Ads by Google Ads by Google

Tala otooto o Fa’amasinoga


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

STEVE SEUMANUTAFA

 

O le ali’i overstayer mai Samoa lea ua ta’usala i lona umia fa’asolitulafono o vaega o le pauta o le aisa, ua faanofovaavaaia e le Fa’amasinoga Maualuga o ia mo le 5 tausaga i lalo o tuutuuga, e tatau ona ia tuua Amerika Samoa ae toe fo’i atu i Samoa ma nofo mau ai mo le umi o lana nofovaavaaia.

 

O le vaiaso na te’a nei na tula’i ai Steve Seumanutafa i luma o le fa’amasinoga maualuga mo le lauina o lana fa’asalaga, ina ua fa’amaonia moliaga o lona umia faasolitulafono o vaega o le pauta fa’asaina o le aisa.

 

Na faatoese le ua molia i le fa’amasinoga ma ia talosagaina ai se isi avanoa mo ia, se’i toe fo’i atu ai i lona aiga e fa’aaoga aso o lona ola o loo totoe e tautua ai lona aiga, nuu ma lana ekalesia.

 

Sa ia taua fo’i e fa’apea, o masina e tele na taofia ai o ia i le falepuipui, ua ia aoaoina ai se lesona aoga mo lona olaga i le lumana’i.

 

Na talosaga le loia a Seumanutafa ia Michael White ina ia talia le talosaga a le ua molia, ma faasala o ia i se fa’asalaga faanofovaavaaia, e aofia ai le poloaina o ia e tuua le atunuu ae toe fo’i atu i lona aiga i Samoa. O lea talosaga na lagolagoina fo’i e le loia a le malo ia Christy Dunn.

 

Saunoa le alii fa’amasino sili ia Michael Kruse e fa’apea, o le tagi fa’asaga ia Seumanutafa na afua mai ina ua maua e Leoleo i lona tino se paipa tioata o loo i ai vaega o le pauta faasaina o le aisa.

 

O le tausaga e 2017 na ulufale mai ai Seumanutafa i Amerika Samoa i se pemita 30 aso ma nofo faasolitulafono ai lava o ia e aunoa ma ni pepa nofomau mo le 2 masina.

 

E 5 tausaga na manatu le fa’amasinoga e faasala ai le ua molia i le toese, peita’i ua faamalumalu lona tuliina o lea fa’asalaga, ae ua faanofovaavaaia o ia mo le 5 tausaga i lalo o poloaiga e ao ona ia usita’i i ai.

 

O ni isi o ia poloaiga e aofia ai lona tuliina o masina e 20 i le toese. Ua manatu le fa’amasinoga, o le a fa’aaoga masina na taofia ai Seumanutafa i le toese e faatalitali ai le faaiuga o lana mataupu e fai ma ana fa’asalaga, ae o masina o loo totoe ai o le 20 masina o lana fa’asalaga, o le a taofia loa lona tuliina, ae poloaina loa o ia e toe fo’i i Samoa.

 

KOSE LOGOVA’A

 

O le ali’i e 21 tausaga le matua lea na tu’uaia i lona faia o uiga mataga le tau pulea i se tama’ita’i e 13 tausaga le matua i Malaeimi, ua ia ta’utino i le fa’amasinoga e moni ma fa’amaoni tu’uaiga fa’asaga ia te ia.

 

Na ulua’i tu’uaia e le malo ia Kose Logova’a i moliaga mamafa e 2 o le faiaiga ma se teineititi e laititi i lalo o le tulafono; 2 moliaga mamafa o le faia o uiga faasotoma; 4 moliaga mamafa o le tagofia o itutinosa o se teineititi i le tulaga muamua. O loo tu’uaia fo’i o ia i moliaga mama e 2 o lona faia o gaioiga e lamatia ai le saogalemu o fanau laiti.

 

Ae i lalo o le maliliega na sainia e Logova’a ma le malo, na ia malie ai e tali ioe i moliaga mamafa e 2 o le tagofia lea o itutinosa o se tama’ita’i e laititi i lalo o le tulafono.

 

I le tali ioe ai o Logova’a i moliaga e pei ona ta’usala ai o ia, sa ia ta’utino ai e fa’apea, i le aso 18 o Aperila ma le aso 22 o Iuni o le tausaga nei, sa ia tagofia ai itutinosa o se tama’ita’i e 13 tausaga le matua ma le fa’amoemoe e fa’aosofia ai lagona tu’inanau sa ia te ia.

 

O se tasi o tuutuuga o le maliliega a le malo ma Logova’a, o le faanofovaavaaia lea o ia mo le 5 tausaga, ma ia lesitala o ia i le lisi o i latou ua ta’usala i le faia o uiga mataga i fanau laiti, faapea ai ma le faia o se suiga o le HIV ia te ia, a o le i toe fa’afo’i atu o ia i Samoa ma nofo mau ai mo le umi o lana nofovaavaaia.

 

O loo taofia pea i le toese i Tafuna ia Logova’a e fa’atali ai le aso 14 o Tesema lea ua fa’atulaga e lau ai lana fa’asalaga.