Ads by Google Ads by Google

Fagogo: O le Sone Vevela

Vaega: 45

 

Taeao manuia i le mamalu o le atunu’u, ae maise o i latou o lo’o tulituliloaina pea le taunu’uga o la tatou tala fa’asolo i aso uma. Tatou fa’afetaia pea le Atua Soifua, ona o Lona alofa ma Lona agalelei mo i tatou i aso uma o lo outou soifua fa’apea ma si o’u nei ola vaivai. E ao ai ona o tatou fa’apea ifo, “Le Atua e, e Siliili lava Oe i mea uma matou te manatu i ai, o le vi’iga, o le fa’amanu ma le fa’afetai matou te fa’afo’i atu i a te Oe Tama, Amene.”

 

Na muta mai la tatou tala i le fa’amatalaina o le mea na tupu i totonu o le falema’i i Maridi ae maise ai o le mata’utia o le virusi o le Ebola Sudan. Ua fa’aigoa o le Ebola Sudan, ona na amata mai i Sudan le virusi lenei.

 

 Ae ina ua mavae masina e lua talu ona tuana’i le a’afiaga lea o tagata i le virusi o le Ebola Sudan, ae i le masina o Setema i le tausaga 1976-na ali a’e ai se isi virusi e sili atu ona mata’utia, e tusa lea ma le limaselau maila i le itu i Sisifo o Zaire e igoa o Bumba Zone. O lenei itu, e tele ai le vao matua ma e tele fo’i nu’u la’iti o lo’o i ai ma e i lalo o le auvae mauga ma o’o atu ai i le vai tafe e igoa o le Ebola River.

 

Fai mai ua fa’ate’ia tagata i lea tulaga, ona e leai se tasi na iloaina, e leai fo’i se tasi e iloa le mafua’aga o lenei fa’ama’i. I le amataga o le masina o Setema, o se tagata e le o iloa i le taimi nei po’o ai, e le taumate ua ia pa’i i se toto o se manu, po’o se manuki po’o se iniseti. Ona e fai mai o nu’u uma nei o lo’o i lalo o le auvae mauga, e fasi ma ta pe manuki e fai ma a latou mea’ai.

 

Na ali a’e le virusi lenei i totonu o le falema’i e igoa o Yambuku Mission Hospital, o se falema’i e fa’atautaia e Tama’ita’i Sa o le ituaiga o le Belgian.

 

O le falema’i lenei, e tu i le oga totonu o le vaomatua, ma ua matua’i leaga lava ona ua leva le fale. Fai mai e ta le logo ona amata lea o tatalo ma talosaga a Tama’ita’i Sa, a’o le taimi lea, ua amata ona tumutumu le laina o tagata e fa’atalitali le alu ane o se TaupouSa, e fai o latou tui pipia mai le fa’ama’i o le malaria.

 

O totonu o le nofoaga lenei o Tama’ita’i Sa, o lo’o i ai le falema’i lenei fa’apea ma le A’oga mo fanau laiti. I le fa’ai’ui’uga o le masina o Aukuso, sa alu ai se tafa’oga a se ali’i e faia’oga i le a’oga lea a tamaiti ma ni ana uo i le itu i Sasa’e o Zaire. Na latou fa’aaogaina le ta’avale o le Land Rover, ona o ta’avale ia e mafai ona alu i auala e aga’i atu i Sasa’e o Zaire ona e ‘omo’omo ma lau leaga auala.

 

Na taunu’u i le nofoaga o lo’o i ai le vai tafe e igoa o le Ebola River, na tu’u ai nei le ta’avale, ae kolosi le vaitafe o le Ebola ma o’o atu ai i le isi  itu e igoa o le Obangui River. Na malolo i lea nofoaga le tafa’oga ma alu loa le ali’i faia’oga ua fa’atau mai le tino o le anetelope (antelope). O le isi ana uo sa ia fa’atau mai le tino o le manuki ma o loa ma latou i o latou aiga, ina ua toe fo’i le tafaoga.

 

Ua kuka nei e le to’alua o le ali’i faia’oga le manu o le anetelope ma ua a’ai uma ai le aiga ona e fai mai e ‘ese le manaia o le a’ano o le manu lea i le taumafa. I le taeao na soso’o ai na fa’alogoina ai e le ali’i faia’oga ua ‘ese lana fa’alogo. Na alu nei le ali’i i le taeao ma alu sa’o loa i le falema’i o Yambuku, ina ia fai sona tui e Tama’ita’i Sa, atonu e toe lelei ai lana fa’alogo i lona tino.  

 

E faia pea …

 

Fa’aliliu: Akenese Ilalio Zec