Fesiligia le mafua’aga e fa’aaoga ai e pagota le ‘Facebook’
Ua fesiligia e ni isi o le atunu’u e aofia ai ni tama’ita’i sa a’afia i ni faiga fa’asolitulafono le mafua’aga e maua ai e pagota o loo taofia i le toese i Tafuna le avanoa latou te fa’aaogaina ai fesootaiga faaonapo nei e pei o le ‘Facebook’.
E ui e le fa’atagaina ni telefoni poo nisi lava masini e alu i le uila i totonu o le toese, na taua e ni isi o le atunu’u i le Samoa News e fa’apea, o le masina na te’a nei o Oketopa e aofia ai ma le amataga o le masina lenei o Novema, sa molimauina ai ni isi o pagota o loo latou fa’aaogaina le Facebook.
Na saili e le Samoa News ni fa’amaoniga o ia ripoti ma manino ai, o ni isi o pagota o loo latou fa’aaogaina le Facebook e tu’u ai i luga o latou ata o lo o pu’eina mai i totonu o le toese.
Na taua e se tasi o tama’ita’i talavou na a’afia i ni faiga fa’asolitulafono le fa’ateia o ia ina ua siaki atu lana Facebook, ae o loo i ai se talosaga mai le Facebook a se alii pagota e fia maua se avanoa la te fesoota’i ai i luga o le Facebook. E le gata i lea, na taua fo’i e le tama’ita’i lea lona maua o se tusi i totonu o lana Facebook mai le ali’i pagota lea.
Na taua e le tama’ita’i lea i le Samoa News lona ita tele ona o le auala o lo o fa’aaoga e le pagota lea e fesoota’i atu ai ia te ia. I lana maitau, e foliga mai e malie i le mafaufau o le ali’i pagota mea mataga sa ia faia, ae na te le lagonaina le leaga ma le tiga o le mea sa ia faia.
Na taua atili e lea tama’ita’i le fa’ateia o ia ina ua ia vaai i ata o pagota i luga o le Facebook, ma ia faamaonia ai loa molimau a nisi o ana uo, o le toatele o pagota o loo i ai a latou telefoni, o le mafua’aga lea e ala ai ona faigofie ona latou fa’aaogaina le Facebook, e ui o lo o taofia pea i latou i le toese.
E pei ona taua e le tama’ita’i lea, o ata o pagota sa ia vaaia, sa pu’eina lea i totonu o le toese.
O se tasi o tama’ita’i sa ia fa’aalia fo’i le mataupu lava lenei i le Samoa News, e fa’atatau i pagota ma latou Facebook.
Na taua e le tama’ita’i lona lua lea i le Samoa News e fa’apea, o le faaiuga o le masina o Oketopa na te’a nei na fa’ateia ai o ia ina ua maua atu i lana Facebook se fesootaiga mai le Facebook a se alii pagota e igoa ia Jacob Jr. Togitogi.
Sa ia matamata i ata o loo i luga o le Facebook a le ali’i pagota lea, ma ia vaaia ai ata o pagota o loo pu’e mai vaega eseese o le toese ma tu’u i luga o le Facebook a le ali’i pagota lea. E lei umi ni nai aso ae toe sui le igoa o le Facebook a le ali’i pagota ia Jacob Jr. Nielsen.
O le tama’ita’i lona tolu sa talanoa mai i le Samoa News e uiga i lenei mataupu, o se tasi sa a’afia i ni faiga fa’asolitulafono i tausaga ua mavae ao talavou o ia. O le taimi nei, ua fai lona aiga ma lana fanau, ma o loo fiafia o ia ma lona aiga i fafo atu o Amerika Samoa.
Na fa’amaonia e le Tina talavou lea i le Samoa News le a’afia fo’i o ia i le fa’afitauli lava lea e tasi, o le mafai lea ona fesoota’i mai le tagata sa fa’amalosia o ia mai totonu o le falepuipui, e ala i le vili atu i lana telefoni ma taumafai e toe talanoa atu ia te ia.
Na taua e le Tina lea lona tu’uaia o le vaega o Leoleo o le Toese i Tafuna, i le fa’amatala lea e fa’amalosi le tulafono ina ia mautinoa e leai ni telefoni e maua i totonu o sela o pagota.
Na taua e se tasi o Tamali’i o le atunu’u e silia i le 30 tausaga o tautua i le Ofisa o Leoleo, le fa’atupulaia lea o le fa’afitauli e fa’atatau i pagota ma le fa’aaogaina o telefoni, atoa ai ma isi masini e alu i le eletise i totonu o le toese.
Na taua e lea tamali’i le tele o fa’alavelave o loo a’afia ai nisi o Leoleo, e le gata i le falepuipui i Tafuna ae faapea fo’i i le Falepuipui o Tamaiti. I lona talitonuga, e tatau ona silasila toto’a le Komesina ma lona Ofisa i ni auala e foia ai nei fa’afitauli.
I ni nai vaiaso e lei mamao atu, na maua ai e le Samoa News se ripoti e fa’atatau i ni inugapia a ni ali’i pagota e to’afa o loo taofia i le fale lea o loo i tua o le Ofisa fou o Leoleo i Fagatogo. E tusa ai ma le ripoti na maua e le Samoa News, na maua ai fo’i ma se telefoni i se tasi o ali’i pagota ina ua saili e Leoleo totonu o lea nofoaga.
O lo o fa’agasolo pea suesuega a Leoleo e uiga i lea mataupu.