Faasea Tuilaepa i le tali ua tuuina atu e le malo i alii Samoa lokaina i Vietnam


Le Afioga Tuilaepa Sa’ilele Malielegaoi, le taitai o le Itu Agai o le malo o Samoa. [ata: foa'i]

Apia - SAMOA

Ua talitonu le Afioga Tuilaepa Sa’ilele Malielegaoi, le taitai o le Itu Agai o le malo o Samoa, ua tu’ulafoa’iina e le malo ia alii mai Apia, e to’alua, lea ua sala oti, i Vietnam, ona o le maliu fasia o Lorenzo Lemalu Tovia, se taitai o se faalapotopotoga (gang) mai i Sydney, Ausetalia.

Peitai, i se fa’aaliga mai i le malo, i le aso Lulu, e tusa ai ma lenei mataupu, sa ta’ua ai e le malo ia la’asia o ni laasaga, e auala atu i ana pa’aga faavaomalo, mo Joseph Va’a (27 tausaga) ma Steve Tofa (23 tausaga).

 O le masina ua tuanai, sa fa’amaonia ai e Joseph ma Steve, ia lo la fasiotia o Lorenzo, i Vietnam.  Sa faitauina e i la’ua a la molimau, e fa’amaonia ai a la solitulafono, a’o lokaina i la’ua, i se nofoa, i le mae’a ai ona mlaliu o Lorenzo, ae o lo’o fa’ataotolia ia Sauni Sam, i le falemai, ona o manu’a tuga.

E ui ina e le tele se faamatalaga a le Afioga i le Palemia, le susuga i le Laaulialemalietoa Leuatea Schmidt, e tusa ai ma lenei faalavelave Matautia, lea na tupu i fafo o se fale’aiga i Vietnam, ia Me 21. 

Ae peitai, sa ia ta’ua lenei faalavelave, o se tulaga fa’amomoi loto ma vave ona ia tu’ua’ia ia faalapotopotoga, o lo’o gaosia ma faatauina atu ia fualaau faasaina, i le tosina ese atu o fanau talavou a le atunu’u, e ala i le fa’aaogaina o tupe tetele.

O Tuilaepa, na avea ma palemia lona ono a Samoa, i le va o le 1998 ma le 2021 ma sa ia saunoa, ua tatau ona faia se fuafuaga vave a le malo, mo i la’ua ua lokaina i Vietnam.  Ma sa ia ta’ua, o se tulaga masani i taitai o le malo, ona fa’afeso’ota’i ia malo o lo’o tulaga faaletonu ai tagata Samoa, ma talosagaina le toe fa’afo’i mai o ona tagata, e faia a latou faamasinoga, i totonu o Samoa, i lalo o ana lava tulafono.

Sa fa’aalia e Tuilaepa, le taitai o le Itu e Puipuia Aia Tatau a Tagata (HRPP), ia se fuafuaga mo le sailia o se vaegatupe, mai i le malo – palemene – e fesoasoani ai ia Steve ma Joseph.

Ae peitai, na ta’ua e Tuilaepa, ia le tete’eina e le vaega a le FAST – Faatuatua i le Atua Samoa ua Tasi – o lea manatu, faatasi ai ma le fesoasoani a le Fofoga Fetalai.  Ma na fa’aalia e Tuilaepa, e faapea, afai e le fia talanoa ia le palemia, o lona uiga, e le o agaga iai o ia i lenei mataupu.

Sa saunoa le taitai o le Itu Agai, o lona popolega autu, ia maua e i la’ua ua molia, ia se faamasinoga lelei i Vietnam.  E pei ona sa ia faamalamalama mai, o so’o se taimi e solitulafono ai se tagata Samoa, i atunu’u i fafo, o le popolega lava, ia maua e na tagata Samoa, ia se fesoasoani mautu.

E ui ina sa fa’ailoa mai e le alii Palemia, e lima ia ni mataupu tau solitulafono, ua fa’ailoa atu ia te ia, o lo’o a’afia ai tagata Samoa i atunu’u.  Ma ua mae’a ona feso’ota’i le malo o Samoa ma malo i fafo, ma ua faapea foi ona taliaina e na malo, ia talosaga mai i le malo a Samoa.

Sa ia ta’ua ai se mataupu, na a’afia ai ni alii Samoa se to’alua, na tu’ua’ia i le fasiotia o se seila Filipino, i Ausetalia.  Na faamatala e le Afioga i le Palemia, o ni alii Samoa se to’alua, sa faigaluega i luga o va’a ma se alii Filipino, sa fufusu, ina ua taula le va’a i Ausetalia.

Ma na maliu ai le alii Filipino.  Sa fa’aalia e le afioga i le Palemia, ia le talosagaina e le malo, o se fesoasoani mai i le malo o Ausetalia, ma sa faapea ona taliaina le faatalosaga a le malo o Samoa, ma tu’uina atu ai se loia, e fesoasoani, i alii Samoa, i le la mataupu.

Ae peitai, sa fa’aalia e Tuilaepa, ia le limiti o le malosiaga a le malo, e ave’esea mai faamalosi ai tagata Samoa mai atunu’u i fafo, pe afai ae musu le malo i fafo, e tatala mai latou.

Sa ta’ua e le sui o le RNZ Pasefika, i Apia, le susuga ia Galumalemana Tipi Autagavaia, ia le augani atu o tagata Samoa, i le malo, i luga o upega tafa’ilagi, mo sa latou gaioiga, i lenei mataupu.

Na saunoa Galumalemana, o le tala mai i le malo, o lo’o taulimaina e le malo le matauupu i tulaga fa’avaomalo.  Ina ia vaai po o iai se avanoa e mafai ai ona alu atu se loia mai Samoa e fesoasoani ia la’ua, pe mafai foi ona faatalanoaina i la’ua e leoleo i Samoa.

Ae na fa’aalia foi e Galumalemana, le gugu o le malo, aemaise ia le palemia, o ia o le Minisita o Mataupu i le va i fafo.  Ona o lo’o iai sona (Galumalemana) manatu, o lo’o fautuaina e le Komesina a Leoleo ia le Palemia ma tagata o lo’o a’afia, ia le taimi sa’o e tatau ai ona fa’alautele mai ia le mataupu.

Sa ta’ua e Galumalemana, ia le to’atele o tagata Samoa, o lo’o nonofo ma aumau i atunu’u i fafo, o lo’o fa’aalia lo latou agaga alolofa, ia Steve ma Joseph – lea o lo’o lokaina i Vietnam.

Ae o lo’o iai lava nisi, o lo’o le fiafia ia i la’ua e pei ona saunoa ai Galumalemana, ae o le to’atele i luga o upega tafa’ilagi, o lo’o fa’aleoina lo latou agaga alofa.  Ma o se ulua’i taimi lea, ua iai se tulaga, ua malaga mai ai ni tagata Samoa, i atunu’u i fafo, e faia se tulaga faapenei.

Sa taumafai ia le RNZ Pasefika, e tapa se finagalo fa’aalia a le Afioga Fiame Naomi Mata’afa, lea na avea muamua ma Palemia, ae peitai, e leai sona manatu fa’aalia.