valaau lana mataupu.

 

O le ali’i o Sefo, 31 tausaga le matua, o loo tuuaia i moliaga mama e lua o le faaoolima i le tulaga tolu atoa ai ma le fa’atupu vevesi, e mafua mai i le fa’alavelave lea na ia fa’aoolima ai i se tama e 59 tausaga i Aua i le po o le Kirisimasi na te’a nei.

 

O le masina o Me o le tausaga na te’a nei na mae’a ai le aoga o le ID nofomau a Sefo, lona uiga, ua ova ona aso i totonu o le teritori. I le aso na tula’i ai o ia i luma o le fa’amasinoga mo le taimi muamua i le tausaga na te’a nei, na faia ai e le fa’amasinoga le poloaiga e tatala Sefo i lalo o le vaavaaiga a le Ofisa o Femalagaaiga, ina ia galulue fa’atasi ai mo le toe fa’afouina o lona ID nofomau.

 

Ae ina ua valaau le mataupu a Sefo i le vaiaso na te’a nei, sa lei auai o ia i totonu o le potu fa’amasino, ma poloaina ai loa e le fa’amasinoga le tusi saisai e saili mai ai le ua molia. Ae ina ua toe valaau lana mataupu i le vaiaso nei, e lei maua lava Sefo.

 

E tusa ai o se ripoti ua maua e le Samoa News, ua fa’aleaoga e lana sponsor le avanoa sa avea ai o ia ma sponsor, ma ua taunuu fo’i i luma o le Komiti o le Ofisa o Femalagaaiga tusi e fa’amaonia ai lea tulaga.