Ads by Google Ads by Google

Falepuipui le ali’i na faia uiga mataga i le tamaitai e 13 tausaga


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

O le ali’i e 21 tausaga le matua mai Samoa lea na ta’usala e le fa’amasinoga maualuga i lona faia o uiga mataga le tau pulea i se teineititi e 13 tausaga le matua e aiga i ai, ua poloaina nei e le fa’amasinoga na te tuliina masina e 20 i le toese i Tafuna, o se tasi lea o tuutuuga o lana nofovaavaaia e 10 tausaga le umi.

 

O Kose Logova’a poo Siliva Logova’a na ulua’i tu’uaia e le malo i moliaga mamafa e 10 e aofia ai moliaga e 3 o le fai’aiga ma se teineititi e laititi i lalo o le tulafono; 3 moliaga o le faiaiga ma se teineititi e aiga i ai; 3 moliaga o le tagofia o itutinosa o se tama’ita’i, atoa ai ma le moliaga o le faia o uiga mataga le pulea.

 

Ae i lalo o le maliliega sa sainia e le na molia ma le malo, na malie ai Logova’a e tali ioe i moliaga mamafa e 2 o le tagofia lea o itutinosa o se teineititi e le faaipoipo i ai. I le talia ai e le fa’amasinoga o le tali ioe a Logova’a, na solofua ai loa ma isi moliaga mamafa na totoe ai i le tagi a le malo.

 

Ina ua maua lona avanoa mai le fa’amasinoga, na fa’atoese ai le ua molia e tusa ai o lana solitulafono, ma ia talosagaina ai se isi avanoa mo ia se’i toe fo’i atu ai i Samoa e tausi ona matua faapea se avanoa e tautua ai lona aiga. Na taua e Logova’a e fa’apea, o masina e 6 na taofia ai o ia i le toese, ua mafai ai ona ia aoaoina se lesona taua mo lona olaga, ma ua ia iloa ai e le o se nofoaga lelei le toese mo ia.

 

Sa ia faatoese i le malo, le fa’amasinoga aemaise ai tagatanu’u o Amerika Samoa i lona soliina lea o le tulafono. Sa ia fa’atoese fo’i i lona aiga ma ona matua, ae faapitoa i le aiga o le tama’ita’i na a’afia, ina ia alolofa ma faamagalo o ia.

 

Na talosaga le loia a Logova’a ia Michael White ina ia fa’asala le ua molia i se fa’asalaga faanofovaavaaia, e aofia ai le faatonu o ia e auai i ni polokalame e fesoasoani ai i le faafitauli o le faia o uiga mataga i fanau laiti.

 

Na finau le loia a le malo ia Christy Dunn ina ia faasala le ua molia i se fa’asalaga fa’a falepuipui, atoa ai ma le poloaina lea o ia e toe fo’i i Samoa, ona o le tulaga fa’aletonu i ona pepa nofomau.

 

A o le i tuuina atu le fa’asalaga a le fa’amasinoga, sa fia malamalama muamua le fa’amasinoga poo ai le igoa moni o le ali’i ua molia. O loo taua i ripoti e fa’apea, o le igoa o le ua molia na ta’u i Leoleo i le po na loka ai o ia o Kose Logova’a, ae tusa ai o le ripoti mai le Ofisa o Femalagaaiga, o lona igoa o loo alu ai o Siliva Logova’a. Ina ua fesiligia e le fa’amasinoga le ua molia, sa ia fa’amalamalama ai e fa’apea, o Siliva Logova’a, o lona igoa sa’o lea o loo i totonu o le pepa fanau, ae o le igoa o Kose Logova’a, o le igoa pepelo lea na ia ta’uina i Leoleo i le aso na loka ai o ia.

 

Saunoa Kruse e fa’apea, o Logova’a na ulufale mai i le teritori i se pemita e 30 aso i le aso 5 o Aperila, 2018, ma le fa’amoemoe e tatau ona toe fo’i i Samoa i le aso 6 o Me, peita’i ina ua mae’a le pemita na malaga mai ai le ua molia, sa fa’aaua pea ona nofo o ia i le teritori seia oo ina pu’e fa’apagota o ia e Leoleo i le aso 22 o Iuni o le tausaga nei lava.

 

E ta’i 5 tausaga i le falepuipui mo le moliaga e tasi na manatu le fa’amasinoga e fa’asala ai Logova’a, tusa lea e 10 tausaga na te tuliina i le toese, peita’i ua faamalumalu lona tuliina o lea fa’asalaga, ae o le a nofovaavaaia o ia mo le 10 tausaga i lalo o tuutuuga e ao ona ia usita’i i ai.

 

O nisi o ia tuutuuga e aofia ai lona tuliina o masina e 20 i le toese i Tafuna, e aunoa ma le tatalaina o ia i tua. E na o le 12 masina lea ua faatonuina o ia e taofia ai loa o ia i le toese, o le umi e totoe ai, o le a faamalumalu lona tuliina, fuafua lava i le usita’i o Logova’a i tuutuuga o lana nofovaavaaia.

 

O le maea ai ona tuli e le ua molia o masina e 12 i le toese, ona ia tuua ai loa lea o Amerika Samoa ae aumau atu i fafo mo le umi o lana nofovaavaaia, tusa lea e 10 tausaga. E le toe faatagaina ona ia toe ulufale mai i le atunu’u i totonu o le umi o lana nofovaavaaia.

 

Ua faatonuina fo’i o ia e lesitala lona igoa i le lisi o tagata ua fa’amaonia i le moliaga o le faia o uiga mataga i fanau tama’ita’i laiti, ma faia fo’i se suega i lona tino ina ia mautinoa ta te le o tauaveina le siama o le HIV virus.