Ads by Google Ads by Google

Folasaga Togiola T. Tulafono - Fafau se alafua, toe fausia ai Am. Samoa


Taimi o le folasaga a le afioga le matua Togiola TA Tulafono, e tusa o lona tinte i le taimi ole Tsunami Setema 29, 2009, lea o le a atoa le 10 tausaga talu ona iutia ai i tatou. [ata: Leua Aiono Frost]

O le toe aso o le fonotaga a le PRiMO (Pacific Risk Management Ohana) lea na tauaofia mo le tolu aso i Amerika Samoa, sa usufono mai ai uma sui o atumotu o puipuimalu e le Iunaite Setete, na tula’i ai loa le sui na vala’au fa’apitoa, le afioga le Matua, Togiola T.A. Tulafono mo lana folasaga taua tele.

 

Na toe fa’atepa e Togiola i latou na aofia, i le Galulolo o Setema 29, 2009, ma lona sao i lea fo’i taumafaiga e fa’ao’o atu se fesoasoani, ae o le taumafaiga fo’i ina ia sologa lelei le auaunaga mo Amerika Samoa i lea taimi pagatia.

 

Na tatala lana saunoaga i mea na a’oa’oina o ia, le Kovana i lena vaitau, i le tali mai o le fetarale e fesoasoani ia Amerika Samoa.

 

“I le taimi atoa o lea pagatia, sa matua ou tatalo i le Atua, tele taimi ua ou tatalo ai i lena vaitau, nai lo se isi lava taimi i lou olaga, ua tatalo fa’atauanau i le Atua i se tomai ia maua’a e fa’atautaia ai tiute e tatau ona o’o i tagata lautele, ma e le’i tatalo ai faapea i taimi e tele i le ola tautua ai i le atunu’u. Aisea? Aua ou te le’i lutia fa’atasi ma le atunuu i le taimi na o’o mai ai lea puapuaga tele.”

 

E tula’i mai le Galulolo o lo’o i ai Togiola i Honolulu mo fonotaga.

 

Sa ia fa’ailoa, le aoga tele o feso’ota’iga, “Mai le potu o le faletalimalo sa toe fa’afo’i i ai ona ua le sau le va’alele i aso tonu na lutia ai i le Galulolo, sa mafai ai ona feso’ota’i lelei ma le vaega a le Malo tele ina ia fa’ata’alise se fesoasoani mai i Amerika Samoa. Sa tau le maua mai se so’otaga ma i tatou iinei, lea e fa’amuli atu ai le afioga le Lutena Kovana o le ma’ua nofoaiga. Fa’afetai na vave fo’i ona fa’aaoga mai satelite, ina ua mautinoa e kamupani mo feso’ota’iga fa’apaaga a Amerika Samoa i Hawaii, ua lutia Amerika Samoa ma ua mana’omia lava feso’ota’iga mautu i le va ma fafo.”

 

“O le taua o le lelei ona tausi o le va lelei ma isi a tatou pa’aga, ae maise fo’i o le Malo Tele, aua o se taimi muamua lea, ua mafai ai ona toina e le Peresetene o le Iunaite Setete lana poloaiga fa’alaua’itele, ua pagatia Amerika Samoa ma ua alagatatau fesoasoani a le Malo tele ua mae’a fa’atulafonoina, ae le’i mae’a le 24 itula talu ona a’afia i tatou i le Tsunami 2009.”

 

“O lo’u tiute ua na’o le telefoni ma fa’ailoa mai. O le afioga le Lutena Kovana sa ma’ua va’ava’alua, aua o ia lea, o loo nafa ma le faiva fa’alotoifale.”

 

Sa ia fa’ailoa, “Ia fa’aleleia ma mautu sootaga lelei ma matagaluega, tautua eseese ma i latou uma e mafai ona tatou galulue fa’atasi i lea fa’amoemoe lelei. E aofia ai i lea fautuaga, a tatou so’otaga ma le Malo Tele lea e masa’a mai ai fa’amanuiaga lasi mo le atunu’u. Ia faia ia tusa ma aiaiga le fa’aaogaina o fesoasoani uma, ina ia mautu le va lelei ma i latou, aua e toe gapa atu fo’i i ai, i taimi fa’aletonu o le soifuaga i lo tatou lotoifale ona o mea tutupu fa’afuase’i le ma’alofia.”

 

“I le to’ai mai o le Malo Tele i o tatou laufanua ma fesoasoani, e le misia lava fo’i le i ai nai fa’aletonu, ae o mea e mafai ona soalaupule ma feutaga’i i le va lelei ma le toe fa’atalosaga e toe suia, e aunoa lava ma se fete’ena’i pe fa’aleaoga ai le tautua atoa. E lei atoa le isi aso, ae toe tulaueleele mai le va’alele tele a le Malo ma uta o faleie e’ena matagofie.”

 

Fautuaga lona lua, “Ia mautu le tatou Va lelei fa’alotoifale muamua lava. Ia lelei atoatoa le va o le Kovana ma lona sui, malamalama lelei i mea uma o lo’o faagasolo mo le Malo i taimi uma, aua, o le isi lea sui e tula’i mai e fa’atino le tele o nisi fuafuaga fa’ataoto, i le fa’atautaiga o le malo, pe a e le i ai. O le faata’ita’iga sa’o lava lea Tsunami, ua nofo mai i Hawaii ae leai se mea e popole ai, o lo’o to’a lava le tai i le fa’atautaiga o mea uma e fa’ao’o ai le fesaosoani i tagata, laveai mai tagata ma sailia nisi ua leiloa. Na’o le telefoni e talanoa mai ai, ae fa’alogoina le mafanafana ona o loo fa’agasolo mea uma, ta’itasi i le taimi ona fa’amae’a lelei le tautua.”

 

“E le gata i le va o ta’ita’i, ae ia fa’apena ona mautu lelei le va fa’apa’aga a matagaluega ta’itasi o le tatou Malo, ia le so’ona faufaualuga e le isi matagaluega le tautua ae fa’aleaoga pe le taualoa ai le auaunaga a le isi. Ia so’otauau ma galulue fa’atasi e mama ai le avega.”

 

Ma le Mau lona tolu, “Ia taualoaina le auaunaga a Fa’alapotopotoga Tumaoti Taitasi (NGO) o lo’o latou nafa fo’i ma le faiva lava e tasi, fesoasoani i tagata pagatia ma aiga o lo’o mana’omia le fesoasoani, ma tausia lelei i latou i ni nofoaga lelei, a’o taumafai e tatalia fesaosoani fa’atulaga a le Malo tele ma i tatou fo’i mo tatou tagata. O le mea mautinoa, e tutusa lelei o tatou fa’amoemoe i le auaunaga o fia fa’ao’o i le mamalu lautele, o lona uiga, afai tatou te galulue fa’atasi ae le o le fa’afoe lava le faiva o le malo ia, fai fo’i le faiva o le NGO latou, ua matele ina fa’aluaina le tautuaina o nisi, ae ua omia nisi, ua tuai ona fa’ao’o i ai le fesaosaoni.”

 

I le aotelega o lana folasaga sa ia fa’apea ai, “I le taimi atoa ma le galuega na fa’auia mo tatou tagata uma, ua mafai ona ou fa’apea atu, O le tatou nofouta i mea e ono tutupu mai, a’oa’o a tatou mea e ao ina fai e osotatau i ai pe a lutia i tatou, o le mea sili lea na fa’aauupegaina ai i tatou i la le tino mo lea fa’alavelave fa’afuase’i. Peita’i i la le agaga, O le mautu o le silafia e le atunu’u o le Atua e o’o mai ai le fesoasoani, o le isi lea itu tele o le nofotapua’i ma le fifilemu o le atunu’u. E o’o mai lava le fesoasoani ma fa’asoa atu, o lo’o to’a lava le tai o finagalo o le atunu’u, fa’afetai.”

 

“Ua sao le fesoasoani i le lautele, o nisi ua fai si tuai, ae o nisi e le’i o’o lava i ai le fe’au, o nai o tatou matua matutua na. Na le fa’asaoina se tasi o i latou, ona e le’i fa’ao’o le tima’iga ia te ia i le mea e fai. Ua tatou tima’ia nai o tatou fanau talavou ina ia sao i ama le folauga pe a o’o mai aso leaga, peita’i, e le’i mafai ona fa’aofi e i tatou uma lea fe’au lelei e fa’asao ai le ola, i le tina ua tutumau i lona loto, e nofo ai pea ma fa’asaga atu i le pagatia.”

 

“O lona uiga, o le mea moni, ua tatou mafaia nisi mea, ua le mafai ona fa’atino isi tautua, ae ua silisili ai, Ua tatou popoto mai ai, i lesona aoga ua tatou maua mai ai.”

 

“Aua motu le taulogologo, aua fo’i nei fa’atalatu le avega o le fe’au taua ina ia fa’asaoina ai le ola ona ua oso tatau i le mea e ao ina fai i taimi o fa’alavelave fa’afuase’i. Ia feso’ota’i i manatu lelei, e le tutumau i lou lava iloa, fefa’asoa’i i manatu e faaleleia atili ai le auaunaga, ae le o lou mana’o ia tonu lava lou manatu ma lau tonu. Va’ai patino i e o a’afia ma le mana’oga o i ai, fa’asolo le auaunaga, ta’itasi ma lona taimi e fa’atino ai.”

 

“I tatou uma o lo’o mataituina faiva eseese e ao ina faao’o atu mo tagata lautele, malo ma fa’alapotopotoga uma pe a o’o mai fa’alavelave fa’afuase’i o le olaga, ia e tapena e pei ona e sauni, o le a tupu le fa’alavelave nei, ma e mana’omia loa oe ona fa’atino lau fesoasoani,” o a Togiola lea.