Ads by Google Ads by Google

Fagogo: O le Sone Vevela

Vaega: 75

 

Fa’atalofa atu i lou alafa’i mai i le manuia i lenei taeao fou, malo le soifua, malo fo’i le onosa’i i faiva ma tiute o lo’o feagai ai i lenei aso. E ao ai ona o tatou fa’apea ifo, “Le Ali’i, se a ea le aoga o nei mea uma o lo’o matou naunau i ai, ae e leai sona taunu’uga, aua na E gaosia i matou i le palapala, matou te toe fo’i lava i le palapala, ae ia o matou tepa atu i a te Oe lo matou Atua, o lo’o i ai upu o le ola e fa’avavau, Amene.” Ae alo maia, o le a toe fa’aauau atu la tatou tala o le Sone Vevela, ae ia manuia lou alo faiva i feau ma galuega o le aso.

 

O le ali’i foma’i o Dan Dalgard, o ia o se foma’i manu e pei lava o Jerry Jaax, ae o lo’o faigaluega i totonu o se kamupani tua ua fa’aigoaina o le Hazelton Washinton. Fai mai le tala, e le i lelei se Aso Fa’afetai a le ali’i foma’i manu o Dan Dalgard, ona o lo’o popole pea i le fa’ama’i ua maua ai manuki i totonu o le nofoaga i Reston.

 

Na i’u lava ina toe vala’au Dan Dalgard i le ali’i foma’i o Peter Jahrling i le nofoaga su’esu’e a le Ami, pe ua maua mai se isi tala e uiga i manuki ia na avane e fai ai su’esu’ega a le vaega a le Ami. Ina ua talatalanoa Dan Dalgard ma le ali’i foma’i su’esu’e o Peter Jahrling, na taumafai Peter ina ia ‘aua ne i fa’ailoa ane i a Dan le isi fa’ama’i ua i ai lo latou manatu ua maua ai manuki, ona e le i ma’ea lelei le latou su’esue’ga.

 

I le taeao o le Aso Fa’afetai na alu ai loa le tafaoga a Dan Dalgard ma lona to’alua i Pittsburgh e asi matua o le to’alua o Dan, ma na toe fo’i ane i Virginia i le Aso Faraile. Ina ua taunu’u i Virginia, na ona tu’u lava e Dan lona to’alua i luma o le fale, alu fa’asasa’o loa le ta’avale i nofoaga o lo’o i ai manuki.

 

Na fa’ate’ia le ali’i ina ua taunu’u atu, e lima manuki ua pe pe i le fa’aiuga o le vaiaso i totonu o le potu H. O lona uiga, o lo’o fealua’i le virusi, aua o isi manuki na mamate i le potu H, e lua potu e va ai ma le potu F. O le mea na mate’ia e Dan Dalgard, o lona le iloa lea pe o le a le mea ua tupu, ona o lea e misi isi manuki o lo’o i totonu o isi potu ae ua mamate manuki o lo’o i totonu o le potu F.

 

Novema 27, 0700 itula, Aso Gafua. O le taeao o le Aso Gafua ua tuana’i le Aso Fa’afetai, na galue ai le ali’i o Tom Geisbert mo ana su’esu’ega i totonu o le nofoaga a le Ami. Sa ia la’eiina ona ofuae e masani ona ofu i aso ta’itasi. Ua toe fa’ato’ato’a lelei e Tom le su’eina o manuki nei na avane mai Hazelton Washington, le kamupani o lo’o galue ai Dan Dalgard.

 

Ua iloa nei e Tom, e ala i lana su’esu’ega, o sela (cells) o manuki e le gata ina mamate, ae ua matua’i fa’aleagaina lava. Na ia mafaufau nei e le iloa po’o le virusi o le Malburg, ma ua lagona ai lona popole tele. Na toetiti lava a alu i le atoa i fafo Tom ma fa’ataitaio, “Malburg, Malburg,”. Ae o le isi itu na toe manatu i ai Tom, e le iloa e ia po’o le a foliga o lenei virusi. Na toe manatua vave e Tom le virusi na maua ai le tamaititi o Peter Cardinal, lea na oti i le virusi o le Malburg i Aferika. Ua toe mafaufau i le mata’utia o tiga ma faigata na o’o i lenei tamaititi, ae maise o nai ona matua.

 

Ua lagona le fefe ma le popole o Tom i lea taimi, ona ua ia toe manatu ifo nei, o la’ua ma le foma’i o Peter Jahrling sa o la su’esu’eina manuki nei. “Oi, ta fefe, po’o le a nei le mea o le a tupu i a ma’ua.”

 

Na ia toe tilotilo nei, ma iloa ai, ua matua’i fa’aleagaina uma sela (cells) i se tulaga mata’utia, ma e le mafai ona toe fai i ai se togafiti. Ua tonu nei i lona loto ma lona mafaufau e fa’apea, o le virusi o le Malburg lea ua maua ai nei manuki, ae se i fa’atali pea, se i talanoa i a Peter Jahrling mo sana fa’aiuga.

 

E faia pea…

 

Fa’aliliu: Akenese Ilalio Zec