Ads by Google Ads by Google

Fagogo: O le Sone Vevela

Vaega: 81

 

Taeao manuia i le alafa’i mai o le atunu’u i lenei aso fou, e ao ai ona o tatou fa’apea ifo, “Le Ali’i e, e tumau atu pea i Lau Afio le vi’iga, o le fa’afetai ma le fa’amanu silisili, o ai ea i matou le tagata fa’atauva’a ua e sana alofa mai pea i ai, ae matou te talitonu ma o matou fa’atuatua o lo’o soifua pea Oe Tama e fa’avavau, fa’avavau lava, Amene.”

 

A’o feagai le ali’i o Dan Dalgard ma mafatiaga o lona mafaufau ona o le tulaga ua tula’i mai nei, lea na fa’ailoa ane ia te ia e Peter Jahrling o le taimi lea, o lo’o i totonu le ali’i foma’i o Peter Jahrling ma lona suti lanu moana i le potu AA-4. O se galuega fita lea ua feagai nei ma le ali’i foma’i, ona i lea taimi, ua ia ave’ese mai ai nifo ma’ai o manuki, fa’apea ma o latou ma ma, ona tu’u lea i totonu o le tioata, ae va’ai pe mata e susulu mai, afai ae susula, o lona uiga e moni lava o le virusi ua mamate ai manuki nei.

 

O le tulaga e iloa ai, o le fa’aaoga lea o toto o le tagata na maliu i le virusi pe na a’afia ai fo’i, ona tu’u fa’atasi lea i totonu o le fagu lea, ma ua fa’apea lava ona fai. Na alu nei le ali’i foma’i o Peter Jahrling ma au mai tama’i fagu o lo’o i ai i totonu le toto o tagata e to’alua na maliliu i le virusi fa’apea ma le fagu toto e tasi o le tagata na sao mai ai.

 

O i latou nei, o le ali’i foma’i o Musoke, lea na sao mai i le virusi o le Malburg ae na mafua ona a’afia, ona o le tama o Charles Monet (Tiali Moneti) mai le Ana o Kitum. Manatua foi, o le ali’i foma’i lenei na a’afia, ona ua pua’i i ai le toeaina o Monet, i le amataga o la tatou tala, ma na a’afia i le virusi o le Malburg.

 

O le tagata lona lua, o Boniface. O le su’esu’ega lea sa faia i le virusi o le Ebola Sudan, mai se tama na maliu i le virusi mai Sudan. O le lona tolu o fagu toto, o le toto lea o le tama’ita’i tausima’i o Mayinga, na su’esu’e lenei tama’ita’i ona ua a’afia i le virusi o le Ebola Zaire ma na maliu ai lava.

 

O fagu toto la nei e tolu ua fa’aaoga nei e le ali’i foma’i o Peter Jahrling, o se su’esu’ega e umi ona fa’atino, ona e tatau ona ia mautinoa lelei ma ia maua se fa’aiuga e iloa ai le ituaiga virusi na maua ai manuki. Ua tu’u nei e Pita (Peter) ia sina tama’i fa’atulutulu lava o le toto o i latou uma nei i luga o le tioata, ma ua tu’u fa’atasi ma toto o le manuki. Na fa’ata’atia nei e le ali’i foma’i mo se lima sekone, ona toe siaki lea. Na tu’u ‘ese’ese toto o le tagata e pei ona i ai Musoke, na a’afia i le Malburg ae na fa’asaoina, o Boniface na a’afia i le Ebola Sudan ma le tama’ita’i foma’i o Mayinga lea na maua i le Ebola Zaire.

 

Na toe liliu ane nei le ali’i foma’i o Peter Jahrling ma siaki loa toto na ia tu’u fa’atasia ma le toto o manuki. Na matua’i usi lelei le maimoa a le ali’i foma’i, ua leai se mea e toe alu i ai lona mafaufau i lea taimi, ae ua taga’i toto’a nei i lana su’esu’ega lea.

 

Na tilotilo muamua lavai le toto o Musoke, ma ona iloa ai, e leai, e le o mumu mai, o lona uiga e le o le virusi o le Malburg lea na maua ai manuki. Na liliu nei ma tilotilo i le toto o le ali’i o Boniface lea na maua i le Ebola Sudan, ma na iloa ai, e mumu mai, ae e vaivai, o lona uiga, e leai fo’i e le o le Ebola Sudan lea na maua ai manuki mai le fale manuki i Reston, lea e faigaluega ai Dan Dalgard.

 

A’o fa’asolosolo le va’ai a le ali’i foma’i, o le taimi lea, ua na o le fa’afetai ma toe fa’afeta’i, ona o lea e le o i ai se afaina o i la’ua ma Tom Geisbert i se virusi, toe tasi le toto e le i siakiina, o le toto o Mayinga, lea na a’afia i le virusi o le Ebola Zaire ma maliu ai i le tausaga 1976 i Aferika.

 

E faia pea …

 

Fa’aliliu: Akenese Ilalio Zec