Ads by Google Ads by Google

KOVANA: mana’omia i le atunuu galulue ma le malo fa’amalosi tulafono

Na faaaoga e le afioga i le kovana sili ia Togiola Tulafono luga o lana polokalama i le faaiuga o le vaiaso na te’a nei, e faao’o atu ai lana talosaga i le atunuu, i le mana’omia tele lea o i latou e galulue faatasi ma le malo, i le faamalosia o soo se tulafono i totonu o le atunuu, ina ia mama ai le avega o loo amo e le malo i le to’atele lea o tagata e le usita’i i le tulafono.

E le o se taimi muamua lea ua faia ai e le alii kovana saunoaga ia i luga o lana polokalame, ona o lona naunau ia aua lava ne’i i ai se tasi na te faia se gaioiga e faasagatau atu ai i le tulafono.

O mataupu na faamamafa e le kovana i lana saunoaga i le faaiuga o le vaiaso na te’a nei, o i latou ia latou te faaaogaina fanau laiti e auala mai ai le faatauina o le ‘ava malosi ma sikaleti, atoa ai ma i latou e le usita’i i tulafono i luga o le alatele.

Na taua e se tasi o tootoo na maua lona avanoa e valaau atu ai i le polokalame, o nisi o tagata o loo silimusa le faia o le amio lea o le le usitai i tulafono aemaise lava vaega e paka ai taavale, o leoleo o le malo.

Fai mai le molimau, sa ia maitauina i se tasi o aso se taavale leoleo o paka i le paka e faapitoa mo i latou e le atoatoa le malosi o le tino ma le mafaufau.

“O leoleo e tatau ona faamalosia le tulafono, a vaai atu ua paka sese se taavale i paka faapitoa nei, ave i ai le sala (ticket), ae aua le tau solomua i le leoleo le le usita’i i le tulafono, ua tau leai ni poloka a leoleo e faia, ua tele taavale e le o lesitalaina o loo feoa’i solo i luga o le alatele, ana faamalosi e leoleo tulafono nei e pei o Hawaii ma Amerika, e matua tele lava le tupe latou te maua mai tagata le usita’i,” o le faamatalaga lea a le molimau.

“Afai ete toe iloaina se leoleo o paka sese lana taavale, pu’e le ata i le mea pu’eata o lau telefoni, imeli i le Komesina ae kopi mai ai a’u, ona leai lava o se faamasinoga e tau toe faia ua lava le ata lena e fai ai le faaiuga o le leoleo,” o le saunoaga lea a le alii kovana faatatau i le manatu o le tootoo.

“E taua tele le galulue faatasi o le atunuu ma le malo i le faamalosiina lea o tulafono i soo se vaega, aua e le mafai i le to’a laiti o tagata faigaluega a le malo ona faamalosi tulafono, e aunoa ma le fesoasoani mai o le atunuu lautele, aua afai tatou te galulue faatasi i le faamalosiina lea o le tulafono, o le vave ia ona usita’i o tagata,” o le saunoaga lea a le alii kovana.

O le isi faafitauli na taua e le alii kovana o loo mafua mai ai le tele o le mau faalavelave ma aafia ai tupulaga talavou i le tagofia o le ava malosi ma le sikaleti, o le le usita’i o faleoloa i le tulafono, ma le atunuu lava i le le faautagia mai o le tulafono.

“E tiga lava ona fai atu le tulafono e faasa ona e tuliina sou atalii e faatau mai sau fagupia poo lau pepa sikaleti, ae fai lava, lea la ua pagatia ai loa le aufaatauoloa aua e sili atu ona faigofie le faamalosiina o le tulafono i le auala lea, i le fesiligia lea o le pepa faamaonia mo se fanau e alu atu e faatau, nai lo se isi lava auala,” o le isi lea saunoaga a le alii kovana.

O le polokalame lea ua faatautaia nei e le Vaega a le Ta’ita’i Tama i lalo o le taitaiga a le faletua o le alii kovana, ua ofoina atu ai ni aoaoga mo faatauoloa uma lava ua ta’usala i luma o le faamasinoga faaitumalo, i le moliaga o lo latou faatauina atu lea o le ava malosi ma sikaleti i fanau e i lalo o le 21 tausaga le matutua.

O faatauoloa uma lava ua ta’usala e le faamasinoga faaitumalo i lo latou faatauina atu lea o le ava malosi ma sikaleti i fanau e laiti i lalo o le tulafono, ua faanofovaavaaia e le faamasinoga i lalo o poloaiga faapitoa e ao ona o latou usita’i i ai, ma o nisi o ia poloaiga e aofia ai le auai atu lea i ni aoaoga e fautuaina ai i latou i auala e faamalosia ai tulafono.

Na taua e le alii kovana e faapea, e mafua ona faalogogata faatauoloa i nisi taimi, ona o la e taumafai e tulei a latou oloa ia vave ona taulia, peitai o se solitulafono le taumafai e tulei a latou oloa i fanau laiti, e ui e tatau ona faatino o latou tiute e ala i le siakiina lea o I.D ina ia faamaonia ai o le tama ma le teine lea e alu atu e faatau pia poo le sikaleti, ua ova ma le 21 tausaga lona matua.

O le faafitauli o le tagofia lea e tupulaga talavou o le ava malosi ma sikaleti, e le na o Amerika Samoa o loo aafia ai, ae o loo avea fo’i ma faafitauli i setete uma e 50 ma teritori o le Iunaite Setete, e pei ona saunoa le alii kovana.

I lana saunoaga faai’u na saunoa ai Togiola e faapea, e le mafai ona faamalosia e le malo tulafono ua pasia, pe afai e tausolomua i matua ma tagata matutua o aiga ona tutuli fanau e faatau mai a latou pia ma sikaleti, peitai afai e amata atu i le aiga ona faamalosi ai le tulafono, ona avea loa lea o le atunuu ma nofoaga e saogalemu ma malupuipuia mo olaga tuputupua’e o fanau talavou.