Ads by Google Ads by Google

I’u manuia le faamanatuga 113 tausaga o le sisgiafu’a a Amerika Samoa

LOLO: O LE AUTU O LE ASO, TASI LE LOTO E TASI LE FATU

 

Na lologo tulimanu e fa o le malae i Lupelele i le nofoaga o lo o i ai le Veteran Stadium i Tafuna i le taeao ananafi, a’o tulei saunoa le afioga i le kovana sili o le malo o Amerika Samoa, le tofa i le tootoo ia Lolo Matalasi Moliga e faailo le manulauti o le sisigafu’a o lenei tausaga, “Tasi le loto e Tasi le fatu.”

 

Saunoa Lolo e faapea, o le manulauti e pei ona autu ai le sisigafu’a o lenei tausaga, o le manulauti lava foi lea na faavae mai ai le sailiga malo a tuaa ua lagomau mai tiasa, ao finau e saili se malo manuia o Amerika Samoa.

 

E leai se tagata Amerika Samoa e le’i oo i ai le faatalofa a le alii kovana ona o lona aso fiafia e pei ona faamanatuina i lenei tausaga.

 

E le gata sa ia faatalofa i nai uso i Manu’a ua le mafai ona paau mai ona o tulaga faaletonu i auala o femalagaaiga, ae sa ia faatalofa foi i soo se Amerika Samoa o lo o aumau i soo se itu o le lalolagi, e aofia ai tama fanau o lo o tautua i vaega au a le malo tele, seia oo atu lava ia i latou o lo o aumau i nofoaga o sulufaiga e pei o le falemai, falepuipui ma nofoaga e pei o le Fatu-o-aiga.

 

“O le agaga tonu lena o le sisigafu’a o lenei tausaga, o mai faatasi Amerika Samoa ia tasi le loto ma le fatu, aua e tasi lo tatou aiga, e tasi lo tatou nuu, e tasi lo tatou malo, e tasi lana Ekalesia ma lana lotu, e tasi foi le Atua,” o le saunoaga lea a le alii kovana.

 

E le o toe faigofie le tulaga ua i ai le faigamalo a Tutuila ma Manu’a i le taimi nei e pei ona saunoa le alii kovana, ona ua tofu lava le tama ma le teine, tama ma le tina ma lagona, peitai o le itu taua, ua uma ona aumai e le Atua le meaalofa sili mo Amerika Samoa, e mafai ai ona potopoto faatasi, aua o le upu a le atunuu, o Samoa e tasi.

 

Sa ia taua foi e faapea, e aoga feeseeseaiga e maua ai manuia mo le atunuu, ma o le isi lena itu o le feau o lenei sisigafu’a.

 

Fai mai Lolo, e mafai e le loto e tasi a Samoa ona asa le sami ma saili ai le soifua manuuia o le atunuu aua o Samoa, e le gata e tasi, ae tasi foi lona tina, tasi lona tama, e tasi foi lona tupuaga ma lona faletaga.

 

O le itula e 8:00 i le taeao ananafi na amata gasolo atu ai le mamalu o le atunuu i totonu o le malae, a’o le taimi fo’i lea na vaaia ai le amata gasolo atu i totonu o au savali taitasi ma latou toniga felanulanua’i e faatulaga a latou tapenaga mo le savali o le fu’a.

 

O le te’a laititi o le 8:15 na amata gasolo atu ai le mamalu o malo valaaulia e aofia ai taitai o le tafatolu o le faigamalo a Amerika Samoa, lea na faafeao atu e le vasega faapitoa a le Matagaluega o le Puipuiga o le Saogalemu Lautele.

 

O le afioga i le kovana sili ma le Lutena Kovana na faafeiloaia le toai taunuu atu o malo valaaulia uma i le taeao ananafi, mo o se tasi foi lea o suiga na mataina i le maimoa a le toatele na mafai ona molimauina lenei sauniga taua.

 

O ni isi o malo valaaulia na auai i le faamoemoe e aofia ai le Amapasa o Amerika i totonu o Niu Sila, susuga David Heubner; o le Faatonu o le Matagaluega o le Initeria, susuga Nikolao Pula; o le afioga i le alii sui Palemia o le malo tutoatasi o Samoa, afioga Fonotoe Pierre Lauofo: ae taualuga i le toai taunuu atu o lana afioga i le Ao Mamalu o le malo o Samoa, Tui Atua Tupua Tamasese Efi ma lana masiofo ia Filifilia Efi, ma vaaia ai loa le taufai laulaututu o le aofia ao lagiina le vii o le malo o Samoa, e le failipu a le Fatu-o-Aiga Band.

 

O le maea ai o le vii o Samoa na sosoo ai loa ma le asiasia o le tula’i faaaloalo a malu o le malo e le afioga i le kovana sili, le tofa i le tootoo ia Lolo Matalasi Moliga, ma le afioga i le komesina o leoleo ia William Haleck.

 

Ao lei amata aloaia sauniga o le fu’a, sa faia se tula’i faaaloalo e manatua ai soifua o i latou e toafa na maliliu i le faalavelave lea na pa ai ni pomu i Boston i Amerika i le aso Gafua o le vaiaso nei, sa faapea foi ona sisi faavaeloto tagavai a le malo o Amerika ma le tagata o Amerika Samoa e manatua ai soifua o i latou ua maliliu.

 

O le susuga a Patele Viane Etuale na taitaia le sauniga lotu o le fu’a i le tatalo, a’o le viiga o le Atua na lagiina lea e le aufaipese a le Aoga Maualuga mai Tafuna.

 

Na autu le lauga e tatala aloaia ai le sauniga o le sisigafu’a o lenei tausaga i le upu o le “Ola Fetufaa’i.”

 

Fai mai le alii faifeau, i le silia i le 40 tausaga talu ai, sa ola felagolagoma’i ai aiga Samoa, e mafai ona faanoi mai le suka, masina poo le aniani mai le aiga tuaoi, peitai o aso nei, afai ae toe faanoi suka, masima pe aniani le tagata, pau tala e fai i ai, “tainoino e i le le ma..”

 

Na taua foi e le alii faifeau e faapea, o le alafua na faataoto e le Faaola i lana Ausoo ina ia ola ma soifua ai, o le alafua foi lena ua finagalo o Ia e ola ma soifua ai Amerika Samoa, lea foi ua vaaia i le nofoaiga e pei ona i ai nei, e le gata o lo o ola auauna ae o le ola faatasi ma felagolagoma’i e sili ona taua.

 

O le maea ai o le sauniga lotu na sosoo ai loa ma le faitauina o le Poloaiga Faalauaitele a le alii kovana, lea na saunima e le susuga a Josie Afu, o le Faiaoga o le Teritori mo lenei tausaga, ona sosoo ai loa lea ma le sisiina a’e o le tagavai o le malo o Amerika, lea na sisi e CW3 Rosie Lancaster (Ret). U.S Army ma 1SG. Satele Lili’o (Ret). U.S Marine, a’o lagiina e le susuga a James Pomele, 8 tausaga le matua le vii o le malo tele o Amerika.

 

Ae o le tagavai a Amerika Samoa na sisiina a’e lea e Mrs. Letuli (Ret). U.S Air Force ma SMCPO. Selu Fuiava (Ret). U.S Navy, ao lagiina e le aufaipese mai le Aoga Maualuga a Leone le vii o Amerika Samoa.

 

O le maea ai o le sisiina a’e o tagavai e lua i luga, na sosoo ai loa ma le faatautoina o fanau ua sauni e ulufale atu i vaega au a le malo tele, lea na faatautaia e le afioga i le alii faipule i Uosigitone, le tofa Faleomavaega Eni Hunkin.

 

E toa 29 alii ma tamaitai aoga na faatauto e le afioga i le alii faipule mai Uosigitone ia Faleomavaega, o ia lea na faatautoina alo ma fanau ua sauni e ulufale atu i lala o vaega ‘au a le malo tele o Amerika, ma faaiu ai loa i le solo tele o savali mai faalapotopotoga eseese e pei o aoga, autalavou ma ekalesia i totonu o le atunuu.

 

O le savali faaaloalo a le Vaega a Leoleo na taitaia le savali faaaloalo, ao lagiina e le Failipu a le Fatu-o-aiga Band, ao talotalo atu le afioga i le kovana sili, o le lutena kovana ma le Tausala o Amerika Samoa i fanau aoga, tina ma tama sa auai i solo o savali a latou faalapotopotoga ma aoga.

 

O se tasi o savali na pito sili ona mataina ma toatele, o le savali a le kamupani i’a a le Star Kist Samoa Ltd, lea e silia i le 1,000 le aofa’i o le au savali na faalauiloa e le komiti.

 

O le maea ai o le taumafataga o le aoauli na sosoo ai loa ma faafiafiaga faaleaganuu, lea na tapena i ai ausiva mai Falelima e tolu i le atunuu atoa ai ma le ausiva mai le motu o Swains.

 

Na faaiu sauniga o le fu’a i le tufatufaina o faailoga, ma taualuga ai loa i le saunoaga mai le afioga i le lutena kovana ia Lemanu, ma faamuta aloaia ai loa sauniga o le fu’a o lenei tausaga e ala i le toe tuuina ifo lea i lalo o tagavai a le atunuu.