Ads by Google Ads by Google

Fagogo: O le Sone Vevela

Vaega: 20

 

Fa’afetaia pea le alofa ma le agalelei o le Atua Soifua, ona o Lana tausiga alofa mo i tatou e le mavae. O lea ua mafai ai ona o tatou toe aulia mai i le manuia lenei taeao fou i lou soifua ma si o’u nei ola. Tatou si’i fa’atasi ai le vi’iga ma le fa’afetai i Lana Afio, ona o ana fa’amanuiaga e tele o lo’o o tatou maua pea i lea aso ma lea aso o le soifuaga. Ae alo maia o le a toe fa’aauau atu la tatou tala fa’asolo mo lenei aso.

 

Na muta mai la tatou tala ina ua fa’amatalatala nei le va’aiga fa’asaianetisi e uiga i le fa’ama’i o le Marburg, lea ua a’afia ai nei le tagata soifua ma ua maliliu ai le to’atele. O le virusi o le Marburg, e ogaoga tele ona a’afiaga, peita’i, e le fa’atusalia i a’afiaga e maua ai le tagata pe afai e maua i isi ituaiga virusi. (O le a fa’ailoa atu pea a’o fa’agasolo la tatou tala.)

 

O le a’afiaga na maua ai tagata i totonu o le Malo o Siamani, o se a’afiaga ua sili ona mata’utia, ona ua o’o le ogaoga o tiga i le fai’ai, po’o le mafaufau. E o’o atu le malosi o le virusi lenei i totonu o le faia’i ma fa’aleaga ai. O foliga va’aia o le virusi lenei, e pei o le fa’ama’i e maua ai manu, e i ai maile, pusi ma isi meaola. E foliga e pei o se pulu fana, ae a falo loa, ona foliga mai lea i se manoa umi lava.

 

Ae le i umi atu ona maliu Tiali Moneti, (Charlie Monet), na fa’alauiloa ai e fa’apea, e i ai isi ituaiga virusi e feso’ota’i pe aiga fa’atasi ma le virusi lenei o le Marburg. O le virusi ua fa’aigoaina e foma’i su’esu’e o le Ebola. E lua ituaiga virusi o le Ebola, o le Ebola Zaire ma le Ebola Sudan ma e uso ia virusi nei e tolu. O le virusi o le Marburg, o se virusi e moni lava e matautia ona a’afiaga, peita’i, e i ai lava tagata ua mafai ona toe fo’i i le manuia e ala i togafitiga ali’I ma tama’ita’i foma’i.

 

A’o le virusi o le Ebola Zaire, o le virusi lenei ua silisili ona mata’utia ana faiga, afai e maua ai tagata e to’asefulu, e to’a tasi lava e sao mai ai, ae maliliu le to’a iva. O lona uiga afai e 100 pasene tagata ua a’afia i le fa’ama’i lea o le Ebola Zaire, o le 90 pasene o tagata o le a maliliu, ae na o le 10 pasene o le a manuia.

 

Na ta’ua e le tusi tala o Richard Preston e fa’apea, sa ia va’aia se tama ua maua i le virusi o le Marburg o taoto i luga o le mo’ega, sa ia iloa ai le mata’utia o le fa’ama’i lenei o le Marburg. Fai mai a’o ta’oto le tamaloa lea, sa ia va’aia ai, e leai se mea o lona tino e le o tafe mai ai le toto. Ua taoto lenei tama ua leai ni ona lavalava, ma sa ia iloa atu ai, o lona fatafata, o lima ma vae fa’apea ma ona foliga, ua fulafula uma, ae maise ai ua va’ai atu ua pu pu le tino ma o lo’o tafe mai ai le toto ua le utufia.

 

A’o fa’agasolo togafitiga o se tagata na maua i le virusi o le Marlburg, ua alu ‘ese le pa’u o le tino i ona foliga, o lima, o vae fa’apea ma le pa’u o lona itutino sa. O nisi o tamaloloa na a’afia i le virusi lenei na va’aia le tigaina tele ma le mafatia aua ua a’afia o latou itu tino sa.  O se tama sa faigaluega i totonu o le fale  maliu i Siamani, sa a’afia i lenei fa’ama’i, fai mai le fa’amatalaga, o ia lea sa pesia mai tagata ua feoti mai le virusi, ua fa’aleaga atoa lona itu tinosa (fuamiti ma le ga’au), se’i tulou. fa’apea ma polo o ona mata. Sa i ai fo’i se tama na pesia ai lona to’alua ina ua la momoe fa’atasi ma fai le la feusua’iga fa’aleulugali’i.

 

O le isi va’aiga matautia na iloa e ali’i foma’i su’esu’e, e matautia tele le a’afiaga o tagata i le Marburg i o latou fai’ai po’o mafaufau, fai mai, ua le iloa e le tagata po’o fea o lo’o i ai, ua ‘ita’ita gofie, ua fa’ali’i, ma fa’aali isi uiga sa le i masani ai. Ina ua faia le ta’otoga o se tasi ali’i e igoa ia Hans O.-V, sa iloa ai e ali’i foma’i, ua tumu le fai’ai o lenei ali’i i le toto.

 

Ua amata ona popole foma’i su’esu’e ma sa taumafai loa ina ia su’e ma fai a latou su’esu’ega i manuki ona o le fia iloa po’o fea tonu na mafua mai ai le fa’ama’i o le Marburg, a’o fea fo’i o lo’o nofo ai le virusi o le Marburg.

 

E faia pea

 

 

Fa’aliliu: Akenese Ilalio Zec