Ads by Google Ads by Google

Fagogo: O le Sone Vevela

Vaega: 2

 

Fa’amalo le onosa’i i le mamalu o le atunu’u, fa’amalo fo’i le soifua laulelei, e i ai pea le fa’ameomoe o lo’o fa’apena ona manuia fa’atasi i tatou i le tausiga alofa a lo tatou Matai o i le Lagi. E ao ai ona o tatou fa’afo’i pea le vi’iga i le Atua Soifua i aso uma o lo tatou ola.

 

Ae alo maia, o le a toe fa’aauau atu la tatou tala “O le Sone Vevela” i lona vaega lona lua i lenei taeao, ae ia manuia lava le alo atu o le mamalu o le atunu’u i faiva ma tiute o le a feagai ai i lenei aso.

 

O Tiali Moneti, na taunu’u ane i Aferika i le vaitau o le tau mafanafana i le tausaga 1979, ma o le vaitimi tonu lea ua amata ai ona iloa ma alia’e le virusi (virus) po’o le HIV, lea e mafua mai ai le fa’ama’i o le AIDS. O le vaitaimi tonu fo’i lea ua saofia mai i fafo le virusi lenei mai totonu o le togavao matua o Aferika. Ua amata ona a’afia tagata soifua i le fa’ama’i o le AIDS, ae o le mea mata’utia, e leai lava se tasi sa ia iloaina. Ua amata ona a’afia tagata o lo’o nofoia talane o le auala tele e igoa o Kinshasa, ma o se auala e lua ona magaala o le itu i Sisifo ma le itu i Sasa’e. E pasia e le auala lenei le isi itu o le vaituloto o Vitolia po’o (Lake Victoria), o lo’o i talane tonu lava o le Mauga o Elekona, (Mount Elgon).

 

O le HIV, o le mafua’aga lea o le fa’ama’i o le AIDS. O le HIV, e mafua ona a’afia ai le tagata, pe afai ua le mafai e le tino ma le malosi o le tagata ona tete’e atu fa’ama’i, po’o virusi mata’utia. E le o se virusi e o’o atu lona mata’utia i le vaega lona lua. E le o se virusi e ono a’afia pe pepesi mai i le isi tagata i le isi tagata, e le o se virusi fo’i e a’afia ai le ea, e le fa’aaogaina fo’i se ofu po’o se suti lea e fa’aaoga e tagata e o i luga o le masina, e leai, e le mo’omia lea suti, pe afai e te tagofia le toto ua inifeti i le HIV. Ae e mafai ona a’afia le tagata soifua, pe afai ua fai feusua’iga fa’aleulugali’i, a’o o lo’o tauave e lana paga le fa’ama’i o le AIDS.

 

O Tiali Moneti, e fiafia tele i manu felelei ma o lana amio lea e fai pe a o’o i le fa’aiuga o vaiaso fa’apea ma aso malolo, o le tapena lea o lana mea’ai ma alu lana asiasiga i nisi nofoaga e tu lata ane i le fa’atoaga lea e galue ai. Fai mai fa’amatalaga a nisi sa o latou mafuta ma Tiali Moneti, o se tama e fiafia tele i manu, ae maise lava o le manu lea o le manuki. Fai mai, o nisi o taimi e nofonofo lava Tiali ma u’u se mea’ai i lona lima, ona sau lea o le manuki ua ‘ai atu le mea’ai mai le lima o Tiali.

 

I le taimi o le tauafiafi, e nofonofo lava Tiali Moneti e le tautala i se tasi, e nofonofo ma fa’asolosolo ona mafaufauga. Ae e i ai se tina e igoa i a Johnnie, (Sieni), o lo’o fai ma ana teine teufale ma fai ana mea’ai. E fa’apea le fa’amatalaga, o lo’o taumafai Tiali Moneti e fia iloa le ‘ese’esega o manu lele o lo’o maua i totonu o Aferika. O le galuega e fai e lenei tama, e mata’i pea e Tiali le tele o manulele o lo’o nonofo i luga o le la’au o lo’o i talane o lona fale i aso uma.

 

O se tama e fiafia i meaola, ua avea fo’i manulele nei e fai ma ana uo, e tiga lava ona le iloa e manulele tautatala, ae talatalanoa lava i ai Tiali. Fai mai fo’i le tala sa i ai se koke, na tausi lava e Tiali, ma ua fai fo’i ma ana uo i aso uma. A o’o i taimi ua fia ‘ai ai le koke, ona tagi lea, o a lava mea’ai o lo’o ‘ai e Tiali, e fafaga ai lava le koke.

 

O aso uma lava e alu ai Tiali i lana galuega, e tu lava le koke ma tilotilo ifo i ai. O lenei koke e i ai le manatu o nisi sa masani ma Tiali Moneti, atonu na a’afia le koke lenei i le vaega lona fa o le virusi o le HIV. Ona fai mai le tala ina ua pe le koke, sa u’u lava i lima o Tiali Moneti le koke lea.

 

O taeao uma lava, e savali ai Tiali Moneti i lana galuega, ma e tusa ma le lua maila le mamao o le Kamupani fai suka, ma le fale o lo’o nofo ai Tiali Moneti. I le vaitaimi o le Kirisimasi ma le Tausaga Fou, na susunu ai e le aufaigaluega la’au o lo’o i le isi itu o le fa’atoaga, ina ia mafai ai ona toe to to tolo e fa’aaoga mo le gaosiaina o le suka. O le itu i matu, e tusa e luasefulu lima maila e va ai, ona e iloa atu ai lea o le mauga o Elekone (Mount Elgon). 

 

E faia pea….

 

Fa’aliliu: Akenese Ilalio Zec