Ads by Google Ads by Google

Tala otooto o Fa’amasinoga


[ata: SN]
ausage@samoanews.com

TOLOPO FA’AMASINOGA O ALI’I PAGOTA NA SOSOLA

 

O le aso 6 o Iulai lea ua toe tolopo i ai e le Fa’amasinoga Maualuga le iloiloina o le mataupu fa’asaga i ali’i pagota e to’atolu o lo o tu’uaia i le sosola i tua mai le toese i le amataga o le tausaga nei.

 

O le aso Faraile na te’a nei na faia ai le isi iloiloga o lenei mataupu i luma o le afioga i le ali’i fa’amasino sili ia Michael Kruse. Ina ua valaau le mataupu, na fa’ailoa ai loa e le tama’ita’i loia fautua ia Kate Hannaher o lo o tula’i mo i latou e to’atolu o loo molia, mo se avanoa e toe tolopo ai le iloiloga.

 

Saunoa Hannaher e faapea, ua mae’a ona tauaao atu e le malo mau faamaonia uma e uiga i lenei mataupu, ae manaomia se taimi latou te faitau ma iloilo ai mau faamaonia, ma fuafua ai loa ni talosaga e tatau ona faila i luma o le fa’amasinoga.

 

Na taua e le loia a le malo ia Christy Dunn e fa’apea, o se tasi o itu o lo o latou taumafai ai ma le itu tete’e e fa’amautu, o le tu’u fa’atasia lea o mataupu o lo o tu’uaia ai ali’i pagota e to’atolu, ona o le taimi nei, e lua tagi eseese o lo o faia fa’asaga ia tei latou.

 

O i latou nei e aofia ai Joe Togitogi, Joseph Iakopo ma Ryan Pite. O loo tuuaia i latou moliaga e aofia ai le sosola i tua mai le falepuipui, talepe fale atoa ai ma le gaoi.

 

O le masina o Ianuari o le tausaga nei na alu ai le ulua’i solaaga e pei ona tu’uaia ai i latou nei e to’atolu, fa’atasi ai ma le isi ali’i pagota e to’afa ai i latou na sosola, le ali’i o Timata Naea.

 

O le masina na sosoo ai o Fepuari, na toe alu ai le solaaga lona lua, lea e na o le to’alua i laua na a’afia ai, o Togitogi ma Iakopo.

 

I ia solaaga e lua e pei ona taua e le malo i le latou tagi, e le gata na talepe ai e i latou nei fale o ni isi o aiga, ae sa latou ave fa’agaoi fo’i le tele o meatotino e aofia ai meatotino e alu i le uila, o lavalava ma seevae atoa ai ma tupe.

 

PAESE UTUGA

 

O le ali’i lea na sola ma katuni sikaleti e 2 atoa ai ma ni apa pisupo se lua mai totonu o se faleoloa Asia i Pago Pago, ua tu’uaia nei o ia e le malo i moliaga mama o le gaoi atoa ai ma le fa’atupu vevesi i nofoaga faitele.

 

O le vaiaso na te'a nei tula’i ai le ali’i o Paese Utuga i luma o le fa’amasinoga fa’aitumalo ma ia teena ai tuuaiga faasaga ia te ia. O le aso 29 o Iuni lea ua toe tolopo i ai lana mataupu, ma ua toe tatala o ia i tua e aunoa ma se tupe e totogi e fa’atali ai le isi ana iloiloga lea ua fa’atulaga.

 

O le mataupu lenei na tofu atu i le Ofisa o Leoleo, ina ua talosagaina e le ali’i Asia e ana le faleoloa se fesoasoani, ina ua sola le ua molia ma ana oloa ae le totogia. Na taua e le malo e fa’apea, pe tusa o le itula e 11:00 i le po o le aso 1 Iuni o le vaiaso na te’a nei, na ulufale ai Utuga i totonu o le faleoloa ma fai i le fa’atau oloa e avatu ni ana katusi sikaleti se 2.

 

Ina ua tuu atu e le faatauoloa katuni sikaleti e 2, sa tago le ua molia ma tuu i totonu o lana ato fa’afafa. Ina ua mae’a, sa toe fai le ua molia i le fa’atau oloa e avatu ni ana pisupo se lua, lea fo’i sa tago le fa’atau oloa ma ave i ai, ona tago fo’i lea o Utuga ma tuu pisipo e 2 i totonu o lana ato fa’afafa.

 

Mulimuli ane na talosaga Utuga mo ni fagupia se 2, ona savali lea o le fa’atauoloa i tua i le pusaaisa e aumai fagupia e 2. Na ona lilo atu lava o le fa’atauoloa mai le vaai a Utuga, oso loa i le atoa ma le ua molia ua sola i fafo ae le totogia lana fa’atau. Na fa’afesoota’i e le fa’atauoloa Leoleo ma sailia ai loa le ua molia, ma maua ai lava e Leoleo i le po lava lea.

 

FASI LONA TO’ALUA AE MATAMATA I AI LANA FANAU

 

E 43 tausaga o se ali’i mai Samoa o loo nofo i Nuuuli na loka e Leoleo i le faaiuga o le vaiaso na te’a nei, ona o tu’uaiga i lona faaoolima lea i si ona to’alua ao matamata i ai si ana fanau e to’atolu.

 

O le itu e sili ai ona matuia i gaioiga a lenei ali’i e pei ona taua e le malo i le latou tagi, e tiga ona fetagisi si ana fanau ina ua vaaia le latou tina ua pau i lalo, ae fa’aauau pea lana gaioiga e aunoa ma sona popole i ai.

 

O le aso Gafua na te’a nei na tula’i ai lea ali’i i luma o le Fa’amasinoga Fa’aitumalo, ma ia teena ai moliaga o le faatupu vevesi i totonu o lona aiga faapea ai ma le faaoolima i le tulaga tolu fa’asaga ia te ia.

 

O le mae’a ai ona ia teena o tuuaiga fa’asaga ia te ia, na faia ai loa e le afioga i le ali’i fa’amasino ia Fiti Sunia le faaiuga e tatala ai o ia i tua e aunoa ma se tupe, i lalo o tuutuuga faapitoa e ao ona ia usita’i i ai.

 

O ni isi o ia tuutuuga e aofia ai le faasa lea ona ia toe taumafai e faafesoota’i lona to’alua ma lana fanau, fa’asa ona toe alu i le fale o loo nonofo ai lona to’alua ma lana fanau, ae saili se isi nofoaga e nofo ai ao faagasolo ai taualumaga o lana mataupu i le taimi nei.

 

O le faalavelave lenei na tofu atu i Leoleo ina ua talosagaina e se aiga tuaoi se fesoasoani, i le mae’a ai lea ona latou faalogoina o le fafine o loo ee mai i totonu o le fale ma valaau mai mo se fesoasoani.

 

Na taua e le fafine i Leoleo e fa’apea, o le vevesi na mafua mai ina ua manava atu lona to’alua i le fale e ‘ona, ma amata loa ona ia fesili i mea o loo fa’aaoga i ai tupe a le la aiga. I le ogatotonu o le la finauga i tupe, na fa’afuase’i ai ona tu’i e lona to’alua o ia ma futi lona ulu, ma pau ai i lalo ao matamata si a la fanau e to’atolu.

 

Na fa’aauau faiga a le ua molia e ala i le kiki o ia ma toso solo lona ulu, ae o le taimi fo’i lea e ua na o le fetagisi o si ana fanau ma laga solo. Na taua e le fafine le fa’ateia o ia ina ua ulufale atu ali’i Leoleo ao taoto pea lava i lalo ma maua ai loa le mapusaga mo ia.