Ads by Google Ads by Google

Falepuipu se ali’i talavou na ma’itaga ai lona tausoga

O se ali’i talavou na toe ma’itaga ai sona tausoga e 14 tausaga le matua, ua faa falepuipui mo le 20 masina i le toese i Tafuna, o se tasi lea o tu’utu’uga o lana nofovaavaaia e 15 tausaga na tuuina mai e le Fa’amasinoga Maualuga i le vaiaso na te’a nei.

 

O le mataupu lenei na tofu atu i le ofisa o leoleo ina ua alia’e le ma’itaga o le tama’ita’i na a’afia, ae ina ua ulua’i fesiligia e sui o le Social Services le na aafia e faatatau i lona ma’itaga, sa ia taua ai e faapea, o lo o i ai sana uo tama o lo o la mafuta i lea taimi.

 

Mulimuli ane ina ua faaauau pea ona fesiligia e sui o le Social Services le na a’afia e faatatau i lona ma’itaga, na ia ta’utino ai loa o ia na ma’itaga i le ua molia.

 

Na taua e le tama’ita’i na a’afia i leoleo e faapea, o ia lava na alu i totonu o le potu a lona tausoga ua molia nei ma la talatalanoa ai i le po, ma i’u ina la faiaiga ai loa, ma o le tele o taimi e alu ai i totonu o le potu a lona tausoga, o le taimi lea ua momoe ai lo latou aiga.

 

Na taua e le tama’ita’i i leoleo e faapea, na mafua ona ia pepelo i le taimi muamua ona o le luma lea o le latou aiga pe afai ae alia’e lenei mea ua tupu, ae ina ua fesiligia e leoleo le ua molia, e le gata sa ia fa’atoese e tusa ai o le mea ua tupu, ae sa ia taua fo’i i leoleo o ia ua alofa i le tama’ita’i na a’afia.

 

O le a le faalauiloaina e le Samoa News le suafa o le ua molia, ona o puipuiga i le faa faigofie lea ona silafia atu ai ma le tama’ita’i na a’afia i lenei mataupu.

 

Ina ua faatoa tula’i mai lenei mataupu i le masina o Novema 2012, na molia ai loa e le malo lenei alii talavou i moliaga e tolu, lea e aofia ai moliaga mamafa e lua o lona faiaiga i se tama’ita’i e talavou i lalo o le tulafono atoa ai ma lona faaoolima mataga i se tama’ita’i, faapea ai ma le moliaga mama o lona faia lea o ni gaioiga e ono lamatia ai le saogalemu o se tama’ita’i talavou.

 

Ae i lalo o se maliliega na sainia e le ua molia ma le malo, lea fo’i na talia e le fa’amasinoga, na tali ioe ai le ua molia i le moliaga o le faiaiga ma se tama’ita’i e talavou i lalo o le tulafono, lea e mafai ona faa falepuipui ai o ia i le toese i Tafuna mo le umi e le itiiti ifo i le 5 tausaga ae le sili atu fo’i i le 15 tausaga.

 

O le ua molia sa nonofo faatasi ma lona uncle ma lona to’alua i se afioga i Amerika Samoa nei, ma o i’ina lea na tula’i mai ai loa le fa’alavelave e pei ona toe ma’itaga ai le afafine a lona uncle ia te ia.

 

Ina ua maua lona avanoa i luma o le fa’amasinoga, sa ia faatoese ai i lona uncle ma lona to’alua e tusa ai o le solitulafono sa ia faia. Sa ia faatoese foi i lona atoa i Amerika Samoa nei, ona o le ta’uleagaina ai o lo latou igoa tauleleia i lana solitulafono sa faia.

 

Na faai’u le faatoesega a le ua molia i lona talosagaina lea o le afioga i le ali’i fa’amasino sili lagolago ia Lyle L. Richmond, mo se avanoa e toe fo’i atu ai i Savai’i e tausi nai ona matua, o le talosaga fo’i lea a lona anuty ina ua maua lona avanoa e molimau ai i luma o le fa’amasinoga, ina ia tatala le ua molia e toe fo’i i Samoa e tausi ona matua.

 

E tele ni itu lelei na taua e le loia a le ua molia i luma o le faamasinoga, e fai ma auala e faamama ai se faasalaga mo ia, ae i le faaiuga o ia folasaga, na talosagaina ai loa e le alii loia ia Michael White i le faamasinoga ina ia nofovaavaaia le ua molia, ina ia avanoa ai o ia e toe fo’i atu i lona aiga i Samoa.

 

E 15 tausaga na taua e le ali’i faamasino ia Richmond na finagalo le fa’amasinoga e faasala ai le ua molia i le toese i Tafuna, peitai o le a faamalumalu le tuliina o lea fa’asalaga, ae o le a nofovaavaaia o ia mo le 15 tausaga i lalo o poloaiga a le faamasinoga.

 

O ni isi o tuutuuga o le nofovaavaaia a le molia e aofia ai lona tuliina o masina e 20 i le toese i Tafuna, ae o le a toese mai ai masina e 8 lea ua mae’a ona ia tuliina i le taimi nei, ma afai ae maea ona tuli lona faasalaga, ona ia tuua lea o le teritori ae toe fo’i atu i lona aiga i Samoa.

 

Ua poloaina fo’i o ia ina ia lesitala lona igoa i le lisi o i latou ua ta’usala i le faia o uiga mataga i tama’ita’i talavou, ma ia faia se suega i lona tino po o ia tauaveina siama o le ma’i o le HIV.