Ads by Google Ads by Google

Fagogo: O le Sone Vevela

Vaega: 49

 

“Le Atua e, matou te fa’apea atu, “Ia vi’ia lava Oe lo matou Atua, ona o le tele o lou alofa ma lou agalelei mo i matou. Fa’afetai, o Lau pule lea, ia maualuga pea lou vi’iga e le aunoa, Amene.”

 

Na muta mai la tatou tala, ina ua lagona e le tama’ita’i foma’i o Mayinga ua amata ona tigaina. Ua lagona le tiga tutui o lona ulu fa’apea ma lona manava ma ua le mautonu ai lona mafaufau po’o le a le mea ua tupu ia te ia. O lenei tama’ita’i e na o le luasefulu ona tausaga, o le i oi mata o ona matua, ua tapena fo’i e malaga i Europa mo le fa’alauteleina o ana a’oa’oga e ala lea i se sikolasipi sa ia mauaina. Talofa, ua le taulau le fa’amoemoe o si nei tama’ita’i, aua o lea ua lagona le tigaina, ae na te le o iloaina pe o le a le mafua’aga ua fa’apea ai.

 

Na i’u lava ina toe fo’i Mayinga i le falema’i i Ngaliema lea o lo’o galue ai, ma talosaga loa ina ia taofia o ia mo togafitiga. O le falema’i lea sa va’aia ai loa uiga mata’utia o le virusi, ua le toe tautala le tama’ita’i, ua suia ona foliga fa’apea ma ona uiga, ua le toe fiafia, ae ua na o le nofonofo ma pupula to’a atu i tagata ua foliga o se tagata ua leai se fa’amoemoe.

 

Ua tele fa’amatalaga ua maua nei, ona o lea ua iloa, na alu le tama’ita’i i le a’ai, ma e to’atele tagata sa o latou fa’atasi. E le gata i lea, a’o le to’atele o tagata i totonu o falema’i sa sulu i ai mo se fesoasoani. Ua sosolo le uaea moso’oi ma ua talatalanoa ai tagata uma. Ua o’o lava i le au faitulafono po’o faipule fo’i o lo’o faia le Malo ua amata ona talatalanoa e uiga i le tama’ita’i lea na alu ane i le a’ai ae ua maua i le fa’ama’i.

 

Na o’o fa’amatalaga nei i le Fa’alapotopotoga o le Soifua Maloloina o le lalolagi atoa, po’o le World Health Organization, ma na amata ai loa ona alu fa’aaliga ina ia malu puipuia ai tagata uma. Fai mai le fa’amatalaga a tagata na i ai i lea taimi i le tusi tala o Richard Preston e fa’apea, na vaia foliga popole ma le atuatuvale o tagata ina ua fa’alogo i lenei fa’ama’i mata’utia.

 

Na i ai le popolega o le WHO, po’o le Fa’alapotopotoga o le Soifua Maloloina i le lalolagi atoa, o le a avea Mayinga ma amataga o se fa’ama’i oti i le lalolagi atoa. O lea na taofia ai femalaga’iga a va’alele mai Europa i Kinshasa. O le mea moni lava, ua sao i fafo le tagata ua i ai le virusi ma ua a’afia ai le to’atele o tagata.

 

Na liliu nei le ali’i Peresitene o Zaire, o Mobutu Sese Seko, ma fa’agaioi loa ana fitafita, ua si’omia atoa le falema’i i Ngaliema, fa’atasi ai ma le poloaiga, ia ‘aua ne i ai se tasi e alu i totonu, po’o se tasi fo’i e sau i fafo mai le falema’i lea, ae se i vagana ai ali’i ma tama’ita’i foma’i. Na toe faia le isi poloaiga a le Peresitene, ina ia tapunia uma auala ma tuaoi mo le nu’u o Bumba, ae na o le pau le feso’ota’iga o Bumba ma le lalolagi, o le vaitafe e igoa o le Congo.

 

O le taimi lea ua iloa e kapeteni o va’a e masani ona uia le vaitafe o le Congo River ua pepesi le fa’ama’i, ma na amata ai loa ona taofia malaga a va’a e aga’i atu i Bumba. Ua le toe maua se feso’ota’iga i luga o leitio e aga’i atu i Bumba, ua le iloa e tagata o lo’o nonofo i Bumba po’o le a le mea ua tupu i le virusi, o ai ua feoti, ae po’o le a fo’i le mea ua tupu. Ua motusia le feso’ota’iga aga’i atu i Bumba, ma ua mou ‘ese atu mai le lalolagi i le filemu o le pouliuli.

 

E faia pea …

 

Fa’aliliu: Akenese Ilalio Zec