Molia se tamaloa i lona ta ina o lona to’alua i se la’au piliaki


[ata: SN]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

O le aso 20 o Oketopa, 2025, na vala’au ai se tina loto mafatia i le Ofisa a Leoleo i Tafuna ma ripotia ai le sauaina o ia e lona to’alua, ina ua musu e ave iai se tupe e fa’atau ai ana Aisa.

E taunu’u leoleo ae ua sola le na molia.

[Ua le lomia suafa o i latou na a’afia ma molia i lenei mataupu, aua le puipuiga o fanau ma le na a’afia.]

E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, sa agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave ma feiloai ma le tina na a’afia, lea sa ia fa’asino i leoleo ia lona lima taumatau na uno’oa faapea ma ona tamatama’i lima na fufula.

Ma sa faamatala e le tina, ia le ta ina o ia e lona to’alua, i se la’au piliaki, a’o iai i totonu o se faleoloa.  Ae na manu’a lona lima ona sa ia tago i le ufiufi ai lona ulu.

Sa faamatalaina e le tina e faapea, o le 7:45 i le taeao, ina ua mae’a ona ave lana fanau i le aoga, sa aisi atu ai lona to’alua (le na molia) i se tupe, ae na tali mai le tina na a’afia, e leai sona taimi e alu ai i le faletupe.  

Na fesiligia e le tina na a’afia I lona to’alua, po o le a le mea e mana’o ai i le tupe, ae tali le tamaloa (le na molia), e fa’atau ai sana Aisa.

Sa ta’ua e le tina na a’afia, ia lona fai atu i lona to’alua (le na molia) e leai sana tupe mo fualaau faasaina, ae na’o mo mea’ai a le fanau.  Ae ‘e’e ma palauvale mai iai le tamaloa, ma fa’atonu le tina na a’afia, e alu i fafo ma le fale, a leai, o la ia (le na molia) sasaina le tina na a’afia, i se la’au piliaki.

Na fa’aauau le faamatalaga a le tina na a’afia, i lona tu’ua vave o le fale, ae peitai, sa mulimuli atu le na molia, ia te ia, i le fale ta lavalava i Pavaiai, ma fai atu iai e sau i fafo e ave atu sana tupe, ma toe fa’alala atu foi le la’au piliaki.

Sa ta’ua e le tina ia lona le ano mai i le na molia, ae o iina na ta ai loa o ia e lona to’alua (le na molia).

Na fa’ailoa atu foi e le tina na a’afia, i leoleo, le tupu so’o o lenei tulaga i lo la aiga, ma e fa’alogologo lava le la fanau, a’o fa’amata’u o ia e lona to’alua (le na molia).

Sa ia ta’ua foi le fa’amata’uina o ia e lona to’alua, i le vaiaso na i luma mai, i le fasiotia ma le fa’aaogaina o se agaese ia te ia.  Na fa’ailoa atu e le tina na a’afia, i leoleo, ia lona fefe ma lona popole, e le gata i lona saogalemu, ae faapea o lana fanau.  

O se tasi o taimi, e pei ona ta’ua e le tina na a’afia, sa le gata ina fa’amata’uina o ia e le na molia, i se agaese, ae faapea foi lana fanau, atoa ai ma le tau fa’amata’u i le susunuina o le latou fale.

I le fa’aauauina o su’esu’ega a leoleo, i le fale ta lavalava lea na tupu ai le fa’alavelave, sa mafai ona matamata ai leoleo i ata vitio o le faalavelave mai i le masini pu’e ata o le fale ta lavalava.  Ma na va’aia ai le tina na a’afia, o tamo’e aga’i i le faitoto’a o le fale ta lavalava, ae o lo’o tu le na molia, i le vaega e totogi ai fa’atauga.

Ma sa u’uina e le na molia ia le la’au piliaki lea sa ia taumafai e sasau aga’i i le tina na a’afia, ae na u’una’i ese mai o ia (le na molia), e le tina na a’afia.  Ona toe sasau atu lea e le na molia ia le la’au piliaki, ma tau i le lima taumatau o le tina na a’afia, lea sa fa’aaoga e pupuni ai ona foliga. 

O moliaga sa faia e fa’asaga i le na molia, na aofia ai:

Faitauga 1:  Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘D’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le lima tausaga, po o se sala tupe e le silia ma le $5,000; po o fa’asalaga uma e lua.

Faitauga 2:  Faatupu Vevesi i nofoaga faitele (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

E leai se tupe sa faatulagaina e toe tatalaina ai i tua le na molia, a’o faagasolo lona faamasinoga.