Ads by Google Ads by Google

Faamanino Fa’amasinoga mafuaaga teena talosaga a Paul Harman


[ata: foai]
ausage@samoanews.com

E ui ua mae’a ona fa’alauiloa e le Fa’amasinoga Maualuga lana faaiuga e teena ai le talosaga a le ali’i mai Tonga o Paul Harman, mo se poloaiga a le fa’amasinoga e fa’aleaoga ai le faaiuga a le Kovana o Amerika Samoa e fa’afo’i ai o ia i le setete o Uosigitone e tali i ona moliaga o loo tu’uaia ai o ia, peita’i o le vaiaso nei na tuuina mai ai e le fa’amasinoga sana faaiuga tusitusia e fa’amautu atili ai le faaiuga na tuuina mai i le vaiaso na te’a nei.

 

Na fa’ailoa e le afioga i le ali’i Fa’amasino Sili ia Michael Kruse i loia a itu e lua i le vaiaso na te’a nei, o le a tuuina mai e le fa’amasinoga sana faaiuga tusitusia i le vaiaso nei e fa’amanino atili ai lana fa’aiuga.

 

O le ali’i loia tua ia Charles V. Alailima na tula’i mo Harman, ae o le ali’i loia sili lagolago ia William Ledoux sa tula’i mo le afioga i le ali’i Kovana o Amerika Samoa ia Lolo Matalasi Moliga, o ia lea sa faia fa’asaga i ai le tagi a Harman.

 

Na taua i le faaiuga a le fa’amasinoga e fa’apea, i le aso 25 o Oketopa, 2018, na tuuina mai ai e le Kovana o le Setete o Uosigitone sana talosaga tusitusia i le afioga i le ali’i Kovana ia Lolo, e talosagaina ai le toe fa’afo’i atu o Harman e tali i moliaga o le faia o uiga mataga faapea ai ma le fai’aiga fa’amalosi ma se teineititi.

 

Sa aofia ai i le talosaga tusitusia a le kovana a Uosigitone fa’amatalaga e fa’atatau i le tagi a le malo, atoa ai ma mau e lagolagoina ai tu’uaiga fa’asaga i le ali’i o Harman, aemaise ai le tusi saisai mai le Fa’amasinoga e pu’e fa’apagota atu ai o ia.

 

O le aso 14 o Novema 2018 na faagaioi ai loa e le ali’i Kovana ia Lolo lona malosi i lalo o le tulafono, ma ia sainia ai loa le tusi saisai, ma faatonu ai loa le Loia Sili ma le Komesina o Leoleo ina ia pu’e fa’apagota Harman ae toe fa’afo’i atu i Uosigitone.

 

O le aso 16 o Novema na fa’ataunuu ai e Leoleo le poloaiga a le Kovana, ma latou pu’e fa’apagota ai loa Harman ae taofia i le falepuipui i Tafuna. O le aso 19 o Novema na faila ai loa e Harman sana talosaga i le fa’amasinoga ina ia fa’aleaoga le poloaiga a le kovana ua mafua ai ona pu’e fa’apagota o ia.

 

O le iloiloga o lea mataupu sa fa’ataunu’uina lea i luma o le fa’amasinoga i le aso 28 o Novema.

 

I lea iloiloga, sa finau ai le loia a Harman i le fa’amasinoga ina ia fa’aleaoga le poloaiga a le ali’i Kovana ia Lolo e pu’e fa’apagota ai Harman ma toe fa’afo’i atu i Uosigitone, ona e leai se malosi o le Kovana i lalo o le tulafono na te faia ai lea faaiuga.

 

Sa finau fo’i le loia a Harman e fa’apea, o le isi mafua’aga e le tatau ai ona aloaia le tusi saisai a le kovana, e le o i ai se faailoga a Amerika Samoa o faapipi’i ai. O le aoga o le faailoga a Amerika Samoa e fa’apipii i le tusi saisai, ina ia mautinoa ai o loo i ai i le kovana o Amerika Samoa le malosi na te faia ai lea faaiuga.

 

Na faamanino e le fa’amasinoga lana tali e ala i le siitia mai o vaega o le tulafono atoa ai ma le Fa’avae o le Iunaite Setete o Amerika, faatasi ai ma le Feagaiga sa osia i le va o Tutuila ma Manu’a ma Amerika.

 

Na taua e le Fa’amasinoga i lana faaiuga e fa’apea, i le aso 20 o Fepuari 1929, na talia aloaia ai loa le Feagaiga a Tutuila ma Manu’a e le Konekeresi a Amerika, mulimuli ane toe saga faamautuina i le aso 10 o Aperila 1990 ma Iulai 16, 1994.

 

I totonu o vaega o lea Feagaiga, o loo aloaia ai e le Iunaite Setete le tele o vaega taua mo Tutuila ma Manu’a, e aofia ai le “Puipuia atoa ai ma le Fa’aaloalogia” o ana tu ma ana aganu’u e le suia, faatasi ai ma aia tatau o tagata.

 

Na taua e le fa’amasinoga e fa’apea, e lei vave talia e le Konekeresi le tuuina atu o le Tulafono e taua o le “Organic Act” mo Amerika Samoa i le taimi lava na iloilo ai le Feagaiga, ae sa manatu le Konekeresi e fa’atali laititi i se isi taimi, se’i mautinoa le tulaga atoatoa o le mautu ma le lelei o le ola manuia o Tutuila ma Manu’a.

 

Na faamanino atili fo’i e le fa’amasinoga i lana faaiuga e fa’apea, o le malosi sa tuuina mai e le Iunaite Setete i le kovana, lea fo’i ua mafai ona fa’aaoga e le Fono Faitulafono e fa’atino ai ana tiute tauave, e aofia ai ma le tulafono e taua o le “Uniform Criminal Extradition Law”, lea o loo fa’aaogaina fo’i e isi setete e 44 a le Iunaite Setete e aofia ai ma le teritori o Puerto Rico, o le Virgin Islands faapea ai ma Amerika Samoa, e pei ona i ai lana tulafono o le “A.S.C.A 46.0904”.

 

I lalo o le tulafono Toe Teuteu a Amerika Samoa 46.0904 o loo fa’apea mai ai, “O le tiute o le Kovana o lenei Teritori o le pu’e fa’apagota lea ma toe fa’afo’i atu i le Iunaite Setete o Amerika o soo se tasi o loo molia i ni moliaga mamafa i soo se vaega o le malo tele o Amerika, e maua ua sola mai i totonu o lenei teritori.”

 

Na faamanatu e le fa’amasinoga ia Harman e fa’apea, o loo manino i lalo o le tulafono le i ai o le malosi o le kovana o Amerika Samoa, na te pu’e fa’apagota ai se tasi e sola mai i totonu o le teritori, ma toe fa’afo’i atu i soo se setete o le Iunaite Setete mo le tali atu i ona moliaga.

 

O loo i ai pea Harman i le toese i Tafuna i le taimi nei e fa’atali ai le aso 20 o Tesema lea ua fa’amoemoe e auina atu ai o ia i Hawaii ma auina atu ai loa i Uosigitone mo lana fa’amasinoga. O le aso Gafua o le vaiaso fou, Tesema 17 lea ua fa’amoemoe e taunu’u mai ai alii Leoleo mai Uosigitone i Amerika Samoa, mo le auina atu o Harman e tali i ona moliaga

 

O afioga i ali’i Fa’amasino Lagolago ia Mamea Sala Jr ma Tunupopo Alalafaga Tunupopo na lagolago i le Fa’amasino Sili i le iloiloina o lenei mataupu.