Ads by Google Ads by Google

Su’esu’e faiga fa’atali tane o loo tu’uaia ai ni Tamali’i o le atunuu

ausage@samoanews.com

E le o toe umi se taimi ae mae’a loa su’esu’ega o lo o fa’agasolo a le Matagaluega o le Puipuiga o le Saogalemu Faalotoifale (ASDHS) a le malo o Amerika Samoa, fa’asaga i le mataupu o lo o tu’uaia ai ni faiga fa’atalitane i le va o se fafine mai Samoa, ma ni Tamali’i se to’afa o le atunu’u e fa’aaoga ai tupe.

 

Na taua e le fafine o lo o a’afia i se fa’atalatalanoaga ma le Samoa News i le vaiaso na te’a nei, o lo o ia te ia uma ata sa ia pu’eina i le taimi na fa’atino ai nei faiga, ma ua ia sauni e fa’asoa atu nei ata uma i le taimi e fa’atinoina ai le fa’amasinoga o lenei mataupu, ina ia lagolagoina ai lana mau.

 

I se fa’atalatalanoaga ma le Samoa News, na fa’amaonia mai ai e le afioga i le ali’i Fa’atonusili o le ASDHS ia Samana Semo Ve’ave’a e fa’apea, e tele isi mataupu o lo o aga’i i ai le latou suesuega e fa’atatau i lenei mataupu.

 

O ni isi o ia mataupu e pei ona saunoa Samana, e fa’atatau i le pisinisi lea o lo o a’afia ai le fafine mai Samoa, faapea ai ma le taumafai e fa’atalatalanoa Tamali’i o le atunu’u o lo o a’afia.

 

Saunoa atili Samana e fa’apea, sa ia talanoa i se tasi o Tamali’i o lo o a’afia, ma fautuaina o ia ina ia taofi lona manatu e natia le mataupu, ae ua tatau ona tula’i mai e fa’ailoa lana itu ina ia mafai ai ona fesoasoani i le latou suesuega o lo o fa’agasolo i le taimi nei.

 

“Matou te mana’omia fa’amatalaga mai Tamali’i e to’afa o lo o a’afia e fesoasoani ai i le matou suesuega. Ae le mafai ona matou maua nei fa’amatalaga pe afai e mumusu nei Tamali’i e fa’ailoa le mea moni ma talatalanoa i o latou aiga,” o le saunoaga lea a Samana.

 

O ni isi o Tamali’i o lo o tu’uaia o latou suafa i lenei mataupu, ua lauiloa i le atunu’u ma o lo o umia fo’i ni isi o tulaga maualuluga i totonu o Ofisa a le malo. O i latou uma fo’i nei e pei ona saunoa Samana, o sui e litaea mai i vaega ‘au a le malo tele, o lo o latou umia fo’i suafa matai maualuluga.

 

I le mataupu e fa’atatau i le pisinisi o lo o a’afia ai le fafine mai Samoa, na saunoa Samana e fa’apea, ua tele fa’amatalaga ua maua e lona Ofisa i le fa’atinoina lea e le fafine lenei o lana pisinisi e fa’atau atu ai ola taulima ao i ai o ia i le atunu’u.

 

“O lo o matou sailia fo’i pe sa lesitala lana pisinisi e tusa ai ma ala o le tulafono pe leai fo’i,” o le saunoaga lea a Samana.

 

Na fesiligia e le Samoa News ia Samana poo le a le ituaiga moliaga lea o lo o ia manatu e ono molia ai se tasi o lo o a’afia i lenei mataupu. Na saunoa Samana e fa’apea, o lo o latou vaavaai muamua lava i le fafine ma lana pisinisi, poo fa’atinoina i ni auala faasolitulafono i totonu o Amerika Samoa.

 

Ae o le mataupu e fa’atatau i faiga fa’atalitane e ala i le fa’atauina o faiga fa’afeusuaiga, o lo o latou vaavaai i le auala na taumafai ai lenei fafine e fa’aaoga lona tino i faiga faafeusuaiga ma Tamali’i e to’afa ae maua ai ana tupe.

 

“O lo o matou vaavaai i le tulafono o faiga fa’atalitane ina ia mautinoa e fesoota’i ma elemeni o gaioiga uma sa tutupu. O lo o matou vaavaai fo’i i le faia o pisinisi fa’asolitulafono i totonu o le teritori,” o le saunoaga lea a Samana.

 

O le fafine e pei ona saunoa Samana, o se tagatanu’u o Samoa na malaga mai i Amerika Samoa nei mo le fa’atauina mai o ana ‘ula lopa’ (lopa neckless), ae i’u ina aafia ai loa i tu’uaiga e pei ona tula’i mai i tulaga fa’afeusuaiga fa’atalitane.

 

Ina ua le maua e le fafine lenei vaega tupe sa naunau i ai mai Tamali’i na latou mafuta, na ia alu ai loa ma faila lana tagi i le Ofisa o Leoleo ona o gaioiga sa faia e Tamali’i fa’asaga ia te ia.

 

O le tofu atu ai o lenei mataupu i le Ofisa o Leoleo, na tuuina atu ai loa e le Ofisa o le Loia Sili se poloaiga e taofi ai le tuua e le fafine o le atunu’u ae sei fa’agasolo suesuega a le Ofisa o Leoleo.

 

Na maua le avanoa o le Samoa News e fesiligia ai le fafine o lo o ogatotonu i ai lenei mataupu. I lea talanoaga, sa ia talosagaina ai le taofia o lona suafa e aua le fa’alauiloaina.

 

Na fa’amaonia e le fafine lona pu’eina o ata o gaioiga uma fa’afeusuaiga sa faia i le va o ia ma Tamali’i na a’afia, ma ua mae’a fo’i ona tuuina atu nei ata i le Ofisa o Leoleo e fesoasoani ai i le latou su’esu’ega.

 

E le i mana’o le fafine e talanoa e fa’atatau i le mataupu, ona ua mae’a ona fautuaina o ia e le Leoleo Suesue o lo o gafa ma le suesueina o le mataupu, e aua ne’i talanoa i le au fa’asalalau e uiga i lenei mataupu.

 

“Na fautua mai le Leoleo Suesue ia te a’u, o le taimi lava ou te talanoa ai i le au fa’asalalau e fa’atatau i le mataupu, o le taimi fo’i lena e taofia ai loa le suesuega o lo o fa’agasolo,” o le molimau lea a le fafine.

 

Sa ia faamanino atili e fa’apea, o le poloaiga mai le Ofisa o le Loia Sili e taofia ai o ia mai lona tuua o le atunu’u, e le ona o se taumafaiga e taofia o ia mai le sola ese, ae o le taumafaiga ina ia taofia o ia e fai ma molimau a le malo i le taimi o le fa’amasinoga.

 

E to’atele ni isi o le atunu’u ua fesiligia le mafua’aga ua ala ai ona fa’atino e lenei fafine lana pisinisi a o i ai pea o ia i le atunu’u. O nisi ua latou fesiligia le pemita na malaga mai ai o ia, poo tumau pea lona lelei pe leai fo’i.

 

Ae na taua e le fafine i le Samoa News, e leai se isi e mafai ona fa’afoia o ia i Samoa, ona o ia o le sitiseni Amerika, e fa’aipoipo atu fo’i o ia i se tagatanu’u o Amerika Samoa.

 

Sa ia taua atili fo’i e fa’apea, na alu i le Faletua o Ipu Lefiti, lea o lo o fa’auluulu i ai le Ofisa o Sulufaiga o Tagata Mafatia mo se fesoasoani, ae emo ane le ata ua ripoti e Lefiti le mataupu i Leoleo.

 

Ae na taua e Lefiti i se fa’atalatalanoaga ma le Samoa News e faapea, na ia faia le faaiuga e tuu atu ai le mataupu i le Ofisa a le afioga a Samana, ina ua mae’a ona ia fa’alogologo i le molimau a le fafine ma ia mautinoa ai loa, e leai ni mau fa’amaonia e lagolagoina ai lana fa’amatalaga, o ia sa aafia i faiga fa’afeusuaiga.

 

Saunoa Lefiti e fa’apea, o le faamatalaga atoa a le fafine lenei na manino ai, o lana taumafaiga lenei sa faia ina ia fa’aaoga lona tino e maua mai ai tupe mai Tamali’i na a’afia. O lea fo’i ua ia taumafai malosi lava i se auala e faafefe Tamalii i ata ua ia pu’eina ina ia totogi atu ai ni tupe ia te ia.