Ads by Google Ads by Google

Fagogo: O le Sone Vevela

Vaega: 80

 

Fa’atalofa atu i le mamalu o le atunu’u, i lou alafa’i mai i le manuia i lenei taeao fou, i le tausiga alofa a lo tatou Tama o i le lagi. E ao ai ona o tatou fa’apea ifo, “Le Tama e, e fa’anaunau atu o matou loto i Lau Afio, aua o Oe o le Mataisau o mea uma lava, ia vi’ia pea Oe e fa’avavau, fa’avavau lava, Amene.”

 

Ua fa’aauau pea le fetufa’aiga a Peter Jahrling ma Dan Dalgard e uiga i su’esu’ega lea ua iloa ai nei, o le fa’ama’i e masani ona maua ai manuki, peita’i, o lo’o i ai ma le isi fa’ama’i lea ua maua e le ali’i foma’i o Jahrling, ae e le i mautinoa lelei po’o le virusi o le Malburg po’o se isi virusi fou.

 

Na toe fa’atauanau ane lava Dan Dalgard i a Peter, pe o le a le umi o le ia fa’atali ai i le fa’aiuga o lana su’esu’ega, na tali Peter, e maua le tonu mautu ae e le i uma le aso. Ua tapuni nei le telefoni, ae ua lagona le popole o Dan Dalgard, ona ua ia toe manatua nei, e i ai nisi o tagata faigaluega i totonu o le Kamupani a le Hazelton Washington sa o latou faia su’esu’ega i manuki nei.

 

O lona uiga la, e i ai le isi fa’ama’i sa i totonu o le fale na tu’u ai manuki i le Kamupani a le Hazelton. Ua mafaufau nei Dan Dalgard i tagata na maliliu i Siamani i le virusi o le Malburg. Ua ia toe manatua nei, o tagata sa o latou faia su’esu’ega i manuki, sa o latou galulue talu mai le masina o Oketopa, ae e leai lava se tasi na lipoti ane ua mama’i pe a’afia fo’i.

 

Ua le masino mafaufauga ua a’e nei, ona o se mataupu ogagoa ua ia iloa nei. Na ia vala’au vave loa i a Bill Volt le ali’i pule o le kamupani a le Hazelton Washington, ina ia taofia le toe faia o ta’otoga o manuki, ma ia ‘aua lava ne i toe faia se su’esu’ega i lea taimi. Ua nofonofo na o ia i totonu o lona ofisa, ae ua le mafai le popole o lona loto, ona e fai o le tala ua ta’u ane e Peter Jahrling, ae ua leai fo’i se telefoni na toe maua ane mai i le ali’i foma’i.

 

Na toe mafaufau nei Dan Dalgard, pe mata na i ai se isi o tagata na lavea le lima, pe na fai uma fo’i ni totigilima i le taimi na fai ai su’esu’ega i manuki. A’o ia lava ia, e lima sefulu manuki sa ia faia su’esu’ega, o se numera ua sili ona tele, ae afai na a’afia nei manuki i le fa’ama’i lea, o lona uiga, ua tatau ona ia fa’alogoina se suiga ia te ia, o le fiva, o le toto o lona ‘isu ma isi a’afiaga e iloa ai ua maua o ia i le fa’ama’i, peita’i na te le o lagonaina se suiga ia te ia.

 

Ina ua ‘afa le lima i le afiafi, sa ia vala’au ai loa i a Peter Jahrling i le nofoaga o le Ami a le Malo Tele. Na tali e se ali’i Fitafita le telefoni, ma fa’ailoa ane i a Dan, o lo’o i totonu pea o le nofoaga lenei i a Peter, peita’i, na te le o iloa po’o fea tonu o i ai, ma ua atili ai ona fefe ma popole Dan Dalgard i lea taimi.

 

Ua le mautonu Dan Dalgard ma ua atili ai ona lagona le popole i lona loto, ae sa ia fa’apea ifo, atonu o lo’o faia pea su’esu’ega a le ali’i foma’i o Peter Jahrling i manuki nei. Atonu fo’i, o le a saogalemu mea uma, pe afai e vala’au ane Peter i a te ia.

 

Na fai nei Dan i le ali’i fitafita, ina ia fai i a Peter Jahrling e vala’au atu ia i lona fale i se taimi vave ma o le a fa’atalitali mai i lana vala’au ane. Ua alu le ali’i o Dan Dalgard i le fale, ua le sa’o lona mafaufau, ona ua lagona le popole ma le atuatuvale o lona loto.

 

E faia pea …

 

Fa’aliliu: Akenese Ilalio Zec