Ads by Google Ads by Google

Nofovaavaaia mo le 7 tausaga le ali’i Asia na a’afia mataupu o Food Stamp


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

E 7 tausaga lea ua nofovaavaaia ai le ali’i faipisinisi mai Asia, ina ua ta’usala o ia e le fa’amasinoga maualuga i le moliaga mamafa o le gaoi, e mafua mai i le fa’alavelave e fa’atatau i le fa’aaoga fa’agaoi o pepa taumafa mai le polokalame o le Food Stamp sa a’afia ai o ia.

 

O le susuga a Liren Zhang poo Kevin fo’i e pei ona iloa ai, o ia lea e to’atolu i ai latou na molia i le mataupu e fa’atatau i le fa’aaoga fa’agaoi o pepa taumafa ale food stamp, lea e fa’atautaia e le Matagaluega o Auaunaga ma Tautua Lautele (DHSS).

 

Talu mai le taimi na pu’e fa’apagota ai e Leoleo le ua molia 2018, sa taofia pea lava o ia i le toese i Tafuna, ina ua le mafai ona ia totogi le tupe e $450,000 na fa’atulaga e tatala ai o ia i tua.

 

O le aso Faraile na te’a nei na tula’i ai Liren i luma o le fa’amasinoga mo le lauina o lana fa’asalaga.

 

O le ali’i loia ia Thomas Jones mai le Ofisa Loia a le RDA Law Firm na tula’i mo ia, ae o le tama’ita’i loia sili lagolago ia Laura Garvey na tula’i mo le malo.

 

Na ulua’i molia e le malo ia Liren i moliaga mamafa e 15. Ae i lalo o le maliliega na sainia e Liren ma le malo, na tali ioe ai le ua molia i le moliaga o le gaoi.

 

I le tali ioe ai o le ua molia, sa ia ta’utino ai e fa’apea, i se taimi o le faaiuga o le tausaga e 2017, sa la galulue fa’atasi ai ma le susuga a Vincent Toeava i se taumafaiga faasolitulafono e fa’aaoga ai lana pisinisi e auala atu ai faafesuia’i ai pepa taumafa o le food stamp ae maua ai tupe i se faiga faasolitulafono.

 

Ina ua maua le avanoa e fa’atoese ai le ua molia, sa ia ta’utino ai loa i le fa’amasinoga lona salamo moni e tusa ai o le solitulafono sa ia faia, ma ia talosagaina ai se isi avanoa mo ia se’i toe fo’i atu ai i tua i lona aiga ma fa’aauau lana auaunaga mo le atunu’u ma Amerika Samoa e ala i lana pisinisi.

 

Na taua e le ua molia e fa’apea, talu mai masina e tele na taofia ai o ia i le toese i Tafuna, sa tele se suiga o lona olaga na maua mai ai. E le gata sa latou galulue faatasi ma nisi o Faalapotopotoga Faalelotu e faitau le Tusi Paia ma suesue i le alofa o le Atua, ae na maua fo’i le avanoa latou te usuina ai pese faaleagaga, lea ua mafua ai ona maua se suiga fou i lona olaga.

 

Na faailoa e le ua molia i le fa’amasinoga e fa’apea, ua le toe avea o ia ma tagata tuai, ae ua avea o ia ma tagata fou.

 

Na talosaga lana loia ia Jones mo se fa’asalaga faanofovaavaaia ina ia mafai ai ona toe fo’i le ua molia i tua e fa’aauau lana auaunaga i lona aiga ma le atunu’u. Sa taua fo’i e Jones e fa’apea, o le fa’alavelave e pei ona a’afia ai le ua molia, na tula’i mai ina ua faatuatuaina e le ua molia nisi o tagata sa latou mafuta faatasi, i lalo o lona talitonuga o i latou o nisi o tagata e fa’aaloalogia e le malo.

 

E talitonu Jones e pei ona ia taua i lana fa’afinauga, e agava’a le ua molia i se fa’asalaga faanofovaavaaia, e le gata o le taimi muamua lenei ua molia ai o ia i se solitulafono, ae ua ia tali ioe fo’i e tusa ai o lana solitulafono sa faia.

 

Afai e finagalo le fa’amasinoga e toe faafo’i le ua molia i lona atunu’u, na talosaga Jones i le fa’amasinoga ina ia fa’amalumalu le fa’ataunuuina o lea poloaiga, ae tatala pea le avanoa e nofo ai le ua molia i Amerika Samoa ma lona aiga, ma fa’aauau lana pisinisi.

 

Na ioe le loia a le malo ia Garvey ina ia faasalaga le ua molia i se fa’asalaga faanofovaavaaia, pau lana talosaga i le fa’amasinoga, ia poloaina le ua molia na te toe totogi le tupe atoa e $702,279.30.

 

Na talia e le fa’amasinoga fa’afinauga a loia, ma faasala ai loa le ua molia i le faasalaga faanofovaavaaia e 7 tausaga, i lalo o tuutuuga e ao ona ia usita’i i ai. O ni isi o tuutuuga o le nofovaavaaia, o lona tuliina lea o masina e 28 i le toese i Tafuna.

 

O le faatulagaina la lenei o le tuliina o lana fa’asalaga. O le a tuli muamua le 15 masina e aofia ai ma le umi lea ua mae’a ona ia tuliina. A mae’a ona tuli lea faasalaga, ona tatala lea o ia i tua, fa’atoa toe tulai i luma o le fa’amasinoga i le aso 18 o Tesema 2023 mo lana iloiloga, o le a faailoa atu fo’i e le fa’amasinoga i le aso lava lea le taimi e tuli fa’amae’a ai le paleni o loo totoe o lana fa’asalaga fa’a falepuipui e 13 masina.

 

O isi tuutuuga o le faanofovaavaaia a le ua molia, e aofia ai le faasa lea ona ia toe taumafai e faafesoota’i i laua e to’alua sa molia faatasi i latou i lenei mataupu i soo se auala, e le tatau fo’i ona ia taumafai e fa’afesoota’i nisi o la aiga.

 

O le a ia totogiina le salatupe e $5,000, atoa ai ma le tupe mo le taui o meatotino sa ave faagaoi e tusa ma le $702,279.30.

 

Ua poloaina fo’i e le fa’amasinoga le toe fa’afo’i o le ua molia i lona atunu’u a malaga mai ai, pe afai ae mae’a ona ia tuliina lana fa’asalaga fa’a falepuipui, peita’i ua faamalumalu e le fa’amasinoga le faataunu’uina o lea tuutuuga, fuafua lava i le usita’ia e le ua molia o tuutuuga o lana nofovaavaaia.

 

O le mae’a ai ona lau o le fa’asalaga a le ua molia, na poloaina ai loa e le fa’amasino sili ia Michael Kruse le tatala o ia i tua, ina ua manino i fa’amaumauga a le Ofisa Faanofovaavaaia le mae’a lea ona ia tuliina o masina e 15 i le toese, talu mai le taimi na fa’atoa taofia ai o ia i le tausaga na te’a nei.

 

O le mataupu lenei na tofu atu i le Ofisa o Leoleo, ina ua molimauina e le Matagaluega a le DHSS se faaletonu tele i pepa taumafa a le food stamp sa faatautaia e le Vaega a le ASAP.

 

I suesuega a Leoleo sa faia, na manino ai le galulue fa’atasi o Liren ma le susuga a Toeava i le faapolokalameina o pepa taumafa ina ia maua mai ai se isi vaega tupe tele mo i laua, e ala i le tuuina atu o pepa taumafa pepelo ae maua ai tupe mai le polokalame.

 

O le masina fou lea ua fa’atulaga e faia ai le fa’amasinoga autu a Toeava i luma o le fa’amasinoga maualuga.