Falepuipui ali’i na ia toso fa’amalosi se teineititi aoga

O le ali’i lea na ia toso fa’amalosia se teineititi aoga e 16 tausaga le matua ae fai i ai uiga mataga ua poloaina e le fa’amasinoga e fa’afalepuipui i le toese i Tafuna mo le 12 masina, o se tasi lea o tuutuuga o lana nofovaavaaia.

 

A mae’a ona tuli e Misi Faiaga lea fa’asalaga, ona ia tuua loa lea o le atunu’u ae aumau ai i fafo atu o le teritori mo le umi o lo o totoe o lana nofovaavaaia e 5 tausaga.

 

O ananafi na fofogaina ai e le fa’amasinoga maualuga le fa’asalaga a le ali’i o Faiaga, i le mae’a ai lea ona ia ioeina o le solitulafono mamafa o lona tagofia lea o itutinosa o se teineititi e laititi i lalo o le tulafono, i se maliliega sa latou sainia ma le malo, lea fo’i na talia e le fa’amasinoga maualuga i le masina ua te’a.

 

O tu’uaiga fa’asaga ia Misi na alia’e mai i se faalavelave na tulai mai i le aso 5 Tesema 2013 i Tafuna, ina ua savali atu le teineititi na a’afia e alu i le fale ua tuua le aoga, ae valaau ane i ai le ua molia mai totonu o le pa o se fanua o lo o galue ai.

 

Na taua e le teineititi na a’afia i leoleo e fa’apea, sa fesili atu le ua molia mai totonu o le pa o lo o galue ai po o fea o le a alu i ai, ae sa tali atu i ai e alu i le fale.

 

Na taua e le teineitiiti i leoleo e faapea, na matua faateia o ia ina ua fa’afuase’i ona oso mai le ua molia mai le fanua sa galue ai, ma toso faatata o ia aga’i i totonu o se fale taele, ma ia taumafai ai loa e fai ni uiga mataga ia te ia e ala i le kisi atu ia te ia ma tago tago solo i ona itutinosa.

 

O le taimi na taumafai le ua molia e tatala ese ai lona ofuvae o lo o fai ma le fa’amoemoe o le a faatino se solitulafono, na maua ai loa le avanoa o le teineititi e sola ese ai ma tamo’e i le atoa aga’i i le latou fale, ma ia fa’amatalaina loa i lona tina le mea sa tupu, ma logoina ai loa leoleo e tusa ai o le mea sa tupu.

 

Na fa’atoese Faiaga i luma o le fa’amasinoga i le taeao ananafi e tusa ai o lana solitulafono sa faia, ma ia talosagaina ai se isi avanoa mo ia se’i toe fo’i atu ai e tausi lona to’alua ma lana fanau, po o le toe fa’afo’i o ia i Upolu e tausi ona matua o lo o i ai.

 

Sa ia fa’atoese fo’i i le teineitiiti na a’afia e tusa ai o le fa’alavelave sa tula’i mai, ma ia talosagaina ai o ia ma lona aiga ina ia fa’amagalo sona sese sa fai.

 

Na taua e faiagai le fa’amasinoga e fa’apea, na te le i mafaufauina e fa’atino le solitulafono ua ta’usalaina ai o ia e le fa’amasinoga, ae ona o lagona vaivai o le mafaufau na ala ai ona tupu lea fa’alavelave, ma ua ia lagona fo’i le sese o le fa’aiuga sa ia faia.

 

Na talosaga lona tuafafine mo se avanoa e fa’afo’i ai Faiaga i Apia e tausi o la matua o lo o i ai, e fa’apena fo’i i le talosaga a lona to’alua ina ua maua le avanoa e tula’i ai i luma o le fa’amasinoga i le taeao ananafi, sa ia talosagaina fo’i se avanoa se’i toe fo’i atu ai Faiaga e fa’alelei lo la aiga, ae afai e finagalo le fa’amasinoga e toe fa’afo’i o ia i Upolu, ua ia sauni fo’i ma le la tama e to’atasi e 8 masina latou te malaga fa’atasi ma Faiaga i Apia.

 

Na finau le loia fautua a Misi o Joel Shiver i le fa’amasinoga ina ia nofovaavaaia le ua molia, ina ia mafai ai ona la mafuta ma lona to’alua lea ua faamoemoe e tuu eseese ma le la pepe lona lua i le masina fou.

 

Na taua foi e Shiver e faapea, ua lagona e Faiaga lona salamo e tusa ai o le mea sese sa ia faia, ma ua sauni fo’i e toe fa’aleleia lona olaga, ae na finau le loia a le malo ia Tony Graf i le faamasinoga ina ia faasala Faiaga i le fa’asalaga pito maualuga o lo o taua i le tulafono, ona o le matuia o le gaioiga sa ia faia.

 

Na taua e Graf e faapea, ana le tamo’e le teineititi na a’afia i le taimi na tatala ese ai e le ua molia lona ofuvae sa fai, atonu e matuia atu se isi solitulafono e fa’atino e le ua molia.

 

O le fa’asalaga e 12 masina ua fa’asala ai Faiaga e le fa’amasinoga, o le a toese mai ai masina e 5 lea ua oo mai i le taimi nei ua uma ona ia tuliina i le toese.