Ads by Google Ads by Google

Asiasi Mai Sui O Le Part C


O se tasi o tama’ita’i o le DOH Helping Hands Madelyn Aiava Aiono ua ia fa’aaogaina le tele o metotia ua maa’a a’otauina ai i latou le aufaigaluega ina ia fesoasoani ai i le mamalu o aiga o lo’o mataituina fanau e le Polokalama Helping Hands, ina ia mafai e i latou ona soifua ae ua silafia lelei ala e mafai ai ona soifua tuto’atasi i o latou olaga talavou, tusa po’o a ni afaina o feagai ma i tatou tau le soifua maloloina. [ata: Leua Aiono Frost]

I le aoaoga fa’apitoa, e ao ina mataala, ia mataalia, ma ia tausia ma lelei le fanau, i ala e mafai ai ona mautu lo latou iloa lelei ona tauave ni afaina tau le soifua maloloina. O nisi o nei faina o le fa’alogo, tautala ma le iloa faitau ma le malamalama. [ata: Leua Aiono Frost]

 - ASIA LE DOH “HELPIG HANDS  PROGRAM”

E to’atolu sui o le Polokalama o le Part C a le fetarale mai Virginia ua i ai i le teritori e galulue feso’ota’i ma le Polokalama a le DOH Helping Hands e fa’aleleia atili le auaunaga o fanau ua iloga mai, o lo ua feagai ma afaina tau le soifua maloloina e ono mana’omia ai ona fa’aleleia le latou fa’alogo ma le faitau pe a avea ma tagata matutua.

 

O le DOH Helping Hands o se polokalama o lo’o ua fa’atula’ia ina ia mataituina le fanau mai le soifua a’e, ae le’i atoa le 4 tausaga le matutua, o le a feasaga’i ma ni faigata e le faigofie ai ona fa’alogo gofie, pe mafai fo’i ona iloa vave faitau tusi ma le malamalama. O lea polokalame o lo’o fa’atupeina e le fetarale i lalo o le Part C.

 

Ua i ai fo’i ma le isi polokalama o lo’o latou galulue so’otau’au lava, le “DOH Helping Babies Here.” O i latou nei e mafai ona galulue feso’ota’i ma le latou pa’aga i le University of Hawaii, “Hearing Screened Program.”

 

O lea polokalama o lo’o aofia ai foma’i mo fanauiti ma latou gasegase lea e va’aia fa’apitoa tamaiti i le tatou Pediatirc Clinic. O iina e mafai ona mataituina ai fanau, e ona tuai ona lagona mea pe fa’aletonu le fa’alogo, le va’ai ma le faitau tusi mulimuli ane i le fa’asologa o latou soifua ma’ale’ale.

 

O le a le aoga o le DOH Helping Hands? Aisea fo’i ua asiasi mai ai le Part C i lenei vaitau?

 

Ona o le taumafaiga ina ia fetufa’i i ala e mafai ai ona vave iloa e matua onosa’ia ma a’oa’o ma le toto’a a latou fanau ua a’afia le fa’alogo, tautala ma le va’ai. Ia onosa’ia e i latou ma ia maua tomai e mafai ai ona a’oa’o i latou ia mafai ona tautala, mafai ona fa’alogo ma ia mafai fo’i ona va’ai i le malosi o lo’o ia maua, a’o fa’asolo mai ina ia avea ma tagata matua, ma ia mafai ona soifua fo’i ma le fiafia e ui i ni fa’afitauli ua fesaga’i ma ia tau lona soifua maloloina.

 

O le tama’ita’i o Becki CoHill o se tasi o lo ua agava’a i le taumafaiga vave e aoao le tamaiti ua mataituina i nei afaina, o le a mafai ona soifua tuto’atasi i lona avea ai ma talavou. Ia le soifua fa’alagolago pea lava i ona matua ma le aiga, e fesoasoani ia te ia i taimi uma o lona olaga.

 

O Patricia Rogers o se tasi e agavaa i le taumafaiga e aoao le tautala ma le faitau tusi a le fanau, ia mautu ona agava’a i le taimi e avea ai o ia ma talavou ma amata ona a’oga se’ia o’o i le fa’aiuga o ana a’oga, ma iloga se galuega e mafai ona galue ai e sailia ai lona olaga.

 

O le tama’ita’i o Leah Foreman, o le tama’ita’i o lo’o fesaosoani lea ia CoHill i ana a’oa’oga.

 

Ina ua latou o mai, o le fautuaga malosi lava a Rogers i le vasega o matua, “Ia to’aga lava e faitau tusi i le fanau i le taimi a’o pepe mai se’ia o’o i le taimi lenei ua matutua o le a atoa le 4 tausaga. Aua le mapu i le tu’ufesili ia i latou po’o malamalama ma talanoa i ai, tu’u se taimi ia te ia e fa’amatala mai se mea o ia lagona. O lona iloa fa’amatala mai ona lagona, o se mea sili lea e mautu atili ai lona iloa faitau tusi ma le malamalama.”

 

I totonu o le li’o o le aiga, o sui o le Helping Hands ua mafai ona o atu i latou ma galulue fa’atasi ma tina ma tama po’o e fo’i o tausia fa’apitoa fanau, ina ia fesoasoani ia i latou i le tausiga ma le malamalama lelei o i latou, o nei fanau, e i ai lo latou mana’omia fa’apitoa, ma e mafai ona vave soloia ona o ituaiga a’o’oga po’o le polokalama ua tapena i ai le aufaigaluega a le DOH Helping Hands.

 

I le fonotaga sa fa’atautaia ina ua faato’ai mai nei sui e to’atolu o le Part C i le tatou atunu’u, sa mafai ona o’o ane ai nisi o nei matua ma latou alo o aofia i le fesoasoani a le Helping Hands. Na iloga le matagofie ona feso’ota’i o nei sui iloga na malaga mai, ma matua fa’apea ma fanau. I le aotelega na pa’au mai o matua i le taeao ananafi, ua tusa lea o le afa o le aotelega o fanau o lo’o aofia i le polokalama lenei.

 

E amata mai ona fesoasoani le DOH Helping Hands, i o latou sui galulue feso’ota’i ma aiga o fanau o lo’o aoga i ai le aoaoga fa’apitoa, mai le fananau mai ma ua fa’aofi atu e ali’i ma tamaita’i foma’i sa va’aia toto’a i latou, se’ia oo i le 3 tausaga le matutua.

 

O se tala mai a CoHill e tusa o sana va’aiga i le galuega o feagai ai ma le DOH Helping Hands, sa ia fa’ailoa ai, “O lo’o mautu lava le fa’agasologa o galuega a nei sui uma ua galulue mo le tatou polokalama i Amerika Samoa nei. Ua va’aia le aoga o le polokalama i le fanau ae maise i le vasega o matua. Fa’afetai i matua o lo’o malamalama i latou i le taumafaiga e ao ina fa’ato’ai mo fanau nei, a’o le’i avea i latou ma talavou ua matutua ma sailia galuega e tausia ai lava e i latou i latou.”

 

E toe taliu Rogers i le aso Tofi nei, peita’i o CoHill e toe taliu i le aso Gafua ae o le tamaita’i o lo’o fa’aauau fo’i ana suesuega  o Foreman, e tasi le masina atoa lea e malaga mai ai mo le tau faamaea ina ona sailiiliga uma, ma e aoga fo’i i le sailiga o lona tusi pasi i lea matata.

 

I le folasaga a CoHill sa ia fa’ailoa atu ai ala e mafai ona matau e le tamaititi ma fa’aaoao ai lona olaga fia malamalama ma le fia iloa ona faia ma fa’atino ni galuega:

 

“Ta’alo ma ia Iloa ai le mea e ao ina fai. Afai e ta’alo atu le tamaititi ae pa’u ifo ai i se nofoa, ona ia iloa le e pa’u ma tiga ai lona tino pe a toe a’e i le nofoa. A ta’alo ma taia ai lona ulu i lalo o se laulau pe a tu i luga, ona iloa lea e le tatau ona tu i lalo o le laulau ona e taua ai lona ulu ma tiga ai.”

 

“Aoaoina i lona fa’alogo i fa’amatalaga. A fa’alogo so’o le tamaititi o e faitauina atu ia te ia se tala ua tusia ma faia lelei ona taga, e mafai ona ia toe fa’alogo i le isi taimi, ae ua ia iloa lelei le taimi e faia ai e oe se taga ma ni leo o tagi a manu i lau tala o fa’amatala. Ua iloa fo’i le ituaiga tagi a lea manu ma lea manu ua e ta’ua le igoa. E i ai taimi e te toe faitau atu le tala, ae ua iloa lelei e ia ona fa’aa’oa’o mai le tagi ma le ituaiga manu ua o’o i ai lau fa’amatalaga o lau tala.”

 

“Fa’aaoao i galuega o faia a ona Matua po’o le sui o tausi tama. Afai e masani ona va’ai o ia o e tu i luma o le fa’ata ma selu lou ulu, ma e faia so’o lava e oe a’o i ai le tamaititi, e fa’apena fo’i ona ia faia mo ia lava i se taimi e le o toe mamao. Ua e va’aia o ia o lo’o tu ma selu lona ulu i luma o le fa’ata. Fa’apena fo’i pe afai e te tago i se naifi ma e sasaina ai le vao, e fa’ataita’i fo’i le tamaititi i lena aga.”

 

“A va’ai fo’i o ia o lau masani o le faitau o le tusi, e faia fo’i e ia lena aga, ma o le a aoga tele lea i lona olaga taumafai ia to’aga e faitau tusi ma le malamalama.”