Ads by Google Ads by Google

Nofovaavaaia le ali’i sa avea galue Ofisa o Tiute mo le 24 masina

Stop Marijuana
ausage@samoanews.com

E 24 masina lea ua fa’anofovaavaaia ai e le Fa’amasinoga Fa’aitumalo le ali’i sa galue i le Ofisa o Tiute a le malo, ina ua fa’amaonia le moliaga mama o lona fesoasoani lea i le fa’aulufale fa’asolitulafono mai i le teritori o vaega o le fualaau fa’asaina o le mariuana.

 

O se tasi o tuutuuga o le fa’asalaga fa’anofovaavaaia a Fiatupu Tavai, o lona totogiina lea o le salatupe e $1,000.

 

Na ulua’i tu’uaia e le malo ia Tavai i le moliaga mamafa o lona umia fa’asolitulafono lea o vaega o le fualaau faasaina o le mariuana ma le fa’amoemoe e tulei ma fa’atau atu i isi tagata. O lea moliaga e mafai ona fa’asala ai se tasi i le toese mo le umi e le itiiti ifo i le 5 tausaga, pe fa’asala i le salatupe e le itiiti ifo i le $5,000 ae le sili atu i le $10,000.

 

O lea moliaga na afua mai i le fa’alavelave lea na tula’i mai i le aso 6 Aperila, 2018 i le Falemeli a le malo tele i Fagatogo, ina ua maua i totonu o le pusa meli a Tavai se afifi sa i ai mariuana e tusa ma le 7 pauna le mamafa.

 

O lea afifi mariuana e pei ona taua i fa’amaumauga a le faamasinoga, o le afifi mariuana lea e patino ia Logona Tigilau, o le uncle lea a Tavai, ae o ia fo’i o se tagata sa galue muamua i le Ofisa o Tiute a le malo.

 

Na solofua e le afioga i le ali’i faamasino ia Fiti Sunia le moliaga mamafa na ulua’i tu’uaia ai Tavai, ina ua le mafai e le malo ona fa’amaonia la latou tagi fa’asaga i le ua molia i le aso na fa’atulaga e faia ai le ulua’i iloiloga o lenei mataupu.

 

O le aso lava na solofua ai e le fa’amasinoga le tagi a le malo fa’asaga ia Tavai, na toe faila ai loa e le malo le isi a latou tagi fou fa’asaga i le ua molia, ma molia ai loa o ia i le moliaga mama e pei ona ta’usala ai o ia i le taimi nei, le moliaga o lona fesoasoani lea i se isi tagata e fa’aulufale fa’asolitulafono mai i le teritori vaega o le laau fa’asaina o le mariuana.

 

I le tu’uina atu ai e Tavai o lana tali i le moliaga fa’asaga ia te ia, sa ia ta’utino ai i luma o le fa’amasinoga e fa’apea, i se taimi o le aso 6 Aperila o le tausaga nei, sa ia fesoasoani ai i lona uncle o Tigilau i le aumaia fa’asolitulafono o mariuana i le teritori.

 

O le moliaga e pei ona ta’usala ai Tavai, o le vaega A lea o solitulafono mama, lea e mafai ona fa’asala ai se tasi i le toese mo le umi e le silia i le tasi le tausaga, pe fa’asala fo’i i le salatupe e le silia i le $1,000.

 

O le aso Faraile na te’a nei na tula’i ai Tavai i luma o le fa’amasinoga fa’aitumalo mo le lauina o lana fa’asalaga.

 

O le ali’i loia tua ia Marcellus T. Uiagalelei na tula’i mo Tavai, ae o le tama’ita’i loia ia Laura Garvey mai le Ofisa o le Loia Sili na tula’i mo le itu a le malo.

 

Na lagolagoina e lana loia ia Uiagalelei le fa’atoesega a Tavai ma ia talosagaina ai le fa’amasinoga ina ia fa’asala le ua molia i se fa’asalaga nofovaavaaia.

 

Na taua e Uiagalelei e fa’apea, o Tavai, o se tagata fa’atoa a’afia lava lea i se solitulafono, o lea fo’i ua ia tula’i ma ta’utino i le fa’amasinoga e tusa ai o lana solitulafono. O lana gaioiga ua atagia mai ai lona fa’alataina o le talitonuga ma le fa’atuatuaga atoatoa na tuuina atu e le malo ma tagatanu’u ia te ia.

 

Ma faamanatu e Uiagalelei i le fa’amasinoga e fa’apea, o se tasi o tuutuuga o le maliliega a Tavai ma le malo, o lona fesoasoani lea i su’esu’ega o loo fa’agasolo fa’asaga i le ali’i o lo o tu’uaia fa’atasi i laua i lenei mataupu. Saunoa Uiagalelei e fa’apea, o lo o mulimulita’i pea lava Tavai i tuutuuga uma o le latou maliliega ma le malo.

 

Na taua e Garvey e fa’apea, e manatu le malo e agava’a Tavai i le fa’asalaga faanofovaavaaia, atoa ai ma le tuutuuga ia tausisi i le latou maliliega ua uma ona sainia, e ala i lea i lona fesoasoani i suesuega o loo faagasolo fa’asaga ia Tigilau.

 

I le tuuina mai ai o lana fa’aiuga, na saunoa ai Sunia e fa’apea, o Tavai, ua ta’usala i le moliaga mama. E le i finagalo Sunia na te fa’ailoaina auiliili tulaga uma e fa’atatau i le mataupu a Tavai, ona o lo o i ai le isi mataupu o lo o fa’agasolo i luma o le fa’amasinoga maualuga i le taimi nei.

 

Sa ia taua e fa’apea, ua mae’a ona sainia se maliliega i le va o Tavai ma le malo, ma o se tasi o tuutuuga o lea maliliega, o le malie lea o Tavai e galulue fa’atasi ma le malo i le latou suesuega o lo o fa’agasolo fa’asaga ia Tigilau.

 

I le silasila ai o le fa’amasinoga o le soifua auauna o le ua molia, o aoaoga sa a’otauina ai o ia, o le umi o lana auaunaga i le malo, aiga, afioaga ma le Ekalesia, na saunoa ai loa Sunia e fa’apea, o le fa’alavelave e pei ona ta’usala ai Tavai, e le o le ituaiga olaga lea sa ola ai o ia i lona soifuaga atoa.

 

“O le fa’alavelave sa tula’i mai, o se fa’alavelave e ese lona siosiomaga, e ese fo’i ma le ituaiga tagata e i ai le ua molia. Na te lei iloaina fo’i tulaga faasolitulafono sa i tua o le gaioiga sa ia faia,” o le saunoaga lea a Sunia.

 

Na toe fa’atepa e Sunia se tasi o mataupu sa fofogaina i luma o le fa’amasinoga fa’aitumalo i le 2 vaiaso talu ai, lea fo’i na lau ai le fa’asalaga o se tagata sa galue i le malo, ina ua ta’usala o ia i lona fesoasoani lea i se gaioiga fa’asolitulafono a se isi fo’i tagata faigaluega.

 

E 12 masina na manatu le fa’amasinoga e fa’asala ai Tavai i le falepuipui, peita’i ua fa’amalumalu lona tuliina o lea fa’asalaga, ae ua faanofovaavaaia o ia mo le 24 masina i lalo o tuutuuga e ao ona ia usita’i i ai.

 

O ni isi o ia tuutuuga e aofia ai lona totogiina o le salatupe e $1,000. Na poloaina fo’i e le fa’amasinoga lona tuliina o aso e 90 i le toese i Tafuna, peita’i o le a taofi lona tuliina o aso e 89, ae o le a fa’aaoga le aso e tasi lea sa taofia ai o ia i le falepuipui ina ua fa’atoa taofia o ia e le malo i lenei mataupu, e fai ma ana fa’asalaga.

 

O le mataupu a le ali’i o loo molia fa’atasi i laua ia Tigilau o loo i luma o le fa’amasinoga maualuga, ma ua fa’amoeome o le masina o Iuni 2020 lea ua fa’atulaga e faia ai lana fa’amasinoga autu.