Ads by Google Ads by Google

Fagogo: O le Sone Vevela

Vaega: 47

 

“Le Atua e, o au afio’aga o le sulu lea i o matou vae ma le malamalama i o matou ala, o le vi’iga ma le fa’afetai e fa’afo’i atu i Lau Afio.” Taeao manuia, i le alofa ma le agalelei o le Atua Soifua. Ae alo maia, o le a toe fa’aauau atu la tatou tala mo lenei aso.

 

E lima aso talu ona maua le Tama’ita’i Sa i le virusi o le Ebola, ae maliu loa. Sa i ai fo’i se isi Tama’ita’i Sa i Yambuku, ua iloa nei i a M.E, sa maua lenei Tama’ita’i Sa i se fa’ama’i pepesi e pei ona fai mai ai le ali’i tusi tala o Richard Preston, ona o le taimi lea, e le o mautinoa lelei po’o le a lenei ituaiga fa’ama’i pepesi.

 

Ina ua maua le Tama’ita’i Sa i le ma’i, sa manatu ai  loa se ali’i Patele e ave lenei Tama’ita’i Sa i le a’ai o Kinshasa, o le a’ai tele lea o Zaire, ina ia maua ae se togafitiga mauasali mo ia. Ina ua taunu’u i Kinshasa, na ave ai loa le Tama’ita’i Sa i le falema’i e igoa o Ngaliema, o se falema’i fa’apitoa lava e fa’atautaia e tama’ita’i foma’i mai Suitiselani (Sweden). O le falema’i lava lea na maliu ai le Tama’ita’i Sa.

 

O le virusi o le Ebola Zaire, na te fa’aleagaina uma totoga ma sela (cells) o le tino o le tagata soifua. E taofiofia le sosolo atu o le toto i itu tino atoa o le tagata, e fa’aputuputu fo’i e le virusi le toto o le tagata i le nofoaga e tasi ma ua le mafai ona o’o atu i isi vaega o totoga o le tagata e i ai le fatu, o le mama, o le faia’i ma totoga sa o le tagata soifua.

 

E le gata i lea, ae na te fa’atupu le fulafula i le tino o le tagata ma foliga mai ai ua maua i le ma’i o le misela, o auga ia o le virusi o le Ebola Zaire. O le fulafula o le tino o le tagata, o le a fa’atupula’ia ma avea ai o ni ma’i tetele lava. O le a va’aia fo’i le tafe ifo o le toto mai i totonu o lou gutu, ma e leai se vaega o le tino o le tagata e le tafe mai ai le toto. O le a fa’aleagaina fo’i le fatu o le tagata, ma foliga mai ua liu toto atoa le fatu, ma ua le mafai ona taofiofi le puna mai o le toto. O le fai’ai fo’i, ua matua’i fa’aleagaina. Ma o le ala fo’i lea e o’o ai le tagata i le ituaiga uiga lea, ua valea, ma ua le iloa le mea o lo’o i ai, atoa ai lona faia o uiga na te le o iloa o ia faia. Ua le toe maua se mafaufau lelei i lea taimi, ona ua amata ona piliki mai le toto mai le fai’ai.

 

Afai ae a’afia se tina o lo’o ma’itaga i le Ebola, o le a a’afia ai fo’i lana pepe e le i fanau mai. Ae afai fo’i e fanau mai lea pepe, o le a va’aia le tafe mai pea o le toto mai i lona isu, o le a mu mu atoa ona mata. O le Ebola, e fa’aaoga sela (cells) o le tino e nofonofo lelei ai lava, ma e fa’aaoga sela nei e osofa’ia ai le tino atoa o le tagata. O le ma ma, o le faia’i, o le fatu, o sela o le tino, o musele uma, o le ate, o le ga’au o le tagata, o fatu ga’o e a’afia uma lava ma e leai se mea e toe mafai ona toe aoga, ma i’u ina maliu ai.

 

Ina ua maliu le Tama’ita’i Sa o M.E i totonu o lona potu i le falema’i o Ngenlima, na va’aia le lepa o le toto i luga o le moega, o luga o le foloa ma puipui atoa o le potu. Fai mai le fa’amatalaga a le ali’i tusi tala o Richard Preston, na fa’amatala ane i a te ia e se tagata na va’ai tino i le ma’i o le Tama’ita’i Sa. Ua le toe fia alu se isi i totonu o le potu, ua fefefe foma’i ma tama’ita’i foma’i e ulu i totonu o le potu lea na i ai le Tama’ita’i Sa. Na tapunia loa le potu ma loka, ina ia ‘aua nei toe alu i ai se tasi i totonu.

 

E faia pea …

 

Fa’aliliu: Akenese Ilalio Zec