POU TIUTE A LEOLEO
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
FA’AI’U I LE FALEPUIPUI SE TAUGA’UPU A SE TAMALOA MA LONA ATALI’I
O le aso 5 o Mati, 2026, na tupu ai se fa’alavelave i le va o se tamaloa ma sona atalii, i Pago Pago ma fa’ai’u ai i le lokaina o le alii o Daniel Tamaalemalo.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le 6:32 i le po o Mati 5, 2026, na vala’au atu ai se tamaitai i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo, mo se fesoasoani, i le fale a lona ‘uncle’.
Na ta’ua e le tamaitai na valaau atu i le ofisa a leoleo, le leoleoa o le na molia, ma ia ta’uaia ni meatotino aga’I i le itu, o iai lona tama.
Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave, sa fa’ailoa iai e le tamaitai na valaau i le ofisa a leoleo, le sola ‘ese o Daniel (le na molia) ma na mulimuli va’aia o ia, o savali agai i Sasa’e i le malae soka i Fagatogo.
Sa toe faaopoopo atu nisi l eoleo, e fesoasoani i le sailiga o le na molia ma sa fa’ailoa iai e nisi na fetaui ma leoleo, i le latou sailiga, ia le oso o le na molia, i luga o se pasi.
O iina na maua atu ai e leoleo ia le na molia ma ave faapagota ai loa ia. E tusa ai ma le faamatalaga a le tamaitai na valaau i le ofisa a leoleo, sa fa’ate’ia o ia mai i sana malologa, i le tauvala’au a le na a’afia, mo se fesoasoani ma ia vala’au leoleo, ona o uiga fa’aalia a lona atalii.
Sa ta’ua foi e le tamaitai na valaau i leoleo, ia le ‘e’e sa’o lava o le na molia, i lona tama ma faia ni faamatalaga taufa’amata’u. Ona tago lea o le na molia, i le tau’ai ia se suo, o se ma’a ma se tali pefu, i le itu o lo’o iai lona tama.
Ina ua talanoa leoleo ma le tama na a’afia, sa ia faamatalaina i leoleo, ia le amataga o le fa’alavelave, ina ua fo’i atu lona atalii, ma le ta’avale a le aiga. Ae ina ua fa’atonuina e le tama na a’afia, ia lona atalii (le na molia), e ‘aua ne’i ona toe fa’aaogaina le taavale, o iina na amata ona fa’aalia ai uiga le fiafia o le na molia. Ma na ta’ua e le tama na a’afia, ia le tau’aia o ia e lona atalii, faapea ma le tau’ai solo o mea’ai ma meainu, i totonu o le fale.
O moliaga na faia faasaga ia Daniel Tamaalemalo, na aofia ai:
Faitauga 1: Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tasi tausaga, po o se sala tupe e le silia ma le $1,000; po o faasalaga uma e lua.
Faitauga 2: Faatupu Vevesi i nofoaga tuma’oti (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e le silia ma le $300; po o faasalaga uma e lua.
Sa lokaina le na molia, e aunoa ma se tinoitupe fa’atulagaina, e tatala ai i tua, a’o fa’agasolo lona faamasinoga.
TAGI SE TINA UA FA’AO’OLIMA LE PULENU’U I LANA TAMA
Na o’o atu i le ofisa a leoleo ia Ianuari 13, 2026, ia se tagi a se tina, ma ta’ua ai le fa’ao’olima o le pulenu’u a le latou nu’u i Faleniu, i sona alo e 17 tausaga, i tafatafa o se fale faatali pasi, e latalata atu i le latou fale.
O le faalavelave sa tupu i le 10 i le po, ae na logoina le ofisa a leoleo, i le aso na soso’o ai, ina ua va’aia e le tina ia le manu’a i le mata o lona alo.
E tusa ai ma fa’amaumauga a leoleo, o le aso 14 o Ianuari, na amata ai ona su’esu’eina e leoleo lenei mataupu, ina ua mae’a ona faila le tagi a le tina a le alii talavou na a’afia.
Ina ua taunu’u leoleo i Faleniu, sa mafai ona talatalanoa ma le tina o le alii talavou na a’afia ma sa mafai foi ona fa’atalanoa e leoleo ia le alii talavou na a’afia.
I le faamatalaga a le alii talavou, sa iai o ia i le fale a lona ‘uncle’ lea e i tafatafa o le fale faatali pasi ma na fa’alogoina e i latou na potopoto i le eria, ia le manogi mariuana. Lea na alu atu ai loa le pulenu’u, le susuga ia Kamuta Laufisa, ma fesiligia o ia (alii talavou) pe sa ulaula.
Sa ta’ua e le alii talavou, e foliga mai na fa’asua’ava ia le pulenu’u, ma ina ua ia (alii talavou) tali mai e leai, sa amata ona otegia o ia e le pulenu’u ma fa’atonu o ia, e alu ‘ese, ma fa’ailoa atu e le pulenu’u, le ta o ia i se fagu pia pe a le usita’i.
Na fa’amatala e le alii talavou ia lona alu ‘ese mai i le fale, ma savali agai i se fale faatali pasi, ma nofonofo to’atasi ai na’o ia. O se taimi mulimuli ai, na pasi atu ai le taavale a lona tama ma va’aia lona tagi, ma fa’atu atu ai lana taavale ma fesili po o le a le mea ua tupu. Na fa’ato’a faamatala e le alii talavou, i lona tama, ia le mea na tupu, ina ua o la taunu’u i le fale.
E tusa ai ma fa’amatalaga, sa to’atama’i le tua’a o le alii talavou ina ua faamatalaina le mafua’aga na tagi ai, ma ia alu ai loa e talanoa i le pulenu’u. O lea talanoaga na fa’ai’u i le pa’i lima.
Na mafai ona vaovao e i latou na iai i lea taimi, ia le fusuaga ma toe fo’i ai le tama o le alii talavou, i le fale. Ae e le’i uma ai iina le mataupu.
O lea lava afiafi, na toe fo’i atu ai le alii talavou i le fale faatali pasi, e eva ma nisi o lona aiga. Ae toe alu atu iai le pulenu’u ma po po lona papatua, ma e tusa ai ma le fa’amatalaga a le alii talavou, na faapea o ia, o le a fofoina le la mataupu, i lea taim.
Ae peitai, na fa’afuase’i ona tu’i lona mata tauagavale e le pulenu’u. Na tu loa i luga le alii talavou ma toe fo’i i lona aiga. O le aso na soso’o ai, na va’aia ai e lona tina ia le mumu ma le fula o lona mata, ma ia fesiligia ai le alii talavou. Sa ta’uina iai e le alii talavou, i lona tina ia le mea sa tupu i le fale faatali pasi. Ma valaau ai loa le tina i le ofisa a leoleo.
I se vaega o le su’esu’ega a leoleo, na o latou agai atu ai i le fale na mua’i tupu ai le faalavelave ma fa’atalanoaina le molimau lea na iai i le taimi atoa. Ma na faamaoina e le molimau ia le otegiaina e le pulenu’u o le alii talavou ma le pisa i le va o le pulenu’u ma le tua’a a le alii talavou.
Sa ta’ua foi e le molimau, o le afiafi lava lea, a’o la nofonofo ma le alii talavou i le fale faatali pasi, na alu atu ai le pulenu’u ma tu’i le alii talavou. Sa ta’ua e le molimau lona vaovaoina o lea faalavelave, ma alu ‘ese ai le alii talavou.
O se taimi mulimuli ane, na faia ai se feso’ota’iga a leoleo ma le pulenu’u. Ma e tusa ai ma le faamatalaga a le pulenu’u i le faalavelave na tupu, sa ia ta’ua ai le faia o se latou inuga pia, ma ia otegiaina ai le alii talavou, ina u ana masalomia le manogi o se mariuana. Ma na ia fa’amaonia foi lona tuli’eseina o le alii talavou mai i le eria.
Sa fa’amaonia e le pulenu’u ia le alu atu o le tama a le alii talavou, ma tula’i mai ai se la fe’ese’esea’iga, ma fa’ai’u i le la fusuaga.
Ma na ia fa’amaonia foi lona toe fetaui ma le alii talavou i le fale faatali pasi, ae ona o loo’o tiga pea lona loto mai i le mea na tupu i lea afiafi, sa ia tu’iina ai le alii talavou.
Sa maua foi le avanoa e tu’uina atu ai se faamatalaga a le tama a le alii talavou, i leoleo, lea na ia fa’amaonia ai lona alu i le pulenu’u e tusa ai ma le mea sa tupu i lona atalii. Ma na ta’ua e le tama a le alii talavou, ia le tau o le tu’i i lona gutu, a’o la pisa ma le pulenu’u, o le mafua’aga lea na ia uuna’ia ai le pulenu’u, ona ia alu ‘ese ai lea.
O moliaga na faia faasaga i le na molia, na aofia ai:
Faitauga 1: Faatupu Vevesi i nofoaga lautele – O se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e le silia ma le $500; po o faasalaga uma e lua.
Faitauga 2: Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu – O se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai e o’o atu i le tasi tausaga, po o se sala tupe e le silia ma le $1,000; po o faasalaga uma e lua.
Sa lokaina le na molia, e aunoa ma se tinoitupe faatulagaina, e mafai ona tatalaina ai i tua, a’o fa’agasolo lona mataupu.

